Društvo
TUĐE JE SLAĐE? Dok vlast priča o patriotizmu – tržište preplavljuje UVOZNA HRANA!
Bosna i Hercegovina je tokom šest mjeseci ove godine izvezla proizvoda vrijednosti 8,65 milijardi KM, dok je u istom periodu uvezla robe za 14,95 milijardi KM, piše u analizi Spoljnotrgovinske komore BiH.
U njoj se vidi da su u odnosu na šest mjeseci prethodne godine povećani i uvoz i izvoz.Izvoz je povećan za 5,42 odsto ili oko 445 miliona KM, dok je uvoz povećan za 4,50 odsto ili oko 640 miliona KM.
Kada su u pitanju najznačajnija tržišta razmjene, na prvom mjestu je Evropska unija.
Iz EU je za šest mjeseci ove godine uvezeno robe za 9,91 milijardu KM, dok je izvezeno 6,36 milijardi KM.
Ovo znači da je uvoz iz EU veći nego ukupan izvoz BiH za ovu godinu.
Na drugom mjestu su zemlje CEFTA, iz kojih je uvezeno proizvoda za 2,34 milijarde KM, dok je u ove zemlje otišlo robe za 1,42 milijarde KM.
U zemlje EFTA je izvezeno robe za 212 miliona KM, dok je uvezeno iz ovih zemalja za 321 milion KM.
Kada su u pitanju treće zemlje, najviše se sarađivalo sa Turskom.
Iz ove zemlje je uvezeno robe za 733 miliona KM, dok je u ovu zemlju plasirano robe za 226 miliona KM.
Kina je u BiH u prvoj polovini godine plasirala proizvoda za 655 miliona KM, dok smo u jednu od najmnogoljudnijih zemalja svijeta izvezli robe za svega 12 miliona KM.
Iz SAD je došlo robe za 38 miliona KM, dok smo tamo plasirali proizvode za 142 miliona KM.
U Rusiju je izvezeno robe za 22 miliona KM, dok je iz ove zemlje stiglo proizvoda vrijednosti 115 miliona KM.
Velika Britanija je u BiH uvezla robe za 51 milion KM, dok je u tu zemlju plasirano naše robe za 38 miliona KM.
Kada su u pitanju proizvodi, najviše je izvezeno mašina, aparata, mehaničkih uređaja, vozila i oružja za 2,18 milijardi KM, pa ruda, metala i proizvoda za 1,74 milijarde KM, te drva, papira i namještaja za 1,31 milijardu KM.
Sa druge strane, najviše je uvezeno mašina, aparata, mehaničkih uređaja, vozila i oružja za 3,74 milijarde KM, proizvoda u agroindustrijskom sektoru za 2,64 milijarde KM, te hemijskih i farmaceutskih proizvoda, đubriva i plastike za 2,33 milijarde KM.
Ekonomista Igor Gavran smatra da iako je EU ekonomski daleko jača i konkurentnija od BiH, ipak se dobar dio našeg uvoza, ali i deficita, odnosi na proizvode koji nam nisu potrebni, jer imamo vlastitu proizvodnju ili resurse i uslove da je razvijemo.
“To se posebno odnosi na uvoz iz Hrvatske i Slovenije, gdje značajan dio čine prehrambeni proizvodi koji uglavnom nisu bolji pa ni drugačiji od naših. Najlakše bi se deficit mogao korigovati smanjenjem, odnosno prestankom ovakvog uvoza i njegovom supstitucijom domaćim proizvodima. Najveći potencijal je, ipak, u rastu izvoza jer neke od proizvoda koje uvozimo iz EU sami jednostavno nemamo i moramo ih uvoziti, a onda je manje važno da li je to iz EU ili nekih drugih izvora. Kada je riječ o izvozu, trenutna opsesija naoružavanjem i paranoično očekivanje rata u EU je velika prilika za našu namjensku industriju, koja je u određenim segmentima konkurentnija od one u EU i ako uspijemo izboriti status dobavljača u okviru programa velikih nabavki za oružane snage država članica EU to bi nam dugoročno moglo osigurati veliko povećanje izvoza”, objašnjava Gavran.
