Pravoslavni vjernici obilježavaju Materice, najveći hrišćanski praznik majki i žena, koji uvijek pada u drugu nedjelju pred Božić.

Toga dana, prema običaju, djeca porane i unaprijed pripremljenim kanapom, koncem, šalom, maramom ili kaišem na prepad vežu majkama noge, na isti način kao što su njih majke vezivale na Djetinjce.

Majka se pretvara da ne zna zašto je vezana. Djeca joj čestitaju praznik, a ona onda dijeli poklone i na taj način se “driješi”. Na isti način se vežu i sve udate žene, koje se “driješe” kolačima ili nekim drugim slatkišima.

Običaj “vezivanja” i “driješenja” predstavlja mnogo više od puke igre ukućana, jer se njime potvrđuje veza ljubavi kojom su povezani svi članovi hrišćanske porodice.

Praznik Materice se u novije vrijeme proslavlja i pri hramovima, naročito po gradovima. Žene u dogovoru sa sveštenikom pripreme prigodan program u kome učestvuju djeca sa prikladnim recitacijama i pjevanjem, a onda djeca vezuju prisutne žene. One se “driješe” poklonima i pripremljenim paketićima, knjigama, krstićima…

Negdje se organizuje posjeta bolnici, naročito dječijim odjeljenjima, gdje se djeci nose pokloni, što daje ovom prazniku puni hrišćanski smisao.

Javna ustanova Park prirode Trebević, osnovana sa ciljem zaštite ovog područja, nema sredstva za normalno funkcionisanje.

Direktoru, jedinom zaposlenom, preostalo je da predloži postavljanje rampi na ulaze prema Trebeviću i naplaćuje takse od građana koji dolaze automobilima.

Ovakav prijedlog naišao je na kritike javnosti. Sam gradonačelnik Istočnog Sarajeva, iako je izdvajao sredstva, priznaje da bi, ako se nešto ne učini, Park prirode mogao biti ugašen.

S druge strane, izmjenom regulacionih planova opštine osnivači, prije svega Istočni Stari Grad, dozvolile su prekomjerno gradnju ujedno ignorišući obavezu uplaćivanja sredstva za rad ove javne ustanove.

Projekat postavljanja rampi za naplatu ulaza glavni je preduslov za naplatu ekološke takse i ostvarivanje prihoda koji bi pokrili barem tekuće poslovanje ove javne ustanove u idućoj godini, pojašnjeno je u Programu rada JU Park prirode “Trebević” za iduću godinu koji je, iako uz značajne tehničke greške, ipak usvojila Skupština Grada Istočno Sarajevo na sjednici održanoj juče.

“Pošto kod nas nije postojala zakonska osnova za naplatu navedenih ekoloških taksi, bilo je potrebno utrošiti mnogo vremena i energije sa ciljem da se stvori zakonska podloga za njihovo uvođenje i naplaćivanje i to smo uspješno završili”, pojašnjava u Programu rada v.d. direktora Park prirode “Trebević” Mladen Samardžić.

Takse će se naplaćivati automobilima koji budu ulazili na ovo zaštićeno područje, a planirane lokacije rampi su: Miljević krivina, Zlatište, Osmice i Jasik.

Cijena dnevne takse po automobilu iznosila bi pet maraka.

No, ovakva zamisao direktora naišla je na oštre kritike javnosti, odnosno građana koji nisu spremni plaćati ulaz na područje Trebevića.

Apsurdno je i to da bi se ekološka taksa građanima naplaćivala kao naknade za zaštitu i unapređenje životne sredine zbog automobila kojim dolaze, dok investitori koji grade na Trebeviću uveliko uništavaju tu istu životnu sredinu.

Ćosić: Jahorinu smo uništili vodeći se isključivo interesom i profitom

Opštine osnivači odnosno Istočni Stari Grad, Istočno Novo Sarajevo kao i Pale nemaju namjeru izdvajati sredstva za rad Parka prirode iako su se obavezale izdvajati 25.000 KM godišnje.

Jedino je Grad Istočno Sarajevo ranije izdvojio određena sredstva.

No, da se ova novoosnovana ustanova nalazi u problemima sa funkcionisanjem priznao je za skupštinskom govornicom i sam gradonačelnik Istočnog Sarajeva Ljubiša Čosić.

“ Mislim da nismo dovoljno uspjeli, iskreno ću vam reći, mislim da smo neke stvari mogli daleko više. Ako u 2026. ne uradimo nešto na polju funkcionisanja Parka prirode on će biti besmislen. Izgubiće se ta ideja i moći ćemo hladno otići u Vladu RS i reći kao sto ste ga proglasili Parkom prirode, tako ga i vratite u neke normalne okvire, mi nismo uspjeli. Zasto? Zato što već evo dvije i po godine pokušavamo da postignemo neku vrstu dogovora”.

Osvrćući se na prekomjernu sječu šume na Trebeviću gradonačelnik je ovu planinu uporedio sa Jahorinom.

“ Meni se ne sviđa to sto smo uradili od Jahorine svi zajedno, uopšte se ne izostavljam, da li ćemo doći do situacije da vođeni isključivo interesom i profitom dovedemo i Trebević u to ili ćemo barem uvesti neka pravila? Naplata takse za življenje u obuhvatu Parka prirode, naplata takse za poslovanje u okviru parka, naplata takse za ulazak u Park prirode donose prihode koji će biti iskorišteni da se plate rendžeri (radnici) i da se uredi nesto u tom parku prirode”.

Ćosić dodaje i da će prije eventualnog postavljanja rampi biti održane javne rasprave.

Protiv programa rada JU Park prirode „Trebević“ bili su opozicioni odbornici u skupštini Grada predvođeni SDS-om.

Odbornik Predrag Šarović smatra da najave o postavljanju rampi predstavljaju opasan presedan i direktan udar na suštinu zaštite prirode.

“Umjesto očuvanja i odgovornog upravljanja, građanima se šalje poruka da se priroda pretvara u izvor prihoda, bez jasnih zakonskih osnova, javne rasprave i saglasnosti građana”, kaže za SPIN Info Šarović.

Dodaje da je Park prirode prirodno dobro od opšteg interesa te mora ostati slobodno i dostupno svim građanima.

Park prirode „Trebevićˮ stavljen je pod zaštitu u cilju očuvanja različitih prirodnih elemenata, prirodnog sastava i cjelovitosti ekosistema, očuvanja karakterističnih obilježja pejzaža, odnosno u svrhu očuvanja ukupne geološke i biološke raznovrsnosti.

No, dok zgrade nesmetano niču izgleda da nema volje nadležnih da se ograniči prekomjerna urbanizacija, te posveti očuvanju ovog prostora.

U Bosni i Hercegovini će u većini krajeva biti pretežno sunčano i vjetrovito, na istoku i oblačnije.

U Hercegovini će biti sunčano uz jaku do olujnu buru.

Jutro hladno i promjenljivo do pretežno oblačno, ponegdje na istoku s slabom kišom ili rosuljom u nižim, a slabim snijegom u višim predjelima. Oko rijeka i po kotlinama magla, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Vjetar umjeren, na udare jak sjevernih smjerova, na jugu umjerena do jaka, na momente i olujna bura.

Minimalna temperatura vazduha od minus šest do jedan, a maksimalna od dva do sedam, na jugu do 13 stepeni Celzijusovih.