Građani BiH proteklih nekoliko mjeseci naftu i naftne derivate plaćaju po značajno višim cijenama usljed rata u Iranu i zatvaranja Ormuskog moreuza.

Analitičari objašnjavaju da na cijenu nafte utiče globalna ponuda i potražnja i, ako s tržišta nestane petina sirove nafte, a potražnja ostane na sličnom nivou, cijene skaču i na tržištima koja ne nabavljaju svoju naftu sa Bliskog istoka.

I zato je situacija u Sjedinjenim Državama posebno važna za Evropu, pa i potrošače u BiH, jer ta zemlja ima zakone koji omogućavaju američkom predsjedniku da usljed nacionalne krizne situacije, poput visoke cijene energenata uvede restrikcije izvoza američke nafte i naftnih derivata na globalna tržišta. S obzirom na to da su SAD trenutno najveći izvoznik nafte na svijetu, ako bi ta mjera bila uvedena, cijene nafte i naftnih derivata u Evropi bi mogle biti značajno veće od sadašnjeg, već visokog nivoa.

Analitičari ističu da trenutna administracija u SAD, uoči važnih parlamentarnih izbora u novembru, ima veliki motiv da snizi cijene nafte i naftnih derivata, jer to već tradicionalno ima ključni uticaj na rezultate izbora.

SAD se nadaju da će uskoro biti moguće postići dogovor s Iranom, u kojem slučaju bi cijene možda ostale više u odnosu na period prije rata, ali ipak razumno niske da ih potrošači ne osjete previše. Međutim, ako do dogovora do izbora ne dođe, SAD bi mogle uvesti ovu mjeru da pokušaju uticati na smanjenje zabrinutosti domaće javnosti.

Zdravko Milovanović, ekspert za energetiku iz Banjaluke, za “Nezavisne” kaže da tržište nafte i naftnih derivata funkcioniše po principu spojenih posuda, i u slučaju bilo kojih vanrednih okolnosti, poput ratnih sukoba ili drugih događaja više sile, posljedice po globalno tržište mogu biti značajne.

“Takvi poremećaji gotovo se odmah odražavaju na globalno tržište i dovode do promjena cijena, koje se uglavnom formiraju na osnovu ponude i potražnje. Pojedine zemlje imaju određeni uticaj na tržište naftnih derivata, ali se cijena sirove nafte prije svega određuje globalnim tržišnim kretanjima”, ističe on.

Na pitanje šta ako SAD, kao najveći svjetski proizvođač nafte, odluče da uvedu restrikcije, on ističe da, iako BiH ne nabavlja naftu direktno iz te zemlje, to bi uticalo i na nju, jer sve zavisi od globalnog tržišta.

“To bi uticalo na globalno tržište i vjerovatno dovelo do rasta svjetskih cijena nafte. Posljedice bi se, posredno, osjetile i na našem tržištu. SAD nastoje da izvoze što više proizvoda sa dodatom vrijednošću, odnosno prerađenih naftnih derivata, jer oni ostvaruju veću ekonomsku vrijednost od izvoza same sirove nafte. Na taj način veći dio vrijednosti ostaje u domaćoj privredi i preradi”, naglašava on.

Poznati američki analitičar Piter Zajen, koji je još za vrijeme administracije Baraka Obame predvidio da će SAD uskoro odustati od održavanja globalnog poretka, navodeći geopolitičke razloge zbog kojih će se to desiti, sada tvrdi da je neizbježno da će Amerika uvesti barem neka ograničenja na izvoz svojih naftnih derivata kako bi zaštitila svoje potrošače.

On ističe da će to imati nesagledive posljedice po globalna tržišta, a posebno za dio Azije i Evropu, koji nemaju značajne domaće proizvodne kapacitete.

Dio energetskih eksperata, poput Mirze Kušljugića, smatra da će ta činjenica natjerati svijet na bržu energetsku tranziciju kako bi se smanjila ovisnost od fosilnih goriva. On, naime, smatra da BiH mora biti usklađena s evropskom energetskom politikom, na čije tržište i standarde se oslanja.

