Connect with us

Politika

KAMIONI STOJE NA PRELAZIMA: Šteta 100 miliona evra dnevno

U toku je blokada više od 20 teretnih prelaza zbog neadekvatne reakcije EU po pitanju tretmana profesionalnih vozača u Šengenskoj zoni.

Predsjednik Privredne komore Srbije Marko Čadež obišao je jutros granični prelaz Batrovci, gdje više od 50 kamiona blokira teretni saobraćaj i ukazao da direktna šteta od blokada prelaza i izvoza iz čitavog Zapadnog Balkana iznosi oko 100 miliona evra dnevno.

– To je samo šteta kada je u pitanju izvoz robe. Na to treba dodati da svaka proizvodna kompanija ima penale i kazne zbog neisporučene robe između 10.000 i 50.000 evra dnevno. Ima oko 10.000 kompanija koje izvoze samo iz Srbije u EU, onda se može doći do zaista velikih brojki – rekao je Čadež za Tanjug.

Naveo je da je za razliku od nekih raniji velikih kriza dobavljačkih lanaca, poput one izazvane kovid pandemijom ili nesrećom velikog tankera u Sueckom kanalu, trenutnu dobavljačku krizu izazvala nefleksibilnost evropske birokratije.

Čadež je kazao da više od dvije godine privrednici sa prostora cijelog Zapadnog Balkana, iz Srbije, Sjeverne Makedonije, Albanije, Crne Gore ujedinjeni ukazuju Evropi da je ovo veliki problem, kao i da kompanije iz EU koje proizvode u Zapadnom Balkanu ukazuju na to, ali da se rješenja ne nalaze.

– Sad imamo paradoksalnu situaciju u kojoj Evropa i evropske kompanije same sebe koče ili blokiraju – rekao je Čadež.

Dodao je da su kompanije veoma zabrinute zbog trenutne krize i da je zato došao sa predsjednikom Njemačko-srpske komore Filipom Simovićem.

– Tokom ove dvije godine nismo imali nijedno rješenje. U posljednjih sedam dana devet vozača je uhapšeno samo u Njemačkoj. Evropska pravila se odnose na vozače kao i na emigrante u pokušaju i to dovodi praktično i do zastoja cijele evropske privrede, ne govorimo samo o Zapadnom Balkanu – rekao je Čadež.

Na pitanje da li očekuje reakciju EU i da se izađe u susret zahtjevima koje traže prevoznici Zapadnog Balkana, Čadež je rekao da se nada da će evropska administracija, koja nije imala sluha za privrednike i kompanije iz Beograda, Prištine, Tirane, Sarajeva, Banjaluke, imati sluha da čuje velike kompanije u državama članicama koje se, kako kaže, u ovoj situaciji obraćaju svojim vladama.

– Nadam se da će imati sluha da jednostavno ne ubiju svoju sopstvenu privredu, ovo i nije stvar samo naših kompanija i naših prevoznika. Prevoznici su se odlučili na ovu mjeru koja je krajnja nužda, ali sluha nije bilo. Posljednje dvije godine smo uglavnom dobijali samo neke izgovore da su to pravila, da je to jednako napravljeno za cijelu Šengen zonu – rekao je Čadež.

Prevoznici zemalja Zapadnog Balkana započeli su u ponedjeljak u podne blokade drumskog transporta na teretnim prelaza sa zemljama Šengena zbog neadekvatne reakcije Evropske komisije i zemalja Šengena po pitanju tretmana profesionalnih vozača i ograničavanje boravka njima na teritoriji Šengena tokom svakodnevnih radnih aktivnosti.

Najavljeno da će prevoznici proširiti blokadu na još dva granična prelaza na istoku Srbije, nakon što su pojedini ruski prevoznici pokušali da zaobiđu postojeće blokade koristeći prelaze koji se ranije nisu koristili ili su bili u minimalnoj upotrebi.

Riječ je o alternativnim graničnim prelazima sa Bugarskom – Mokranje, u blizini Negotina i Ribarci, u blizini Bosilegrada.

Related Topics:

Politika

KRESOJEVIĆ: Vlast se naroda sjeti pred izbore, a Srpsku gura u rekordna zaduženja

Aktuelna vlast u Republici Srpskoj građana se, prema riječima poslanika PDP-a Bojana Kresojevića, sjeti uglavnom pred izbore, dok se istovremeno Srpska suočava sa sve većim zaduženjima, problemima u poljoprivredi i odlaskom stanovništva.

Kresojević je u rubrici „Bez uvijanja“ Jutarnjeg programa BN televizije rekao da vlast vanrednim davanjima pokušava da pridobije penzionere, demobilisane borce, ratne vojne invalide, poljoprivrednike, trudnice i porodice sa djecom.

Prema njegovim riječima, najveći problem predstavlja ubrzano zaduživanje Republike Srpske.

„Budžet se zadužuje milijardama“

Kresojević tvrdi da je prošle godine prvi put u istoriji Srpska imala više od milijardu KM zaduženja budžeta u jednoj godini.

