Connect with us

Svijet

KIJEV U PANICI! Mađarska neće da vrati milijardu evra i zlato Ukrajini

Ministar spoljnjih poslova i trgovine Mađarske Peter Sijarto izjavio je danas u Budimpešti da je ambasador Mađarske u Ukrajini ponovo pozvan u ukrajinsko Ministarstvo spoljnjih poslova, nakon što je u Kijevu, kako tvrdi, izbila “značajna panika” zbog otkrivanja stotina miliona evra i dolara u gotovini koji su navodno prevoženi preko Mađarske.

Na konferenciji za novinare u Budimpešti, Sijarto je rekao da su ukrajinske vlasti “uhvaćene u pokušaju da preko Mađarske prevezu stotine miliona evra i dolara u gotovini”, prenosi MTI.

Prema njegovim riječima, slučaj je postao pitanje nacionalne bezbjednosti za Mađarsku, a vlasti žele da utvrde za šta je novac bio namijenjen i da li postoji veza između tih sredstava i, kako je naveo, “sve otvorenijeg miješanja Ukrajine u mađarske parlamentarne izbore”. Sijarto je dodao da je važno utvrditi i zašto su, kako tvrdi, osobe povezane sa ukrajinskom obavještajnom službom i vojskom pratile transport novca, kao i zbog čega jedna advokatska kancelarija u gradu Tisaujvaroš zastupa inkasante i traži vraćanje zaplijenjenog novca.

On je naveo da su tokom sastanka u ukrajinskom ministarstvu zvaničnici iz Kijeva “zahtijevali samo vraćanje novca”, bez odgovora na pitanja mađarske strane.

“Zahtijevamo da Ukrajina odmah odgovori šta je taj novac radio u Mađarskoj, zašto je ovdje prebačen i u koje svrhe je korišćen”, rekao je Sijarto, dodajući da će mađarske vlasti same utvrditi činjenice ukoliko odgovori ne budu dati, prenosi “Telegraf.rs”.

U noći 6. marta, ukrajinski ministar spoljnjih poslova Andrij Sibiha saopštio je da su mađarske vlasti zadržale sedam zaposlenih u Oščadbanci koji su putovali sa novcem letom iz Austrije.

Oščadbanka je potvrdila da su njeni zaposleni nestali u Mađarskoj, a vozila za naplatu potraživanja i vrijedne stvari su zadržane.

Prema GPS podacima, vozila finansijske institucije su trenutno parkirana u centru Budimpešte, u blizini zgrade jedne od mađarskih agencija za sprovođenje zakona.

Državna banka je takođe napomenula da su njihovi zaposleni prevozili novac i vrijedne stvari u skladu sa međunarodnim sporazumom sa austrijskom Rajfajzen bankom. Teret je registrovan u skladu sa međunarodnim pravilima transporta i važećim evropskim carinskim procedurama.

Iznos vrijednih stvari u zadržanim automobilima iznosio je 40 miliona američkih dolara, 35 miliona evra i 9 kilograma zlata.

Obaviješteni izvori su za ukrajinski javni servis Suspiljne rekli da se zaplijenjena vozila za sakupljanje potraživanja trenutno nalaze na zatvorenoj teritoriji lokalnog Antiterorističkog centra.

Mađarska nacionalna poreska i carinska uprava kasnije je potvrdila da je pritvoreno sedam Ukrajinaca zbog sumnje na “pranje novca” i da je ukrajinski konzulat obaviješten o početku istrage.

Ukrajinsko Ministarstvo spoljnjih poslova nazvalo je pritvaranje sedam službenika Oščadbanke “proizvoljnim” i preporučilo Ukrajincima da se uzdrže od putovanja u Mađarsku “zbog nemogućnosti garantovanja njihove bezbjednosti”.

Sedam pritvorenih službenika vratilo se u Ukrajinu u petak uveče, a uprkos tvrdnjama o “pranju novca”, Mađarska nije zadržala u pritvoru Ukrajince koji su prevozili sredstva, dok je zadržala zaplijenjenu imovinu.