“Zato moramo uskladiti svoju energetsku politiku s evropskom, ali kroz prizmu vlastitog interesa. Do sada nismo postavljali osnovno pitanje za što nam treba energetska tranzicija. Mi to često doživljavamo kao nešto što nam se nameće zbog EU, uz argument da imamo dovoljno uglja. Međutim, sada moramo postaviti ključna pitanja kako ćemo se dalje kretati imajući u vidu globalna kretanja”, ističe on.

Okružnim javnim tužilaštvima u Republici Srpskoj već godinama nedostaje najvažnijeg kadra, a takva je situacija i sada – na brojne stolice, rezervisane za tužioce, nema ko da sjedne.

Manje-više situacija je ista ili slična od Prijedora, preko Banjaluke, pa sve do Istočnog Sarajeva, s tim što će se spisku uskoro pridružiti i Trebinje.

U skladu sa odlukom Visokog sudskog i tužilačkog savjeta (VSTS) BiH, ukupan broj sistematizovanih tužilačkih pozicija u Okružnom javnom tužilaštvu Prijedor je 14 i to 13 okružnih javnih tužilaca i glavni tužilac. Nedostaje im pet tužilaca.

“Trenutno u Okružnom javnom tužilaštvu Prijedor tužilačku funkciju obavlja ukupno devet okružnih javnih tužilaca, odnosno osam okružnih javnih tužilaca i glavni okružni tužilac”, rečeno je iz prijedorskog tužilaštva.

Banjalučko tužilaštvo

U Okružnom javnom tužilaštvu Banjaluka, kako nam je potvrđeno, zaposleno je ukupno 33 tužilaca.

“Ovaj broj uključuje glavnog okružnog javnog tužioca, dva zamjenika glavnog okružnog javnog tužioca te 30 okružnih javnih tužilaca. Prema sistematizaciji radnih mjesta, u Okružnom javnom tužilaštvu Banjaluka nedostaju dva tužioca”, rekla je Maja Đaković Vidović, rukovodilac odnosa sa javnošću u banjalučkom tužilaštvu.

Kakvo je stanje u Doboju?

Sve tužilačke pozicije nisu popunjene ni u Doboju.

“U Okružnom javnom tužilaštvu u Doboju trenutno radi 12 okružnih javnih tužilaca, uključujući i glavnog okružnog javnog tužioca, a nedostaje pet tužilaca”, rekla je službenik za informisanje dobojskog tužilaštva Slobodanka Lukić.

U Okružnom javnom tužilaštvu u Bijeljini sistematizovano je 17 radnih mjesta za nosioce tužilačke funkcije, a u taj broj je uvršteno i radno mjesto glavnog okružnog javnog tužioca.

Čekaju kolege mjesecima

“Tužilačku funkciju u ovom tužilaštvu trenutno obavlja 13 tužilaca uključujući glavnog okružnog javnog tužioca, koji je privremeno udaljen od vršenja dužnosti. Na sjednici Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH održanoj 12. i 13. maja 2026. godine imenovana su tri tužioca, koji još nisu stupili na dužnost”, rekao je Milan Malivojević, portparol bijeljinskog tužilaštva.

Okružnom javnom tužilaštvu u Istočnom Sarajevu, kako nam je potvrđeno, nedostaju tri tužioca.

Svi na broju, ali ne zadugo

“U Okružnom javnom tužilaštvu u Istočnom Sarajevu trenutno je na funkciji 10 tužilaca, dok ih je sistematizovano 13”, rekao je Neven Kramer, sekretar tužilaštva.

U Okružnom javnom tužilaštvu u Trebinju, kako saznaju, prema sistematizaciji, treba da radi šest tužilaca i svi su na broju. Međutim, ne zadugo.

Naime, jedna njihova tužiteljka je imenovana za sudiju Okružnog suda u Bijeljini, tako da ona odlazi na rad u Semberiju, dok u trebinjskom tužilaštvu čekaju popunjavanje te pozicije, koja će uskoro biti upražnjena.