Prema njegovim riječima, privlačenje ulaganja iz Kine bi moglo takođe biti prilika jer EU sve više pokušava protekcionističkim mjerama otežati uvoz iz Kine i zato bi njihove kompanije mogle prenošenjem dijela proizvodnje u BiH preko nas doći do EU tržišta.
“Prilika za autohtonu domaću proizvodnju je u svim oblastima usvajanje EU standarda, a na državnom nivou dozvola za izvoz onih proizvoda koje još ne možemo izvoziti, a imamo konkurentnu proizvodnju (npr. konzumna jaja). Naravno, za sve ovo nam treba povoljnije poslovno okruženje i sposobnije vlasti koje se bave ekonomijom, a ne besmislicama, a to nemamo”, zaključio je Gavran.
Društvo
PELET PO TAČNO UTVRĐENOJ CIJENI: Trgovci više neće moći da naplaćuju ambalažu i prevoz
Odluka o ograničavanju cijena peleta u Crnoj Gori biće izmijenjena kako bi se spriječilo da proizvođači i trgovci zaobilaze propisane maksimalne cijene dodatnom naplatom prevoza i pakovanja.
Biće zabranjeno obračunavanje bilo kakvih dodatnih troškova na ograničenu cijenu peleta, a propisane cijene važiće za sve vrste pakovanja.
Uz to, propisuje se obaveza proizvođača i trgovaca peleta da na tržište Crne Gore ne isporučuju pelet u količinama manjim od prosječnih u posljednjih 12 mjeseci, kako se ograničenje cijene ne bi zaobilazilo smanjenjem ponude, odnosno kako bi se obezbijedila redovna snabdjevenost tržišta peletom u toku grejne sezone, prenose Vijesti.
To je zvanično rečeno “Vijestima” u Ministarstvu ekonomskog razvoja – Direkcija za tržišnu inspekciju.
Odluka o privremenim mjerama za ograničavanje cijena peleta stupila je na snagu 2.10.2026, a primjenjuje se do 30.6.2027.
Vlada ograničila cijenu ovog energenta na 250 eura po toni za pelet klase A2, odnosno do 270 eura po toni za pelet klase A1.
Direkcija za tržišnu inspekciju je u prethodnom periodu organizovala ciljane kontrole nad subjektima koji se bave proizvodnjom i prodajom peleta na veliko i malo i, kako je rečeno u Ministarstvu utvrđeno je osam nepravilnosti, donijeto osam rješenja i izdato 16 prekršajnih naloga u ukupnom novčanom iznosu od 6.500 eura. Tokom kontrola utvrđeno je da dva subjekta nadzora nijesu obavljala djelatnost.
“Utvrđene nepravilnosti odnosile su se na nevođenje evidencije o nabavci i prodaji robe za svako veleprodajno mjesto, prodavnicu i drugo prodajno mjesto, odnosno poslovnu prostoriju u kojoj se pružaju komisione usluge, nepodnošenje prijave nadležnoj inspekciji o početku obavljanja trgovinske djelatnosti, najkasnije na dan njenog otpočinjanja, kao i na neobezbjeđivanje odgovarajućeg materijala za pakovanje robe, u skladu sa njenom vrstom i svojstvima”, kazali su u Ministarstvu.
Kada je u pitanju kontrola u dijelu poštovanja maloprodajne cijene kod trgovaca i proizvođača peleta, ova inspekcija je utvrdila da se utvrđena cijena peleta poštuje, ali da trgovci- proizvođači u ukupnu cijenu peleta uračunavaju i cijenu transporta i pakovanja (posebne ambalaže).
