Preskakanje srca, stručno palpitacije, je pojava ubrzanog lupanja srca. Ono može da bude podstaknuto umorom, stresom, pretjerivanjem u alkoholu, prejedanjem, lijekovima ili pojedinim medicinskim stanjima. Kod žena se mogu javiti i tokom trudnoće ili menopauze. Srećom, postoje razni načini da se palpitacije zaustave skoro odmah čim počnu, ili još bolje, možete ih spriječiti vježbanjem tehnika koje smanjuju stres, ali i promjenom životnih navika.

Koliko je ozbiljno?
Iako preskakanje srca može da bude zabrinjavajuće i simptom ozbiljnijih bolesti, poput nepravilnog rada srca (aritmija) ili pojačane aktivnosti štitne žlijezde, što zahtijeva neodložno liječenje, ono je često i bezopasno.

Preskakanje srca možete primijetiti ako imate jedan od sljedećih simptoma:

Osjećaj lepršavosti u grudima
Prebrzi otkucaji srca
Osjećaj preskakanja otkucaja
Teže pumpanje srca nego inače
Ponekad možete osjetiti lupanje srca u grlu ili vratu, kao i u grudima. Preskakanje srca koje je rijetko i traje samo nekoliko sekundi obično ne zahtijeva posebnu procjenu. Ukoliko imate istoriju srčanih bolesti i imate česte palpitacije koje se pogoršavaju, obavezno razgovarajte sa svojim ljekarom.

Šta činiti?
Za instant pomoć prilikom preskaknja srca progutajte nekoliko gutljaja hladne vode. Niko ne zna tačno zašto ovo pomaže, a jedna od teorija kaže da progutana voda dovodi do toga da jednjak pritisne srce, a to “gurkanje” uravnotežuje ritam. Umjesto toga možete lice poprskati ledenom vodom. Ovaj šok može da bude dovoljan da se postigne isti efekat.

Ako se lepršanje u grudima nastavi, primijenite Valsavin manevar. Stisnite nos, zatvorite usta i pokušajte da izdahnete vazduh. Pošto ne možete – usta i nos su zatvoreni – napregnućete se kao da praznite crijeva. Kratak skok krvnog pritiska, koji se javlja kao rezultat, trebalo bi da pomogne da se ponovo podesi normalan ritam vašeg srca.

Kada je riječ o ishrani, budite umjereni. Jedite dosta ribe bogate omega-3 masnim kiselinama (losos, skuša, sardine) koje su dobre za srce. Izbjegavajte prejedanje kako velika količina krvi ne bi bila preusmjerna iz srca u sistem za varenje. Smanjite unos alkohola i kafe, kao i pušenje. Čak i čokolada može da bude krivac za palpitacije.

Mnoge osobe sa nepravilnim srčanim ritmom imaju nedostatak magnezijuma. Pokušajte, stoga, da jedete više namirnica bogatih ovim mineralom, kao što su integralne žitarice, pasulj i ostale mahunarke, zeleno lisnato povrće i morski plodovi.

Umanjite stres
Ako vam srce preskače prilično je vjerovatno da se za to može okriviti stres. Činite sve što je u vašoj mogućnosti da ga svedete na najmanju moguću mjeru. Pokušajte da se izolujete 30 minuta svakog dana kako biste se opustili i smirili svoj um. Čitajte, slušajte muziku, bavite se nekim hobijem…uostalom, vi najbolje znate šta vas opušta.

Probajte takođe aromaterapiju. Poprskajte nekoliko kapi ulja od lavande na papirnu maramicu i udišite taj divan miris. Možete probati i da utrljate dvije kapi ulja gorke narandže na grudi ili ga u maloj količini dodajte u kupku.

Spavajte najmanje sedam sati svake noći, po potrebi i duže. Obavezno upražnjavajte najmanje 30 minuta aerobnih vježbi tri ili četiri puta nedjeljno – šetanje, trčanje ili tenis su odlične opcije.

Kada postaje alarmantno?
Potražite hitnu ljekarsku pomoć ako je preskakanje srca popraćeno:

Nelagodom ili bolom u grudima
Nesvjesticom
Teškom kratkoćom daha
Teškom vrtoglavicom, prenosi Kurir.

Psi su veoma simpatična stvorenja – razvijaju duboku vezu sa svojim vlasnicima, često nas uče druženju i ljubavi, više nego što smo ikada očekivali.

U svim fazama života vlasnika, kućni ljubimci mogu imati veoma različite uloge; dok društvo može biti osnovna tema života sa kućnim ljubimcima, dijeljenje života sa životinjom može imati veći, konkretniji uticaj u zavisnosti od vašeg uzrasta i potreba.