Related Topics:

Svijet

ALARM U NJEMAČKOJ PRIVREDI: Ugašeno 177.000 radnih mjesta, automobilska industrija trpi najveći udar

Njemačka industrija, koja je decenijama bila simbol ekonomske snage najveće evropske privrede, suočava se sa jednim od najvećih izazova u posljednjih nekoliko godina.

Prema podacima Savezne agencije za rad (Bundesagentur für Arbeit), broj zaposlenih u industriji smanjen je za čak 177.000 u periodu zaključno sa decembrom 2025. godine.

Industrijski sektor u Njemačkoj i dalje zapošljava oko 6,5 miliona ljudi, ali novi podaci potvrđuju da će se proces restrukturiranja ubrzano nastaviti tokom 2026. godine.

Automobilska industrija pod najvećim pritiskom

Najveći gubitak radnih mjesta zabilježen je u automobilskoj industriji i među njenim dobavljačima, gdje su ugašena 52.000 radna mjesta.

Istovremeno, sektor prerade metala izgubio je još 24.000 zaposlenih, dok je mašinska industrija smanjila broj radnika za 28.000.

Ovi podaci potvrđuju da problemi više nisu ograničeni na pojedinačne kompanije, već pogađaju čitav njemački industrijski lanac, prenosi B92.

Predsjednica Savezne agencije za rad Andrea Nales upozorila je krajem juna da njemačka industrija trenutno svakog mjeseca gubi oko 15.000 radnih mjesta, što ukazuje na to da se negativni trend produbljuje.

Ako se ovaj trend nastavi, broj izgubljenih radnih mjesta mogao bi znatno da premaši prošlogodišnji bilans.

Zašto njemačka industrija gubi radna mjesta?

Stručnjaci ukazuju na nekoliko ključnih razloga koji istovremeno opterećuju njemačke proizvođače. Glavni uzroci su prelazak automobilske industrije na električna vozila, sve jača konkurencija kineskih proizvođača automobila, visoki troškovi energije i proizvodnje, slabljenje potražnje na evropskom tržištu i usporavanje globalne industrijske aktivnosti.

Posebno je pogođen sektor automobilske industrije, koji je decenijama bio jedan od glavnih pokretača njemačkog izvoza i privrednog rasta.

Nastavi čitati

Svijet

KO ŠTITI DJECU NA INTERNETU? Građani EU traže odgovornije digitalne platforme i stroža pravila za njihovo poslovanje

Zabrinutost građana EU raste zbog rizika kojima su djeca izložena na društvenim mrežama. Istraživanje Eurobarometra ukazuje na potrebu za jačim pravilima

Evropljani su u velikoj mjeri zabrinuti zbog svih rizika kojima su djeca izložena na društvenim mrežama, pokazalo je novo istraživanje Eurobarometra, koje ukazuje da digitalna bezbjednost postaje jedno od pitanja koje građani sve više povezuju sa odgovornošću institucija i potrebom za snažnijim evropskim pravilima u digitalnom prostoru.

Rezultati istraživanja dolaze u trenutku kada društvene mreže i digitalne platforme imaju sve veću ulogu u svakodnevnom životu djece i mladih, ali i kada evropske institucije pojačavaju pritisak na tehnološke kompanije da preuzmu veću odgovornost za bezbjednost korisnika.

Sajber-nasilje i seksualna eksploatacija na vrhu liste zabrinutosti

Prema rezultatima istraživanja, najveća zabrinutost među Evropljanima odnosi se na sajber-nasilje i uznemiravanje na internetu. Ovaj rizik navelo je 71 odsto ispitanika, čime se nalazi na prvom mjestu među opasnostima kojima su djeca izložena na društvenim mrežama.

Odmah iza toga slijede strahovi od vrbovanja djece putem interneta i seksualne eksploatacije, što predstavlja zabrinutost za 70 odsto građana.