“Sa aspekta Zakona o zaštiti potrošača, naplaćivanje transporta i posebno ambalaže nije zabranjeno, samo pod uslovom da je ta usluga izvršena na zahtjev potrošača i da se isti saglasio sa cijenom usluge prevoza i posebnog pakovanja. Direkciji za tržišnu inspekciju su se obraćali potrošači i navodili da su uslovljeni od strane trgovaca – proizvođača za dodatnu uslugu prevoza peleta. Tržišni inspektori su kontrolisali trgovce – proizvođače peleta uz neposredno prisustvo potrošača, koji u tom momentu nijesu bili uslovljen prevozom peleta i samim tim dodatnim naplaćivanjem usluge. Zbog svega utvrđenog, Ministarstvo ekonomskor razvoja – Direkcija za tržišnu inspekciju je predložilo izmjene važeće odluke, a problematika kontrole prodaje peleta i sprječavanja zloupotreba od strane privrednih subjekata koji se bave proizvodnjom i prodajom peleta razmatrana je i na sjednici Koordinacionog tijela za praćenje i usklađivanje inspekcijskih nadzora, na kojoj je, takođe, zaključeno da je potrebno inicirati izmjene i dopune važeće Odluke”, kazali su u Ministarstvu.
Izmjene važeće Odluke se odnose na to da se ograničena cijena peleta klase A2, odnosno klase A1 primjenjuje na pelet u svim pakovanjima. Na ovaj način, pojašnjavaju, otklanja se mogućnost da se ograničenje cijene izbjegne pozivanjem na vrstu ili veličinu pakovanja u kojem se pelet prodaje..
“Izmjenama će biti poredviđeno da na ograničenu cijenu peleta nije dozvoljeno obračunavati druge naknade ili troškove, čime se obezbjeđuje da cijena koju potrošač plaća ne prelazi najviši nivo maloprodajne cijene utvrđen Odlukom”, pojasnili su u Ministastvu, prenose Vijesti.
Društvo
NOĆENJE U VAGONU TITA I KRALJICE ELIZABETE: Čuveni Plavi voz ponovo ide ka moru, evo koliko košta karta
Vagoni čuvenog Titovog Plavog voza ponovo idu ka moru. U luksuzu u kom su nekada uživali svjetski lideri danas možete prespavati i vi, jer su salon kola postala dio redovne linije za Bar.
Nekada su u ovim vagonima sjedeli predsjednici, kraljice, diplomate i najmoćniji ljudi 20. vijeka, a danas u njima možete da kupite kartu, legnete u kabinu i probudite se negdje između planina, tunela i mostova na putu prema Jadranu.
Plavi voz, jedan od najprepoznatljivijih simbola nekadašnje Jugoslavije i voz kojim je Josip Broz Tito prešao više od 600.000 kilometara, ponovo je dio putničkog iskustva na pruzi prema Baru.
I to nije samo muzejska vožnja za fotografisanje.
Salon kola iz sastava Plavog voza priključuju se međunarodnim kompozicijama prema Crnoj Gori, pa putnici mogu da rezervišu kabinu i dio puta provedu u enterijeru koji je decenijama bio rezervisan za državni vrh.
Doplata za dvokrevetnu kabinu u salon kolima iznosi 20 evra, dok je doplata za jednokrevetnu 45 evra, uz odgovarajuću voznu kartu.
Koliko zapravo košta putovanje?
Ovdje je važno napraviti razliku između vozne karte i doplate za kabinu.
Karta na relaciji prema Baru zavisi od polazne stanice i razreda, dok se za korišćenje postelje plaća dodatna rezervacija. Za salon kola Plavog voza doplata je trenutno 20 evra za “dubl”, odnosno dvokrevetnu kabinu, i 45 evra za “singl” kabinu.
Jednosmjerna karta od Zemuna do Bara košta 23,80 evra u drugom i 35,60 evra u prvom razredu, dok rezervacija običnog sjedišta iznosi tri evra.
To znači da istorijsko iskustvo nije rezervisano samo za turiste sa velikim budžetom – za cijenu regularne karte i doplatu za kabinu možete provesti noć u vagonima koji su nekada bili dio predsjedničkog voza.