Psi su veoma simpatična stvorenja – razvijaju duboku vezu sa svojim vlasnicima, često nas uče druženju i ljubavi, više nego što smo ikada očekivali.
Ali i psi pokazuju posebnu naklonost prema djeci, oni će otići kilometrima daleko da ih zaštite po svaku cijenu. A sada, istraživanja ukazuju na to da odrastanje sa psom može imati opipljiv, pozitivan uticaj na zdravlje i sreću djece, prenosi miss7mama.24sata.hr.

Prema studiji koju je sprovela Američka akademija za pedijatriju, djeca koja žive u domovima sa psima (i mačkama) su zdravija na nekoliko načina:

„Djeca koja ranije dolaze u kontakt sa psima izgleda imaju manje respiratornih infektivnih simptoma i bolesti, posebno zapaljenje uha i manje antibiotika“.
Suživot sa psima jača otpornost na infekcije, a sličan rezultat se vidi i kod domaćih mačaka.

„Mačke su takođe pokazale zaštitni efekat na dojenčad, ali ne tako snažno kao psi.“

Slično, istraživanje sa Odeljenja za pedijatriju Univerziteta u Viskonsinu otkrilo je da „izloženost travi u djetinjstvu – posebno u vreme rođenja – zapravo može uticati na razvoj imuniteta deteta i smanjiti verovatnoću određenih alergijskih bolesti“, kao što su ekcem i astma.

Pored koristi za fizičko zdravlje, rana socijalizacija sa psima može pomoći deci da nauče o brizi i saosjećanju i razviju empatiju i odgovornost i saosjećanje prema živim bićima u smislu sreće i mentalnog zdravlja. Vjeruje se da životinje poboljšavaju emocionalno blagostanje svojih vlasnika i smanjuju vjerovatnoću stresa i anksioznosti – čak i kod djece.

„Imati psa kao kućnog ljubimca povezano je sa smanjenom vjerovatnoćom anksioznosti u djetinjstvu“, zaključili su istraživanja Centra za kontrolu i prevenciju bolesti.

Stršljen je vrsta insekata iz roda osa. Po veličini je znatno veći od njih. Pojedine vrste narastu i do 5.5 cm u veličini.

Ukoliko se ne diraju i ne osjete ugroženima neće da napadaju. Kada su napadnute, nanose veoma bolan ubod svojom žaokom.

Njihova žaoka je takva da se vraća u tijelo i ne ostaje na mjestu ujeda, za razliku od ujeda ose ili pčele. Ovo stršljenu omogućava da preživi napad i izvrši više uboda u jednom napadu.

Posebno su opasni onda kada postoji opasnost po gnijezdo, kada mogu da luče feromone koji privlače sve stršljenove iz gnijezda u odbranu.

Otrov koji luče, i koji se ubacuje u organizam tokom uboda, može da dovede do pojave jakog bola i reakcije kože ali i cijelog organizma, pogotovo ako je više uboda.

Tegobe do kojih dolazi nakon uboda stršljena bismo podijelili na fizičke i psihičke.

Fizička reakcija na ujed stršljena zavisi od mesta ujeda.

Ujedi po ekstremitetima su bezopasniji od ujeda u predjelu glave i vrata. Posebno su opasni ujedi koji se jave u predjelu usne duplje.

Stršljeni imaju običaj da izdube voćku kojom se hrane. Ukoliko se ne obrati pažnja, ne vidi se stršljen koji se hrani i zagrize se voćka može da dođe do po život opasnog ujeda u predjelu usne duplje.

Ukoliko je uboda više za očekivati je da će tegobe i simptomi biti izraženiji. Ujed jednog stršljena je uglavnom bezopasan pogotovo ukoliko nemate ranije zabilježene alergijske reakcije.

Nakon ujeda može da se javi:

Crvenilo i otok na mjestu uboda. Ova reakcija može da se širi po koži i da zahvati i desetak centimetara. Sama po sebi i dalje ne predstavlja alergijsku reakciju već samu reakciju kože na toksin koji je ubodom unesen.

Bol na mjestu uboda je očekivana reakcija. Bol se kreće od blagog bola koji može da potraje i do nekoliko sati i izgubi se sam od sebe do jakog bola koji ponekad pacijenti opisuju „kao da ih je neko pesnicom udario na mjestu ujeda“.

Pečenje na mjestu ujeda može da bude posebno izraženo, najčešće se opisuje kao žarenje koje se, kako vrijeme prolazi pojačava,

Može da se javi malaksalost i vrtoglavica, što je često posledica straha od samog događaja,

Ukoliko dođe do prave alergijske reakcije, dolazi do pojave crvenila i koprivnjače koja se širi po cijelom tijelu, osjećaja gušenja, otoka grla vrata i na kraju gubitka svijesti. Srećom ove reakcije su rijetke.