Connect with us

Region

KAMIONDŽIJE BLOKIRALE BALKAN, ŠTETA SE MJERI MILIONIMA: “To je samo deficit kada je u pitanju izvoz robe”

Štrajk vozača kamiona koji su blokirali teretne terminale na svim graničnim prelazima Zapadnog Balkana ka Evropskoj uniji doveo je do kolapsa teretnog saobraćaja, dok se procjenjuje da direktna šteta po izvoznike i privredu regiona dostiže i do 100 miliona evra dnevno.

Štrajk vozača kamiona koji su blokirali teretne terminale na svim granicama Zapadnog Balkana ka zemljama EU izazvao je kolaps teretnog prevoza. Šteta će se, prema procjenama, brojati milionima, a na gubitku će biti svi.

Marko Čadež, predsjednik Privredne komore Srbije (PKS) ukazao je da direktna šteta od blokada prelaza i izvoza iz čitavog Zapadnog Balkana iznosi oko 100 miliona evra dnevno.

“To je samo šteta kada je u pitanju izvoz robe. Na to treba dodati da svaka proizvodna kompanija ima penale i kazne zbog neisporučene robe između 10.000 i 50.000 evra dnevno. Ima oko 10.000 kompanija koje izvoze samo iz Srbije u EU, onda se može doći do zaista velikih brojki”, upozorio je Čadež.

Većina ekonomista ne želi da se bavi konkretnim brojkama kad je u pitanju šteta nastala usljed obustave rada teretnih graničnih prelaza, ali nema sumnje da će posledice osjetiti svi, ali u različitoj mjeri. Kako je objasnio ekonomista Aleksandar Stevanović, građani neće osetiti nestašicu, barem ne u prvo vrijeme.

“Obustavom rada teretnih terminala je zaustavila proces uvoza i izvoza tako da sve što ide kamionskim saobraćajem u Šengensku zonu biće stavljeno na čekanje. Neki proizvodi su osjetljiviji, lako se kvare, pa će i tu biti gubitaka, ali to je manje-više osigurano. Imaćemo vjerovatno i pražnjenje magacina, barem za robu koju uvozimo iz EU. Građani to neće brzo osjetiti zato što su se prodavnice snabdjele, trebalo bi da štrajk traje mjesecima da bi prodavnice počele da se prazne”, rekao je Stevanović.

Prema njegovim riječima štetu trpe i sami prevoznici.

“Ne možete više da nađete vozača, još ako ih sad EU desetkuje sa tumačenjem da je šofer turista onda transportna preduzeća ulaze u neviđeni problem kako naći ljude koji će da rade. Ovo je bila prilika da se zemlje Balkana ujedine i dogovore barem po ovom pitanju zato što štetu ne trpi samo Srbija već sve zemlje koje nisu u EU”, dodao je on.

Mandić: Štetu pravimo i sami sebi
Neđo Mandić, predsjednik Udruženja za međunarodni transport Srbije ističe da su svjesni da obustavom rada teretnih terminala prave velike ekonomske probleme, ali kako kaže, dve godine su upozoravali da će se ovo desiti i nikog u EU nije bilo briga.

“Da se ovo nije desilo sada još gore bi bilo od 12. aprila kada EES sistem u potpunosti počne da funkcioniše. Tog momenta ni jedan naš kamion ne bi mogao da izađe iz zemlje, jer vozači imaju više od 90 dana boravka u EU. Ne možemo da pošaljemo ljude ako ne možemo da im pružimo garanciju da neće biti hapšeni i deportovani, ako ne mogu bezbjedno da obave posao i vrate se svojoj porodicama. Ako nam dozvole da vozimo mi ćemo voziti, ako ne dozvole posljedice će imati naša i njihova privreda, štetu pravimo i sami sebi, ali nemamo izbora”, naglasio je Mandić.

Proširenje obustave i na alternativnim prelazima
Prevoznici su proširili blokadu na još dva alternativna granična prelaza na istoku Srbije na granici sa Bugarskom. U pitanju su prelazi Mokranje u blizini Negotina i Ribarci nedaleko od Bosilegrada.