Mahagoni, orah, pliš i svila – unutrašnjost je ostala gotovo netaknuta
Plavi voz nije bio zamišljen samo kao prevozno sredstvo.
Bio je pokretna rezidencija.
Njegovu unutrašnjost projektovali su arhitekte Vladeta Maksimović i Nikola Radanović, a u enterijeru su korišćeni mahagoni, kruška i orah, dok su saloni i hodnici ukrašavani intarzijama.
Vuneni tepisi, pliš, svila i elementi art dekoa činili su prostor dovoljno luksuznim da u njemu mogu da se organizuju državnički razgovori, večere i višednevna putovanja.
U kompoziciji su se nalazili predsjednički salon sa apartmanima, svečana trpezarija, kuhinja, salon za goste, restoran i spavaća kola.
Sve je bilo projektovano tako da Tito tokom putovanja praktično ne mora da prekida svakodnevne obaveze.
Sama pruga prema Baru posebna je priča.
Prolazi kroz planinske predjele, preko mostova i kroz veliki broj tunela, pa mnogi upravo putovanje vozom smatraju jednim od najljepših načina da se stigne do crnogorskog primorja.
A kada tome dodate činjenicu da dio puta možete provesti u vagonu koji izgleda gotovo isto kao prije više od pola vijeka, putovanje dobija potpuno drugačiji karakter.
U kuhinji se moglo pripremiti čak 300 obroka
Jedan od detalja koji možda najbolje pokazuje koliko je voz bio ozbiljno projektovan jeste njegova kuhinja.
U njoj je bilo moguće pripremiti do 300 obroka, a hranu su spremali vrhunski domaći i strani kuvari.
Posebno se vodilo računa i o udobnosti vožnje.
Vagoni su bili tako konstruisani i ogibljeni da se, prema podacima o Plavom vozu, iz čaša tokom putovanja nije prosipalo piće.
Drugim riječima, kada se govorilo o “salonskom vozu”, to nije bila samo zgodna titula.
Njime su putovali kraljica Elizabeta, Hruščov, Brežnjev i Gandi
Tokom decenija u Plavom vozu boravile su neke od najpoznatijih političkih ličnosti 20. vijeka.
Među gostima se navode Nikita Hruščov, Leonid Brežnjev, Gamal Abdel Naser, Indira Gandi, ali i britanska kraljica Elizabeta II, princ Filip i princeza Ana, kao i brojni drugi državnici i članovi kraljevskih porodica.
Tito je ovim vozom putovao kroz Jugoslaviju, ali i van njenih granica – prema Francuskoj, Austriji, Poljskoj, Mađarskoj, Rumuniji, Bugarskoj, Grčkoj i tadašnjem Sovjetskom Savezu.
Procjene govore o više od 600.000 pređenih kilometara.
Plavi voz bio je i posljednji Titov voz
Plavi voz vezan je i za jedan od najsnažnijih prizora jugoslovenske istorije.
Nakon Titove smrti 1980. godine, upravo njime je njegovo tijelo prevezeno iz Ljubljane u Beograd, gdje je potom sahranjen u Kući cvijeća.
Tako je voz koji je decenijama služio za državne posjete, protokol i putovanja postao dio i posljednjeg putovanja čovjeka zbog kojeg je prvobitno i napravljen.
Danas možete i samo da ga obiđete
Ako vam put do Bara nije u planu, Plavi voz moguće je upoznati i drugačije.
Kompozicija se koristi u turističke i komercijalne svrhe, a pojedina kola ili cio voz mogu se iznajmljivati za događaje, snimanja, sastanke i druge prilike.
Postoje i organizovane posjete, pa je ovo danas istovremeno i istorijski eksponat i prostor koji još živi.
I možda je upravo to najzanimljiviji dio priče.
Nekada je običnom čovjeku bilo gotovo nezamislivo da zakorači u vagon kojim su putovali Tito, kraljica Elizabeta i najveći državnici tog vremena.
