Connect with us

Zdravlje

Zašto se simptomi bolesti pogoršavaju noću?

Stručnjaci smatraju da se bolesni ljudi tokom noći osjećaj posebno loše upravo zbog cirkadijalnog ritma.
Ako trenutno patite od nekog stanja zbog koga vas skoro sve boli, bilo da se radi o kovidu-19, gripu ili bilo kom drugom virusu, poput prehlade, koji je prisutniji zimi, imate osjećaj kao da nikada neće proći.

Možda ste primjetili, da kada ste bolesni ne osjećate se jednako loše tokom cijelog dana. Najčešće se budite sa lošijim simptomima, koji zatim djelimično nestanu tokom dana, da bi se još jednom pogoršali kada krenete na spavanje.

Zašto se osjećamo lošije noću?

Trenutno, vodeća ideja je da je ozbiljnost simptoma povezana sa našim cirkadijalnim ritmom, što je urođena sposobnost naših ćelija da u suštini određuju vrijeme. Cirkadijalni ritam je nevjerovatno važan za dnevne ćelijske procese i na njega može da utiče količina sna i svjetlosti koju dobijamo svakog dana. Takođe ima ključnu ulogu u regulaciji rada srca i imunološkog sistema, prenosi IFL Science.

Dok se odmara, tijelo koristi to vrijeme da obavi ogroman broj reparacija, zbog čega je san toliko važan, recimo poslije teretane. Isto je i kada ste bolesni. Tijelo preplavljuje krv bijelim krvnim zrncima zvanim leukociti, što dovodi do koordinisanog imunološkog odgovora protiv bolesti.

To se obično može vidjeti kod hroničnih bolesti kod kojih simptomi mogu da se pogoršaju noću i poboljšaju tokom dana, vjerovatno zbog toga što se imuni sistem bori protiv infekcije ili je preaktivan, u slučaju autoimunih poremećaja.

Ovo, dakle, objašnjava zašto se naši simptomi prehlade pogoršavaju kada se smirimo tokom noći ili se probudimo ujutru. Ti simptomi su rezultat aktivnog imunog sistema koji pokušava da zaustavi infekciju.

Imunske ćelije regrutuju druge imune ćelije u lokalnu oblast, na primjer, grlo, izazivajući talas zapaljenja i ćelijsku smrt. Ćelije koje su zaražene virusima se ubijaju, izazivajući bol u zahvaćenim tkivima, a sluz preplavljuje nos da bi se pridružila borbi. To deluje kao dobra stvar, ali se ljudi zbog te bitke, koja se unutar njih bije, osjećaju loše.

Postoje i drugi razlozi zbog kojih možete da se osećate lošije tokom noći. Prvi je jednostavno gravitacija. Kada ležite, sluz se nakuplja u sinusima, izazivajući pritisak i glavobolju. Kada ustanete i pročistite nos, počinjete da se osećate bolje, a gravitacija mnogo više pomaže kada ste u uspravom položaju.

Osim toga, hormonska neravnoteža može da bude prouzrokovana nedostatkom sna i takođe može da bude povezana sa imunološkom funkcijom, što može da dovede do začaranog kruga – neprespavanih noći koje su rezultat tog pogoršanja.

Dakle, obavezno spavajte što je više moguće kada ste bolesni, a kada se ujutru probudite i osjećate se prilično loše imajte na umu da je to zbog pomenute borbe koja se odvija unutar vas i da je to zapravo dobro za vas.

Zdravlje

STIGLO JE PROLJEĆE, SA NJIM I ALERGIJE! Evo kako da prepoznate simptome

Proljeće je nastupilo, a s njim dolaze i alergije, sa kojima brojni ljudi imaju problema. Osobe koje su još odranije osjetljive na neki od alergena bi trebalo unaprijed da se upoznaju sa mjerama koje mogu smanjiti izloženost alergenu, a time i ublažiti simptome.

Alergija je preosjetljivost odbrambenog sistema organizma na inače normalne čestice iz okoline.

Kako pišu Nezavisne novine, alergijski simptomi mogu zahvatiti različite organe, i to kožu, sluzokožu gornjih ili donjih disajnih puteva te sluzokožu crijeva. Alergije i alergijske bolesti se nazivaju i bolestima modernog doba, jer njihova učestalost unazad više od 50 godina znatno raste na globalnom nivou.

Upravo zbog toga, potrebno je na vrijeme prepoznati alergijske simptome i pravilno pristupati tretiranju ovih stanja.