Veliki broj ispitanika upozorava i na izloženost djece štetnom sadržaju, uključujući nasilje, sadržaje povezane sa samopovređivanjem ili ekstremizmom. Taj rizik navelo je 69 odsto učesnika istraživanja.

Isti procenat ispitanika, 69 odsto, zabrinut je zbog mogućnosti zloupotrebe ličnih podataka djece na digitalnim platformama.

Pored toga, 64 odsto građana smatra da postoji rizik da djeca budu vrbovana za ilegalne aktivnosti putem interneta, dok 60 odsto ukazuje na problem dizajna platformi koji može da podstiče zavisničko ponašanje kod mladih korisnika.

EU pojačava pravila za velike digitalne platforme
Pitanje zaštite djece na internetu poslednjih godina postalo je jedan od prioriteta Evropske unije. Brisel je kroz nova pravila pokušao da uvede strože obaveze za velike tehnološke kompanije, posebno kada je riječ o zaštiti maloljetnika, transparentnosti algoritama i uklanjanju nezakonitog sadržaja.

Jedan od ključnih instrumenata je Akt o digitalnim uslugama (Digital Services Act – DSA), koji od najvećih onlajn platformi zahtijeva procjenu i smanjenje rizika koje njihovo poslovanje može da predstavlja za korisnike, uključujući djecu.

Evropska komisija je posebno ukazala na potrebu da platforme uvedu efikasnije mehanizme zaštite maloljetnika, spriječe izloženost djece štetnom sadržaju i obezbijede veću kontrolu nad korišćenjem ličnih podataka.

Nastavi čitati

Svijet

NOVI AMERIČKI NAPADI NA IRAN: Teheran uzvratio udarima na američke baze u tri zemlje

Američka vojska pokrenula je sinoć novi talas vazdušnih napada na Iran, šesto veče zaredom, s ciljem da umanji iranske vojne sposobnosti, saopšteno je iz Američke centralne komande.

Prethodno su iranski mediji prenijeli da su se eksplozije juče ponovo čule na ostrvu Kešm, u Bandar Abasu i Čabaharu.

CENTKOM je ogranak američke vojske zadužen za Bliski istok.

Bi-Bi-Si, koji je kontaktirao Bijelu kuću i CENTKOM za komentar, prenosi danas da CENTKOM nije pomenuo mostove na svojoj listi od “više desetina iranskih vojnih meta” koje je pogodio, kako navodi, u najnovijoj rundi udara, koja je završena jutros u zoru.

CENTKOM navodi da su dronovi i brodovi napali “lokacije obalske straže i protivvazdušne odbrane, infrastrukturu vojne logistike i pomorske kapacitete”.

Bi-Bi-Si prenosi da su američke rakete pogodile područje blizu ostrva Kešm, nedaleko od Ormuskog moreuza, kao i Bandar Abas i Bušer, gdje se nalazi nuklearna elektrana.

Ranije ove sedmice američki predsjednik Donald Tramp zaprijetio je da će gađati iranske mostove i elektrane ukoliko se Teheran ne vrati pregovorima.

Iran gađao američku vojnu infrastrukturu u Kuvajtu, Bahreinu i Kataru

Iran je gađao američku vojnu infrastrukturu u Kuvajtu, Bahreinu i Kataru tokom noći i jutra kao odgovor na novi talas američkih napada na Islamsku Republiku.

Iran je saopštio da je tokom noći gađao američku vojnu infrastrukturu u Kuvajtu kao odgovor na američke napade na Islamsku Republiku.

Iran navodi da je u Kuvajtu dronovima gađao “položaje američkih snaga i centre za logističku podršku” američke vojske, prenijela je iranska novinska agencija IRNA.

Kuvajt je prethodno saopštio da odgovara na raketne napade i napade dronovima iz Irana.

Bahrein i Katar su takođe saopštili da su jutros bili meta iranskih napada.

Nastavi čitati

Aktuelno