Umjereno do pretežno oblačno i nestabilno vrijeme. U većem dijelu zemlje se očekuje kiša i lokalni pljuskovi praćeni grmljavinom, uglavnom poslije podne i tokom noći. Jači pljuskovi u sjevernim i sjeverozapadnim područjima. Vjetar slab do umjeren na sjeveru sjeverni i sjeveroistočni, a u ostatku zemlje južni i jugozapadni. Jutarnja temperatura zraka od 10 do 16, na jugu i sjeveru do 18, a dnevna od 17 do 23, na jugu i sjeveru do 26 °C.

Predstavnici Konzorcijuma “Logistika BiH” trebalo bi da sutra u Sarajevu u odvojenim susretima razgovaraju o problemima prevoznika sa ministrima spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Stašom Košarcem i transporta i komunikacija Edinom Fortom, izjavio je Srni glavni koordinator Konzorcijuma Velibor Peulić.

Peulić je rekao Srni da je jedan sastanak planiran za 10.00 časova, a drugi za 12.00, te da će nakon toga u 13.00 časova u zgradi zajedničkih institucija održati konferenciju za novinare.

„Do sutra ćemo razgovarati sa našim kolegama koji se nalaze na graničnim prelazima, jer u utorak, 6. maja, moramo dobiti jasne odgovore da li službenici Uprave za indirektno oporezivanje /UIO/ BiH sprovode u djelo ono što je dogovoreno“, rekao je Peulić.

Peulić je napomenuo da je za petak, 9. maja, zakazan Upravni odbor, kada će se donijeti konačne odluke o daljim aktivnostima.

On je dodao da bi na sastanku sa ministrom Košarcem trebalo da budu i direktori inspekcija, kao i da očekuju sastanke sa premijerima Srpske i Federacije BiH.

„Dolazimo u čudnu situaciju da jedan granični prelaz Bratoljub zavisi samo od inspektora, odnosno da li će on zaključati svoju kancelariju u 14.00 časova i poslije toga neće raditi“, istakao je Peulić.

Konzorcijum “Logistika BiH” okuplja više od 600 pravnih subjekata i predstavlja najorganizovaniju interesnu zajednicu prevoznika BiH, a Peulić kaže da je upućeno otvoreno pismo ministru Forti nakon više pokušaja uspostavljanja institucionalnog dijaloga sa Ministarstvom komunikacija i transporta u Savjetu ministara.

U otvorenom pismu je istaknuto da ministar Forto nije učinio ništa u korist prevoznika, od 17. aprila 2025. godine, da je samo kupovao vrijeme, umjesto da rješava pitanja koja su delegirana poput Pravilnika o akcizama, Pravilnika o licencama, analiza troškova, treća tablica i druga delegirana pitanja.

Peulić je podsjetio da je Forto je samoinicijativno, bez konsultacija potpisao i objavio Pravilnik o licencama u kome se pogodjuje pojedincima, na štetu budžeta BiH, u kome prevoznici i dalje ostaju marginalizovani, suprotno povelji kvaliteta CEMT.

U pismu upućenom ministru transporta i komunikacija se navodi da Forto nije stao uz prevoznike, već zastupao interese drugih.

„Umjesto da reformišete sektor, doveli ste ga do tačke ključanja“, navodi se u pismu i napominje da će, ako do 9. maja ne budu ispunjeni zahtjevi prevoznika, biti donesena formalna odluka o aktivaciji francuskog modela, odnosno, potpune obustave drumskog transporta.

Ministarstvo transporta i komunikacija u Savjetu ministara potvrdilo je da će 5. maja biti održan radni sastanak te da u potpunosti stoji na raspolaganju o svim otvorenim pitanjima za pomoć prevoznicima.

Uz razumijevanje izazova sa kojima se prevoznici suočavaju u dinamičnom okruženju poslovanja, iz Ministarstva transporta i komunikacija pozvali su članove Konzorcijuma i ostale predstavnike da zajedno rade na poboljšanju uslova poslovanja u transportnom sektoru u radnoj atmosferi i tolerantnoj diskusiji u interesu, prije svega, svih privrednih subjekata i građana BiH.