„Već ove godine imamo 2,6 milijardi zaduženja samo budžeta, što sa javnim preduzećima i ustanovama iznosi četiri milijarde KM“, rekao je Kresojević.

On je izrazio sumnju u način na koji se troši pozajmljeni novac, ali i u sposobnost vlasti da u budućnosti servisira sve veće kamate i obaveze.

Posebno je kritikovao povećanje budžetskog deficita, tvrdeći da je Vlada Republike Srpske predložila, a Narodna skupština usvojila rebalans sa deficitom od šest odsto.

„Umjesto da minus u kasi bude kontrolisan, mi imamo deficit od šest odsto. To je suprotno zakonu i krivično djelo“, ustvrdio je Kresojević.

Poljoprivrednici sve teže opstaju

Poslanik PDP-a govorio je i o stanju u poljoprivredi, ocjenjujući da se proizvođači suočavaju sa sve težim uslovima poslovanja.

Kao jedan od problema naveo je smanjenje količina otkupa mlijeka, koje je, prema njegovim riječima, kod pojedinih proizvođača smanjeno i za 30 odsto.

Istovremeno, tvrdi Kresojević, premije nisu povećane u dovoljnoj mjeri, dok su podsticaji u Republici Srpskoj manji nego u Federaciji BiH.

Zbog toga, kako je rekao, pojedini poljoprivrednici razmišljaju o zatvaranju farmi od januara.

Kresojević je naveo i da su predstavnici opozicije tražili posebnu sjednicu Narodne skupštine Republike Srpske posvećenu stanju u poljoprivredi, ali da je skupštinska većina taj zahtjev odbila.

„Imamo 40.000 manje osnovaca“

Govoreći o početku nove školske godine, Kresojević se osvrnuo i na demografske probleme Republike Srpske.

On je ocijenio da je pronatalitetna politika vlasti katastrofalna, navodeći da danas ima oko 40.000 manje osnovaca nego prije 20 godina.

Posebno je ukazao na položaj trudnica i mladih koji, kako tvrdi, zbog nesigurnosti zaposlenja i partijskog zapošljavanja sve češće napuštaju Republiku Srpsku.

„Trudnice se otpuštaju sa posla, pa i u javnim ustanovama, a ambijent zapošljavanja uz stranačku knjižicu i kumovsko-rodbinske veze tjera mlade iz zemlje“, rekao je Kresojević.

Prema njegovoj ocjeni, promjene su neophodne kako bi se zaustavili odlazak stanovništva, ekonomsko propadanje i sve veće zaduživanje.

„Vlast se svog naroda sjeti kada dođu izbori, a između izbora građani ostaju sami sa problemima“, poručio je Kresojević.

Nastavi čitati

Politika

„NEĆU SE NI POČEŠATI!“ Stanivuković odbrusio na prijave zbog čitulja Mladiću “TO NIJE VELIČANJE NEGO DUŽNOST”

Gradonačelnik Banjaluke i predsjednik PSS-a Draško Stanivuković oštro je reagovao na podnošenje krivičnih prijava protiv građana i zvaničnika koji su objavili posljednji pozdrav povodom smrti generala Ratka Mladića. Poručio je da izražavanje pijeteta prema ljudima koji su branili svoj narod ne predstavlja nikakvo „veličanje“, već osnovno ljudsko pravo i dužnost.

„Neću se ni počešati zbog prijava“

Komentarišući navode o procesuiranju, Stanivuković je istakao da izjavljivanje saučešća i odlazak na sahranu predstavljaju elementarno poštovanje žrtve svakog borca.

„Kako bezobrazan termin ‘veličanje’? Šta im to uopšte znači? Mi smo samo rekli ono što je istina — da je to bio general koji nije birao svoj poziv, nego je u najgora vremena taj poziv izabrao njega da brani našu zemlju. I zbog toga što poštujemo žrtvu svakog vojnika i generala koji je bio spreman dati život za Republiku Srpsku, sada nas neko procesuira. Vidite, neću se ni počešati za to“, poručio je Stanivuković.

Ukazivanje na dvostruke aršine

Stanivuković je skrenuo pažnju na evidentne dvostruke aršine u regionu, navodeći da se drugima toleriše nazivanje objekata i ulica po akterima stradanja srpskog naroda:

  • Regionalni nazivi i proslave: Aerodromi, ulice i autoputevi u okruženju nose imena po onima koji su odgovorni za protjerivanje Srba i akciju „Oluja“, što se u javnosti ne karakteriše kao veličanje.

  • Prisvajanje istorije: Podsjetio je da je Povelja Kulina bana pisana ćirilicom, a da je Tvrtko bio srpski vladar, ocijenivši da Sarajevo pokušava poistovjetiti pojam Bosne sa bošnjaštvom.