Alergeni imaju cjelogodišnji ili sezonski karakter, a u zavisnosti o kojoj vrsti alergena se radi. S obzirom na mjesto doticaja s organizmom, alergeni mogu izazvati specifične lokalne ili sistemske reakcije, koje prepoznajemo kao simptome alergije. Ako simptome izazivaju određena vrsta hrane, grinje, kućna prašina ili dlaka životinja, izloženost ovim tvarima uglavnom je prisutna cijele godine, no, sezonski alergeni, prvenstveno oni koje udišemo, počinju s prvim danima proljeća te nastavljaju svoj uticaj tokom ljeta i jeseni, zbog čega je bitno poznavati kako se oni raspodijele tokom sezone, a kako biste spriječili njihov neželjeni uticaj.

U proljeće, zbog visoke koncentracije polena u vazduhu tokom cvjetanja biljaka, najjače je izražen sezonski alergijski rinitis. To je sezonska alergijska bolest gornjih disajnih puteva i najčešći je oblik alergijske reakcije, a javlja se sezonski, uz pojavljivanje određenih vrsta polena u vazduhu. Bolest može biti udružena s drugim alergijskim bolestima, poput bronhijalne astme i atopijskog dermatitisa.

Kada je riječ o alergijama i povezanim alergijskim bolestima, koje u nekim slučajevima mogu biti rizične po život, jasno je koliko je važna prevencija doticaja s alergenom, a time i razvoj alergijskih simptoma. U zavisnosti od tipa alergena, možete naučiti kako postići kontrolu alergena, prevenirati simptome i liječiti alergiju. Postoji nekoliko načina na koji se može spriječiti alergija na najčešći sezonski alergen koji se javlja s početkom proljeća, odnosno na polen, i to:

– Izbjegavanje alergena je vrlo važno, no ponekad teško izvodivo. Ukoliko nije moguće izbjeći kontakt, onda ga je potrebno smanjiti na najmanju moguću mjeru. Ako govorimo o polenu kao najčešćem sezonskom alergenu koji se javlja u proljeće, ljeto i jesen u periodu cvjetanja stabala, trava i korova, trenutno imamo na raspolaganju nekoliko sredstava pomoću kojih možete pratiti nivo polena u vazduhu te o njegovom nivou planirati dnevne aktivnosti i time konrolisati zdravlje.

– Jedna od opcija u prevenciji alergija je praćenje polena putem internetskih ili mobilnih aplikacija, koje donose informacije o koncentraciji polena pojedinih alergenih biljaka na dnevnoj bazi.

– Alergijski semafor takođe svakodnevno prikazuje kretanje koncentracije određene vrste polena na nekom području, i to mjerenjem količine polenskih zrnaca u kubnom metru atmosferskog vazduha te u skladu s tim određuje se boja alergijskog semafora (crvena, žuta, zelena).

Važno je znati da je koncentracija polena u vazduhu inače veća ujutro i u periodu vjetrovitog i sunčanog vremena te obrnuto, manja je tokom kišovitog i hladnog vremena. U skladu s tim, preporučuje se da prije izlaska iz zatvorenog prostora provjerite koncentraciju polena preko nekog od navedenih načina te, u slučaju da je koncentracija visoka, ostati u zatvorenom, ako je moguće.

Ako ipak morate izaći vani, onda je potrebno nositi zaštitne sunčane naočare i šešir/kapu za glavu, ograničiti boravak ili izbjegavati područja u kojima se očekuje visok nivo polena kao što su parkovi, poljoprivredna polja i slično, a posebno ujutru i predveče. Po povratku s otvorenog preporučuje se pranje kose i tuširanje kako bi se smanjio nivo polena unesenog s vana u zatvoreni prostor i time mogućnost pojave alergije.

Tokom sezone polena savjetuje se držati vrata i prozore zatvorenima, a ako se koriste klima-uređaji u zatvorenom prostoru, vodite računa o tome da je uređaj redovno i pravilno servisiran te da ima posebno prilagođen visokoefikasni filter. Preporučuje se svakodnevno tuširanje i pranje kose prije spavanja uz pranje posteljine barem jednom sedmično.

Ako je već ranije propisana terapija nekim od lijekova protiv alergije (antihistaminicima, leukotrienima, intranazalnim kortikosteroidima ili sl.) potrebno je na vrijeme započeti liječenje, i to minimalno dvije-tri sedmice prije početka sezone polenacije određenog alergena.

Nastavi čitati

Zdravlje

PROBLEMI SA PROLJEĆNIM UMOROM? Evo kako mu stati u kraj

Stiglo je proljeće, a vi ste pospani, koncentracija vam je slaba, umorni ste i osjećate nedostatak energije?

Mnogo ljudi je takvog stanja i to se zove proljećni umor. Dok se organizam ne privikne na duži dan, više temprerature i vremenske promjene karakteristične za ovo doba godine, sebi možete pomoći i izborom namirnica koje ćete pojačano unositi. Opštepoznato je da šećeri i rafinisani ugljeni hidrati pružaju brzi podsticaj, dok žitarice, mahunarke i cijela hrana daju održiviju energiju koja će održati tijelo duže.