Đurđevdan (6. maj po novom, 23. april po starom kalendaru) je jedan od najznačajnijih i najljepših praznika u srpskom, romskom i širem balkanskom narodnom predanju.

Praznik Svetog Đorđa obilježava dolazak proljeća, buđenje prirode, zaštitu stoke i ljudi, i nosi bogat splet običaja, vjerovanja i rituala – i hrišćanskih i predhrišćanskih.

Običaji i vjerovanja našeg naroda vezani za Đurđevdan postojali su i prije nego što je prihvatio hrišćanstvo. Đurđevdan se u narodu smatra za granicu između zime i ljeta, praznik koji se odnosi na zdravlje ukućana, udaju i ženidbu mladih, plodnost stoke i dobre usjeve.
Stoga se većina običaja koji postoje u narodnom vjerovanju odnose na zaštitu, zdravlje i plodnost.

Najčešći običaj je pletenje vijenaca od ljekovitog bilja i pranje vodom u koju su uronjene ljekovite biljke.

Proslavljaju ga i katolici i pravoslavci, svako po svom kalendaru, kao Dan Svetog Georgija. Kod Srba je on poprimio i neke druge osobine, miješajući se sa prethrišćanskim kultovima Balkana, pa se zato i praznik Svetog Georgija kod Srba ne slavi isto kao u drugim hrišćanskim zemljama.
Đurđevdan je praznik sa jako puno običaja vezanih za njega, i magijskih radnji za zaštitu, zdravlje i plodnost, koje se tog dana obavljaju. Običaji i vjerovanja srpskog naroda vezana za Đurđevdan su u narodu svakako postojali i prije nego što je primio hrišćanstvo.

Sveti Đorđe je svojim praznikom svakako zauzeo mjesto starog srpskog božanstva plodnosti Jarila i njegovog praznika. Crkva na ovaj dan obilježava pogubljenje Svetog Georgija, koje se desilo 23. aprila 303. godine.

Šta se radi uoči Đurđevdana?

Veče uoči Đurđevdana domaćini su imali običaj da odaberu dva mlada luka u bašti, od kojih jedan predstavlja sreću, a drugi nesreću. Potom im se perke poravnaju makazama, a na praznik se izjutra provjeri koji je više izrastao.

U zavisnosti od toga koji je viši luk – pratiće nas sreća ili nesreća tokom godine.

Đurđevdanski vjenčić i kupanje u rijeci
Đurđevdan se smatra granicom između zime i ljeta, praznik vezan za zdravlje ukućana, udaju i ženidbu mladih iz kuće, plodnost stoke i dobre usjeve.

Za malo koji praznik kod Srba je vezano toliko običaja i vjerovanja, pa i magijskih radnji.

Glavni običaji su: pletenje vijenaca od bilja, umivanje biljem, kupanje na rijeci. Uveče, uoči Đurđevdana, neko od ukućana nakida zelenih grančica u najbližoj šumi i njima okiti vrata i prozore na kući i ostalim zgradama kao i ulazne vratnice i kapije.

Ovo se čini da bi godina i dom bili berićetni – da bude zdravlja, ploda i roda u domu, polju, toru i oboru. Ponegdje je običaj da ovo kićenje zelenilom vrše na sam Đurđevdan prije zore.

Vjenčići od cvijeća

Opletu se vjenčići od “đurđevskog cvijeća“: đurđevka, mlječike i drugog, i njime se okite ulazna vrata na dvorištu i kući. Ti vijenci stoje iznad vrata čitavu godinu, do sljedećeg Đurđevdana.

Mnogi prave krstove od ljeskovog pruća i stavljaju ih po njivama, baštama i zgradama – da bi se sačuvali od grada (slično krstovima od badnjaka za Božić). Uoči Đurđevdana, domaćica spušta u posudu punu vode razno proljećno bilje, a onda odmah spušta: dren, pa za njim zdravac, i na kraju grabež i crveno jaje, čuvarkuću koja je ostala od Uskrsa; to se zatim stavi pod ružu u bašti da prenoći.

Ujutru se svi redom umivaju vodom: djeca – da budu zdrava kao dren, djevojke – da se momci grabe oko njih, stariji – da budu zdravi, domaćin – da mu kuća bude dobro čuvana, piše “Stil”.