Danas možete da kupite kartu, rezervišete krevet i provedete noć u njemu dok voz ponovo ide prema moru.
Društvo
NATO STIŽE NA MANJAČU! Hiljadu vojnika, helikopteri…
Na Glavnom poligonu za obuku Oružanih snaga Bosne i Hercegovine (OSBiH) na Manjači od 19. do 23. oktobra biće održana vojna vježba “Trenutni odgovor 26”, u kojoj će učestvovati više od 1.200 pripadnika OSBiH i NATO snaga, saopšteno je iz Ministarstva odbrane BiH.
Riječ je o jednoj od najznačajnijih i najkompleksnijih vježbi OSBiH u 2026. godini, čiji je cilj provjera operativnih sposobnosti deklarisanih jedinica i njihove spremnosti za djelovanje u skladu sa NATO standardima.
U samoj vježbi učestvovaće 881 pripadnik deklarisanih jedinica, dok će u Direktorijatu vježbe i ocjenjivačkoj strukturi biti angažovano dodatnih 330 pripadnika OSBiH i NATO Savezničke komande združenih snaga iz Napulja (JFC Naples).
Rukovodilac i direktor vježbe biće brigadni general dr Jasmin Čajić, zamjenik komandanta Komande za podršku OSBiH za operacije.
Tokom petodnevnih aktivnosti na terenu biće korišćeno naoružanje i oprema predviđena formacijom jedinica, uključujući oklopne transportere OT M113 A1, savremena sanitetska vozila, kao i helikoptere Brigade vazdušnih snaga i protivvazdušne odbrane OSBiH.
Nakon faze obuke uz računarske simulacije (JCATS sistem), pripadnici jedinica učestvovaće u terenskoj vježbi (FTX) uz angažovanje protivničkih snaga (OPFOR), čime će se u realističnim uslovima provjeriti sposobnosti komandovanja i izvođenja operacija podrške miru.
U okviru vježbe biće sprovedena i ponovna evaluacija deklarisanih jedinica na nivou NEL-2 (NATO koncept OCC E&F), koja obuhvata ocjenjivanje u sedam ključnih područja sposobnosti.
Eksterno ocjenjivanje sprovodiće mješoviti timovi NATO evaluatora iz Napulja, pod vođstvom višeg NATO mentora Roberta Marčijana, i sertifikovanih ocjenjivača iz sastava OSBiH.
Iz Ministarstva odbrane BiH ističu da vježba “Trenutni odgovor 26” predstavlja jedan od ključnih prioriteta Oružanih snaga BiH u oblasti obuke i međunarodne vojne saradnje u ovoj godini.
(Vijesti.ba) Foto: OSBiH
-
Politika3 dana ago“DRŽ’TE LOPOVA!” Vlada traži odgovorne za kolaps RiTE “Ugljevik”???
-
Banjaluka3 dana agoŠOKANTAN KONTRAST KULTURE! Dok Banjaluka stvara remek-djela, Vlada proglašava RUŠEVINU za nacionalni spomenik! (FOTO)
-
Banjaluka2 dana agoSTRANCI OČARANI BANJALUKOM! Šta je to što u grad na Vrbasu privlači turiste iz cijelog svijeta?
-
Društvo3 dana agoKRAH TEKSTILNOG GIGANTA IZ BILEĆE! Vlasnici proglasili bankrot, stotinu radnika ostavljeno na cjedilu!
-
Banjaluka3 dana agoŠKOLSKE UNIFORME U BANJALUCI: Roditelji i učenici zadovoljni, projekat se širi
-
Politika2 dana agoDA LI “TROJKA” U FBIH JOŠ POSTOJI i koliko je SDP blizu vlasti sa SDA?
-
Društvo2 dana agoTRAŽI SE PRIVREMENO RJEŠENJE ZA VOZAČE IZ BIH: Da li će Slovenija uvesti vize po uzoru na Hrvatsku?
-
Politika2 dana agoBLANUŠA: Neću se ponovo kandidovati za predsjednika SDS-a