Banane
Banane su možda najbolja brza užina za trajnu energiju. Iako su one dobar prirodni izvor šećera, takođe su bogate vlaknima koja pomažu u usporavanju varenja tog šećera. Banane sadrže korisne hranljive materije koje čine da se tijelo osjeća punim energije.

Avokado
Avokado je dobro zaokruženo voće u pogledu zdravstvenih vrednosti i hranljivih materija. Kako navodi sajt Medikal njuz tudej, avokado sadrži hranljive materije, proteine i vlakna koja mogu pomoći u održavanju nivoa energije tokom dana, a takođe, sadrži dobre masti koje mogu povećati nivo energije i učiniti hranljive materije rastvorljive u mastima dostupnijim u tijelu.

Jabuke
Jabuke mogu biti još jedna jednostavna užina koja tijelu daje trajnu energiju. Pored vlakana i hranljivih materija, jabuke sadrže mnogo antioksidanata koji se nazivaju flavonoidi, koji mogu pomoći u borbi protiv oksidativnog stresa i upale u tijelu.

Vitamin C
Mnogi vole narandže zbog svog ukusa, koji potiče od antioksidansa vitamina C. Vitamin C može pomoći u smanjenju oksidativnog stresa u tijelu i spriječiti umor. Prema jednoj studiji, mladi odrasli učenici muškog pola koji imaju više nivoe vitamina C mogu imati bolje raspoloženje i manje je vjerovatno da će doživjeti zbunjenost, bijes ili depresiju.

Riba
Riba je, generalno, odličan i lagan izvor proteina i vitamina B koji tijelu mogu da daju energiju tokom cijelog dana. Masne ribe u hladnoj vodi, kao što su losos, sardine i tunjevina, obično imaju više omega-3 masnih kiselina. Omega-3 masne kiseline mogu poboljšati funkciju mozga i smanjiti upalu u tijelu, što može biti uzrok umora kod nekih ljudi.

Jogurt
Jogurt, takođe, može biti izvor energije. Prirodni jogurt je bogat proteinima, mastima i jednostavnim ugljenim hidratima, koji daju energiju tijelu. Jogurt se takođe veoma lako jede u pokretu, što ga čini odličnom alternativom hrani iz automata.

Jaja
Jaja obezbjeđuju tijelu obilje proteina i hranljivih materija za održivu energiju. Veliko tvrdo kuvano jaje sadrži oko šest grama pouzdanog izvora proteina i pet grama masti, kao i vitamine i minerale koji pomažu da tijelo ostane punim energije i da se osjeća sito duže od drugih grickalica.

Tamna čokolada
Ako pribjegavate često slatkišima, onda bi mogli da tu svoju želju zadovoljite tamnom čokoladom. Ona može biti jednostavan način za povećanje energije. Bogata, tamna čokolada obično ima mnogo manje šećera od mliječne čokolade. Manje šećera znači manje trenutne energije, ali više sadržaja kakaoa, a to znači više korisnih antioksidanata kao što su flavonoidi. Tamna čokolada može imati koristi za kardiovaskularni sistem tako što pomaže da se krv pumpa po tijelu. Ova krv nosi svjež kiseonik, što takođe može učiniti da se osoba osjeća budnije i energičnije.

Nastavi čitati

Zdravlje

STRES MOŽE BITI UZROK NAJTEŽIH BOLESTI, istraživanja pokazuju da je finansijski jedan od NAJTEŽIH

Finansijski stres najjači je stres koji pogađa modernog čoveka, pokazuje britanska naučna studija.

Istraživanje koje je obuhvatilo 5.000 odraslih osoba u dobi od 50 i više godina pokazalo je da se među proučavanim stresorima, poput teškog gubitka, invaliditeta, bolesti i razvoda, kao najštetniji ističe finansijski stres.

Naučnici s College of London i King’s University istraživali su odnos između hroničnog stresa i zdravstvenih pokazatelja kod starijih populacijskih grupa.

Ispitujući četiri biomarkera: kortizol, C-reaktivni protein, fibrinogen i inzulin faktor rasta-1, studija je otkrila da finansijski problemi čine većinu ispitanika 60 odsto većom vjerovatnoćom da će imati “zdravstvene profile visokog rizika” unutar četiri godine.

Rezultati su objavljeni u časopisu “Brain, Behavior, and Immunity”.

Finansijski stres najviše šteti biološkom zdravlju, ističu stručnjaci. Njegov invazivni uticaj na različite aspekte života potencijalno dovodi do porodičnih sukoba, socijalne isključenosti, gladi ili beskućništva, prenosi SEEbiz.

Nastavi čitati

Aktuelno