Američki predsjednik Donald Tramp oglasio se prvi put nakon što je naredio vazdušne napade na iranska nuklearna postrojenja, izazvavši buru reakcija unutar Sjedinjenih Američkih Država, ali i šire.
U poruci objavljenoj na njegovoj platformi Truth Social, Tramp je pohvalio jedinstvo unutar Republikanske stranke.

“Veliko jedinstvo u Republikanskoj stranci, možda jedinstvo kakvo nikada ranije nismo vidjeli. Sada hajde da usvojimo Veliki, Sjajni, Prekrasni Zakon. Naša zemlja ide sjajno. Učinimo Ameriku ponovo velikom”, poručio je Tramp.

Kako prenosi “Sky News”, Tramp je dobio snažnu podršku većeg dijela stranačkih kolega, međutim, unutar Kongresa nisu svi istog mišljenja.

Najmanje dvojica republikanskih kongresnika izrazili su sumnju u ustavnost vojnih udara koji nisu prethodno odobreni u američkom Kongresu.

Zastupnik iz Ohaja, Voren Dejvidson, izjavio je da mu je “teško zamisliti razumno obrazloženje prema kojem bi ti napadi bili ustavno opravdani”. Sličan stav iznio je i Tomas Masi, kongresnik iz Kentakija.

S druge strane, pojedini demokratski zastupnici već su pozvali na pokretanje postupka opoziva predsjednika Trampa zbog, kako navode, “neovlaštenog pokretanja vojne akcije”.

Napadi na tri ključna iranska nuklearna postrojenja – Fordo, Natanz i Isfahan – izvedeni su bez prethodne najave i u jeku rastućih tenzija između SAD-a, Izraela i Irana, što je izazvalo zabrinutost u međunarodnoj zajednici i dovelo do sazivanja hitne sjednice Savjeta bezbjednosti UN-a, navodi “RadioSarajevo”.

Tornado koji je prošao kroz ruralni grad u Sjevernoj Dakoti ostavio je iza sebe troje mrtvih, a složen olujni sistem koji je zahvatio dijelove američkog srednjeg zapada izazvao je pustoš u dijelovima te američke savezne države, kao i Minesote i Viskonsina, prenosi AP.
Šerif okruga Kas Džesi Džaner rekao je na konferenciji za novinare da su u tornadu poginuli dva muškarca i žena, na dvije odvojene lokacije u okolini grada Enderlin u Sjevernoj Dakoti.

Zbog nevremena, oko 24.000 potrošača u Sjevernoj Dakoti je ostalo bez struje.

Jaki vjetrovi su zahvatili i lokalna područja Minesote, a prema saopštenju Nacionalne meteorološke službe udari vjetra do 171 kilometara na sat zabilježeni su na regionalnom aerodromu Bemidži u Minesoti.

Gradonačelnik Bemidžija Horhe Prins je u objavi na Facebooku naveo da je u nevremenu srušeno drveće i da je nekoliko kuća teško oštećeno, a da su u toku intervencije zbog srušenih dalekovoda, i zbog nekoliko slučajeva curenja gasovoda.

Uprava za hitne slučajeve okruga Beltrami je saopštila da je šteta na području Bemidžija “velika”, a mnoga preduzeća u toj oblasti objavila su na društvenim mrežama da nemaju struju.

Skoro 34.000 potrošača u Minesoti ostalo je bez struje nakon nevremena.

U isto vrijeme, skoro 59 miliona Amerikanaca je pod upozorenjem o ekstremnoj vrućini, a dijelovi Nebraske, Dakote, Minesote i Ajove mogli bi da se suoče sa temperaturama i višim od 37 stepena Celzijusa.

Centri za hlađenje otvoreni su u gradovima, uključujući Omahu u Nebraski i Mineapolis u Minesoti, zbog upozorenja na ekstremno visoke temperature vazduha, prenosi Euronews.

Osim američkih baza na Bliskom istoku, flota SAD-a koja se nalazi u Perzijskom zaljevu – neposredno uz obalu Irana – mogla bi biti laka meta u slučaju iranskog odgovora, upozorio je Stiven Zuns, direktor Odsjeka za bliskoistočne studije na Univerzitetu u San Francisku.
Američke oružane snage izvele su rano jutros napade na tri iranska nuklearna postrojenja, a predsjednik Donald Tramp poručio je da je operacija bila “izuzetno uspješna” i da su mete “potpuno uništene”.

Udari na iranska postrojenja

Ovim napadima okončana je višesedmična dilema – da li će SAD direktno učestvovati u izraelskom nastojanju da uništi iranski nuklearni kapacitet, navodi “Al Jazeera”.

Dok su Izraelci gađali više nuklearnih lokacija, njihova najveća prepreka bilo je podzemno postrojenje Fordo, zakopano duboko ispod planine. Tu metu, za koju Izrael nije imao adekvatno oružje, pogodile su američke snage i proglasile je “uništenom”. Iranci, međutim, tvrde da je riječ o površinskoj šteti.

Iran je poručio da zadržava pravo da odgovori na napade, pozivajući se na Povelju Ujedinjenih naroda i pravo na legitimnu samoodbranu. Ministar vanjskih poslova Abas Aragči izjavio je: “Ovi napadi su nečuveni i imaće trajne posljedice.”

Predsjednik Tramp uzvratio je oštrom porukom Iranu: “Bilo kakvu osvetu Irana protiv Sjedinjenih Američkih Država dočekaćemo silom mnogo jačom od one kojoj smo svjedočili večeras.”

Iran ima više opcija

Stiven Zuns smatra da Teheran ima “niz mogućnosti” kako bi odgovorio na američke napade.

“Mogu direktno napasti američke snage. U dometu iranskih projektila, dronova i drugog naoružanja nalazi se i do 40.000 američkih vojnika” rekao je on.

Zuns upozorava da bi potencijalni napadi na američku flotu u Perzijskom zaljevu mogli ozbiljno poremetiti globalnu ekonomiju: “To bi moglo uticati na pomorski promet, cijene nafte i globalnu ekonomsku stabilnost.”

Dodaje i da bi posredničke milicije u Iraku, koje podržava Iran, mogle ciljati američke baze u toj zemlji: “Američke snage su ranjive na više lokacija i iznenadilo bi me ako Iranci ne iskoriste barem neke od tih opcija”, naveo je Zuns, prenosi “Avaz”.