“Iskreno, nismo misli da će tamo gdje nikad niko nije išao sada neko krenuti. Vozači to ne rade jer su pod pritiskom svojih klijenata da roba mora da izađe iz zemlje po svaku cijenu. Verovatno će proći još koji kamion dok mi organizaciono sa policijom na prelazu ne blokiramo i ovaj pravac”, dodao je on.

Prema njegovim riječima juče su granice bile sablasno prazne na prelazima sa strane Mađarske.

“Teretni terminali na Horgošu i Kelebiji sa mađarske strane su potpuno prazni i nema ni jednog kamiona. Znajući za blokade mađarska policija ne dozvoljava vozačima sa kamionima da dolaze do granice i stvaraju gužve već od Budimpešte se zaustavljaju kamione i smeštaju ih na usputne parkinge”, rekao je on.

Prema njegovim riječima ovo pravi probleme našim vozačima koji su se zatekli na teritoriji Mađarske zato što “troše” dane boravka na prostoru EU kojih ionako imaju malo.

“Ako je naš vozač zaustavljen i ne dozvoljava mu se da dođe do granice on će izgubiti i sutrašnji dan u Šengenskoj zoni što je problem. Zbog toga smo pisali da se interveniše preko naše ambasade i ministarstva spoljnih poslova kod mađarskih vlasti da se puste srpski kamioni da uđu na teritoriju naše zemlje kako bi se izbegao nepotrebni gubitak dragocenih dana prava na boravak u EU”, istakao je Mandić.

Podsjećamo, štrajk kamiondžija je započeo je nakon uvođenja EES sistema kojim im je zabranjen boravak duži od 90 dana u Šengenskoj zoni čime im se praktično onemogućava rad. Ukoliko prekrše ovo pravilo preti im hapšenje i deportacija iz zemalja EU.

Vučić: Spreman sam da saslušam njihove molbe
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić tokom boravka u Velikoj Drenovi osvrnuo se i na aktuelni štrajk vozača kamiona. On je izjavio da je spreman da razgovara sa prevoznicima i dodao da je država spremna da sasluša njihove molbe.

“Vidite kako se razlikujemo. Danas su na N1 pravili kampanju protiv prevoznika, da nema nikakvog razloga i da oni nešto muljaju. Ne, ljudi se bore za svoja prava. Ne znam kako da pomognemo, svaki put sam molio u EU da uzmu u obzir njihove zahtjeve. Ako mi možemo nešto da učinimo i pomognemo spreman sam da razgovaramo i da čujemo njihove molbe”, rekao je Vučić.

Related Topics:

Region

HAOS NA JADRANU: Oluja poharala kamp, helikopter evakuisao povrijeđene

Dvije osobe povrijeđene su jutros, 19. jula, na Lošinju nakon što je oluja prošla kroz kampove Lopari i Rapoča, objavila je Vatrogasna zajednica Primorsko-goranske županije.

Prema objavi vatrogasaca, oluja je kampove pogodila oko 4.30.

Počupano oko 50 borova

Vatrogasci navode da je pijavica počupala pedesetak borova, koji su pali na automobile, kamp-prikolice i šatore.

Dvije povrijeđene osobe prevezene su helikopterom u KBC Rijeka.

Na terenu su 22 vatrogasca sa šest vozila.

“Iako smo svi priželjkivali miran vikend, priroda je rekla drugačije”, objavila je Vatrogasna zajednica PGŽ.

Nastavi čitati

Region

OPASNA ZARAZA MEĐU DJECOM: Impetigo se širi Splitom, roditelji upozoreni na prve simptome

U splitskim pedijatrijskim ambulantama posljednjih se dana bilježi povećan broj djece s impetigom, površinskom bakterijskom infekcijom kože poznatom i kao “slatke kraste”.

Riječ je o vrlo zaraznoj bolesti koja se lako širi, osobito ljeti, kada djeca više borave vani, znoje se i češće imaju sitne ogrebotine na koži, a upravo tada nerijetko se pojave i slatke kraste, odnosno impetigo, česta površinska bakterijska infekcija kože.

Iako naziv zvuči gotovo bezazleno, riječ je o vrlo zaraznoj pojavi koja se najčešće javlja kod djece, posebno na licu, oko nosa i usta, ali se može proširiti i na druge dijelove tijela.