Tri perspektive jedne istorije

Naglašavajući važnost stvarnog suživota, Stanivuković je istakao da se prošlost na ovim prostorima neizbježno posmatra iz tri različita ugla. Onaj ko je za jedan narod bio branilac, za drugi je predstavljao prijetnju. Zbog toga, kako navodi, nametanje krivične odgovornosti i pritisci ne mogu promijeniti stavove naroda niti doprinijeti pomirenju.

Banjaluka ostaje posvećena građenju budućnosti kroz ekonomiju, sport i kulturu, uz jasnu poruku da srpski narod ima pravo da dostojanstveno i uz dane žalosti isprati svoje generale.

Banjaluka24

Nastavi čitati

Politika

MILANOVIĆ: SNSD-u ništa nije prioritet, građani najbolje vide šta je urađeno u Banjaluci

Odbornik PDP/PSS-a u Skupštini grada Banjaluka Dragan Milanović odgovorio je na kritike SNSD-a da „Pamp trek“ staza nije prioritet, poručivši da je riječ o još jednom u nizu projekata koje ova stranka proglašava nepotrebnim, dok su, kako tvrdi, brojni problemi iz vremena njihove vlasti godinama čekali rješenje.

Milanović je naveo da bi razumio tvrdnju SNSD-a da određeni projekti nisu prioritet, da se, kako kaže, ista ocjena nije ponavljala za brojne projekte koji su u prethodnom periodu realizovani u Banjaluci.

„Razumio bih da to nije ko zna koja po redu tvrdnja da nešto nije prioritet, što se gradi u Banjaluci“, rekao je Milanović.

Kao projekte koje je SNSD ranije, prema njegovim riječima, takođe smatrao neprioritetnim, naveo je park kod Delte, šetališta uz Vrbas, parkove „Oslobođenja“, „Knjige“ i „Tvrtko“, osvjetljenje Kastela, Kuću Milanovića i vidikovac na Banj brdu.

„A šta je onda prioritet?“

Milanović je potom postavio pitanje šta je, prema politici SNSD-a, trebalo da bude prioritet.

„Most u Česmi? Poplava ga je odnijela 2014. godine. Niko ga nije spomenuo do 2021, kada je SNSD otišao sa vlasti u Banjaluci. Očigledno nije bio prioritet“, naveo je on.

Kao primjer je izdvojio i Centralno spomen-obilježje, navodeći da tokom 20 godina vlasti SNSD-a, kako na republičkom tako i na gradskom nivou, po tom pitanju nije bilo konkretnog pomaka.

„Za 20 godina vlasti SNSD-a i na republičkom i na gradskom nivou niko po tom pitanju nije ništa uradio. Očigledno ni to nije bio prioritet“, rekao je Milanović.

„Dvije godine odbijali sanaciju toplovodne mreže“

Govoreći o komunalnim projektima, Milanović je kao primjer naveo i vodovod Tunjice.

Prema njegovim riječima, vodovod je urađen 2014. godine mimo projekta, što je kasnije dovelo do problema, dok su 2024. i 2025. godine odbijana kreditna zaduženja za njegovo rješavanje.

„Tek nakon pritiska javnosti ove godine završavamo. Šta god oni govorili, činjenica je da im ni to nije bio prioritet“, tvrdi Milanović.

Dodao je da SNSD-u, kako smatra, nije bilo prioritet ni grijanje, jer su dvije godine odbijali da glasaju za sanaciju toplovodne mreže, iako je uz kredit EBRD-a bilo obezbijeđeno više od dva miliona evra grant sredstava.

„Nama je prioritet i infrastruktura i ljudi“

Milanović je poručio da su prioriteti aktuelne gradske vlasti, osim pojedinačnih projekata, i velika ulaganja u infrastrukturu.

„Nama je prioritet i sve gore navedeno, ali i oko 300 kilometara nove vodovodne mreže, stotine kilometara novih puteva, nekoliko hiljada novih rasvjetnih tijela i desetine kilometara novoosvijetljenih ulica“, rekao je on.

Među prioritetima je naveo i podršku porodiljama, subvencije za vrtiće, besplatne udžbenike, besplatan javni prevoz za penzionere, pomoć djeci oboljeloj od dijabetesa i podršku maturantima.

Kako je istakao, među gradskim prioritetima bila je i legalizacija kuća građana, ali i organizacija manifestacija koje, prema njegovim riječima, doprinose turističkoj promociji Banjaluke.

„Građani su ih demantovali“

Milanović smatra da najbolji odgovor na tvrdnje opozicije daju sami građani.

„Satisfakciju predstavlja činjenica da su ih građani demantovali. Građani pale svijeće na Centralnom spomen-obilježju, idu preko mosta, rado dolaze u Kuću Milanovića, idu u parkove, slikaju se na vidikovcu, šetaju uz obalu Vrbasa“, poručio je on.

Prema njegovim riječima, građani svojim korištenjem novih sadržaja pokazuju da su oni bili potrebni.

„Ne mareći za ono što oni pričaju i pamteći da su sve to i oni mogli uraditi, ali nisu“, zaključio je Milanović.

Nastavi čitati

Aktuelno