Najčešće počinje kao mala ranica ili mjehurić, koji brzo puca i ostavlja prepoznatljivu žućkastu, “medenu” krasticu. Upravo zbog tog izgleda roditelji često i posumnjaju da se radi o impetigu, penosi Dalmacija danas.

Infekcija se lako širi

Infekcija se lako širi, osobito ako dijete češe promjene ili ako u domaćinstvu više članova koristi iste peškire, posteljinu ili druge osobne predmete.

Ovoga ljeta impetigo nije zaobišao ni splitske mališane, a zbog brzog širenja zaraze posljednjih su dana čekaonice u splitskim pedijatrijskim ambulantama pune “slatke” djece.

Dodatni podsticaj širenju bolesti mogu dati i ljetni uslovi, boravak na moru, kupanje te česta razmjena peškira i drugih stvari na plaži, što infekciji olakšava prenos s djeteta na dijete.

Kako ističe Jasna Petrić Duvnjak, pedijatar pulmolog, iz Poliklinike Pediatri Split, jedino slatko koje vam se sigurno neće svidjeti ovo ljeto jesu upravo spomenute slatke kraste.

“Jedino slatko koje vam se sigurno neće svidjeti ovo ljeto jesu slatke kraste, a to je Impetigo ili površna bakterijska infekcija kože. Ako je primijetite, pod jedan potrebno je maknuti krastu, prebrisavanje s gazom, zatim je potrebno tu ranicu očistiti s antiseptikom (naravno koji ne peče) i nakon toga staviti antibiotsku mast.

One se jako brzo šire, treba voditi računa o higijeni unutar kuće, među ostalim članovima, upotrebi ručnika, pranju ruku,… ako uz sve te mjere niste uspjeli riješiti problem javite se zadaljnje liječenje”, savjetuje Petrić Duvnjak.

Kako se prenosi

Impetigo se prenosi direktnim kontaktom s promjenama na koži, ali i indirektno preko predmeta koje dijete koristi, poput peškira, igračaka ili posteljine. Zbog toga se često javlja u porodicama s više djece ili u kolektivima poput vrtića, gdje se bakterije lako prenose s jednog djeteta na drugo.

Ovu infekciju uzrokuju dvije bakterije: ili streptokok grupe A (s blagim simptomima) ili stafilokok aureus (uzrokuje teži oblik, a može razviti veće količine tekućine u bubuljicama pa se oni i duže zadržavaju na koži, bez pucanja).

Ako se ne liječi na vrijeme, promjene se mogu širiti i po tijelu, a dijete može zaraziti i druge članove porodice.

Šta roditelji trebaju paziti

Roditeljima se savjetuje da kožu djeteta održavaju čistom, da promjene ne diraju i ne češu te da dijete redovno pere ruke. Nokte je dobro kratko podrezati kako bi se smanjilo grebanje i prenos bakterija na druge dijelove tijela.

Takođe je važno ne dijeliti peškire, odjeću i druge lične stvari, a ako se promjene ne povuku ili se stanje pogoršava, potrebno je javiti se pedijatru.

U blažim slučajevima dovoljna je lokalna terapija, dok je kod opsežnijih infekcija ponekad potrebna i antibiotska terapija na usta.

Zato je pravovremeno prepoznavanje važno, jer se uz odgovarajuće liječenje impetigo najčešće uspješno povlači bez posljedica.

Kupanje u moru i slatke kraste?

Iako je ljeto u punom jeku, djeca i odrasli sa slatkim krastama neko vrijeme bi trebali izbjegavati kupanje i druge vodene aktivnosti. More i impetigo nisu dobra kombinacija jer slana voda može dodatno iritirati već zahvaćenu kožu.

Zbog toga se savjetuje da se s kupanjem pričeka dok kraste ne otpadnu i koža se potpuno ne oporavi. Posebno treba pripaziti i na sunce, jer postoji mogućnost postupalnih hiperpigmentacija pa je kožu važno štititi prema preporuci dermatologa.

Važno je znati i da su slatke kraste zarazne sve dok ranice vlaže, cure ili se suše.

Kako bi se spriječilo širenje infekcije potrebno je dezinfikovati i često mijenjati sve što dijete koristi, uključujući ručnike, posteljinu i odjeću.

Budući da je impetigo vrlo zarazan, ljekari ne preporučuju plivanje djeci dok se infekcija ne povuče jer se lako može prenijeti na drugu djecu.

Dijete koje ne uzima antibiotike ne bi se trebalo kupati na javnim mjestima dok krastice u potpunosti ne nestanu, dok je dijete na antibiotskoj terapiji obično nezarazno unutar 24 sata od početka liječenja.

Iako se impetigo ne prenosi samim kupanjem u moru ili jako hlorisanom bazenu, zaraza se može dogoditi direktnim kontaktom s površinama, igračkama, odjećom ili drugim predmetima.

Infekcija nije opasna u većini slučajeva, ali može dovesti do komplikacija, zbog čega je zaraženo dijete najbolje privremeno držati podalje od druge djece dok bolest ne prođe.

Dr.Google i društvene mreže

Pojavu slatkih krasta komentarisala je i epidemiologinja NZJZ-a Splitsko-dalmatinske županije Diana Nonković.

“Slatke kraste su jedna vrsta imeptiga odnosno bakterijske infekcije i ako se te krastice gule odnosno skidaju i diraju onda se one mogu prenositi dalje po tijelu, a mogu se prenositi na drugu osobu što se najčešće događa u obitelji kada dijete jedno od drugoga to dobije. Liječenje je vrlo učinkovito, postoje dezinficijensi kojima se te krastice mogu tretirati. Preporuča se to područje malo i prikriti da dijete ne bi to čupkalo, a ako su se baš jako prošire po tijelu onda se može dati antibiotik na usta”, pojasnila je Nonković i kako ide tok liječenja.

Od ranije spomenuti svrab, pa sada i slatke kraste koje haraju među splitskom djecom nisu nikakva novost, smatra Nonković.

“Nikakve to nisu posebne bolesti, uvijek su bile i bit će ih. Kao što postoje uši, dječje gliste i ostale zarazne bolesti, no ranije su roditelji to puno jednostavnije i bezbolnije prihvaćali, a danas kada imamo doktora Google-a i društvene mreže onda se o tome previše raspravlja i daje se prevelika važnost nekim stvarima koje uistinu ne bi trebale biti toliko važne”, naglasila je.

Impetigo – inkubacija

Inkubacijsko razdoblje, odnosno vrijeme od ulaska uzročnika u organizam do pojave prvih simptoma, najčešće traje 7 do 10 dana.

Kako se impetigo prenosi?

Impetigo je vrlo zarazna infekcija koja se prenosi direktnim kontaktom sa zaraženom kožom, ali i indirentno, preko zajedničkih predmeta poput ručnika, posteljine, odjeće, igračaka i sličnih stvari.

Gdje se najčešće pojavljuje?

Promjene se mogu razviti na bilo kojem dijelu tijela, ali najčešće zahvataju lice, posebno područje oko nosa i usta, kao i ekstremitete.

Oblici bolesti

Impetigo se najčešće javlja u dva osnovna oblika.

1. Nebulozni impetigo

Nebulozni impetigo, odnosno impetigo nonbullosa, najčešći je oblik bolesti. U većini slučajeva uzrokuje ga Streptococcus pyogenes, beta-hemolitički streptokok grupe A. Bolest obično počinje kao sitne papule, odnosno prištići, koje se zatim pretvaraju u mjehuriće okružene crvenilom kože. Mjehurići imaju tanku stijenku i ispunjeni su bistrom, vrlo zaraznom tekućinom. Kako bolest napreduje, sadržaj postaje gnojan, mjehuri pucaju, a na njihovom mjestu stvaraju se prepoznatljive kraste boje meda. Promjene najčešće zaarastu bez ožiljaka.

Ovaj oblik najčešće zahvata lice, posebno područje oko nosa i usta, ali se može pojaviti i na ekstremitetima. Ponekad je praćen i povećanjem okolnih limfnih čvorova.

2. Bulozni impetigo

Bulozni impetigo, odnosno impetigo bullosa, javlja se rjeđe i uzrokuje ga Staphylococcus aureus, poznat i kao zlatni stafilokok, koji stvara eksfolijativni toksin A. Karakteršu ga veći mjehuri koji postepeno rastu. Oni su ispunjeni bistrom do žućkastom tekućinom, koja s vremenom može postati tamnija i mutnija. Kada puknu, na koži ostaju kraste boje meda koje takođe najčešće zacijele bez ožiljaka.

Bulozni impetigo najčešće se javlja u novorođenčadi i djece u dobi od dvije do pet godina. Promjene se obično nalaze na trupu, ekstremitetima te na vlažnim područjima poput pazuha, kožnih nabora na vratu ili područja pelena.

Liječenje impetiga

Liječenje uključuje opšte mjere, kao i lokalnu ili po potrebi sustavnu terapiju lijekovima.

Opšte mjere

Zahvaćenu kožu važno je održavati čistom i suhom. Redovino pranje običnim ili antiseptičkim sapunom i toplom vodom važan je dio liječenja, ali i sprečavanja daljnjeg širenja infekcije. Krastice i sadržaj mjehurića treba uklanjati nježno, više puta dnevno, prije nanošenja antibiotske terapije. Takođe je važno ne dirati promjene i ne češati ih. U prevenciji širenja posebno su važne i redovna higijena ruku te izbjegavanje dijeljenja ličnih predmeta sa zaraženom osobom.

Liječenje lijekovima

Najčešće se provodi lokalna antibiotska terapija u obliku masti ili kreme, obično kroz 7 do 10 dana. U tu svrhu često se koriste preparati s mupirocinom ili fusidatnom kiselinom, a mupirocin se često smatra terapijom prvog izbora. Sistemska antibiotska terapija obično nije potrebna, osim kod opsežnijih promjena, kada se može dodati lokalnom liječenju.

Moguće komplikacije

Iako impetigo u većini slučajeva prolazi bez posljedica ako se pravovremeno i pravilno liječi, komplikacije su ipak moguće. One mogu uključivati poststreptokokni glomerulonefritis, celulitis, sepsu te trajne promjene na koži, odnosno ožiljke.

Nastavi čitati

Region

EU UVODI NOVU KONTROU PUTNIKA: Evo šta znači za BiH

Evropski sistem za informacije o putovanjima i odobravanje putovanja (ETIAS) trebao bi početi s radom u posljednjem kvartalu 2026. godine. Iako tačan datum još nije objavljen, sistem će promijeniti način putovanja građana Bosne i Hercegovine u zemlje Evropske unije.

ETIAS odobrenje biće obavezno za državljane zemalja koje imaju bezvizni režim s EU, što znači da će i državljani BiH s biometrijskim pasošem morati imati odobrenje za putovanja u zemlje Šengena, poput Hrvatske, Slovenije, Austrije, Njemačke i Italije.

Odobrenje će se odnositi na kratkotrajna putovanja do 90 dana u periodu od 180 dana. Ne radi se o novoj vizi, već o elektronskoj dozvoli za putovanje. Naknada će iznositi 20 evra i plaćaće se jednokratno prilikom podnošenja zahtjeva.

ETIAS će u pravilu važiti tri godine ili do isteka pasoša s kojim je zahtjev podnesen. Tokom tog perioda putnici će moći više puta ulaziti u EU, uz poštivanje pravila o dužini boravka. Od plaćanja takse biće oslobođeni mlađi od 18 i stariji od 70 godina, kao i određene kategorije članova porodica građana EU.

Građani BiH koji već imaju regulisan boravak u Evropskoj uniji neće morati imati ETIAS. Izuzeti su i nosioci važećih boravišnih dozvola, boravišnih karti i nacionalnih dugoročnih viza.

Cijeli proces biće digitalizovan, a zahtjevi će se podnositi putem zvanične internet stranice ili mobilne aplikacije EU. Većina prijava trebala bi biti obrađena u roku od nekoliko minuta, dok bi u složenijim slučajevima provjere mogle trajati duže.

Evropska unija upozorava građane na lažne internet stranice koje nude navodne ETIAS prijave. Za sada zahtjevi još nisu otvoreni, pa se putnicima savjetuje oprez.

Odobren ETIAS neće automatski garantovati ulazak u EU, jer konačnu odluku i dalje donosi granična policija nakon provjere pasoša i drugih uslova za prelazak granice.

Nastavi čitati

Aktuelno