Voditelj Bi-Bi-Sija Dejvid Aronovič pozvao je na “ubistvo” bivšeg predsjednika SAD Donalda Trampa u objavi na Iksu, da bi zatim objavu izbrisao uz tvrdnje da je to trebalo da bude “satira”.

-Da sam na mjestu Bajdena, požurio bih i naložio da ubiju Trampa na osnovu toga da on predstavlja prijetnju po bezbjednost Amerike – napisao je narator programa “Brifing rum” u obrisanoj poruci.

U objavu je bio uključen hešteg #SCOTUS, koji ukazuje da je komentar izazvan potvrdom Vrhovnog suda SAD da bivši predsjednici imaju “apsolutni imunitet” od krivičnog gonjenja za svoje zvanične postupke.
Aronovič je bio primoran da izbriše objavu nakon reakcije na mreži, a u naknadnoj poruci je tvrdio da je optužen za podsticanje nasilja od strane “gomile krajnjih desničara”. Voditelj je insistirao da je njegov tvit “očito” bio “satira”.

U ponedjeljak je Vrhovni sud SAD presudio da prema američkom “sistemu odvojenih ovlašćenja, predsjednik ne može biti krivično gonjen zbog vršenja svojih osnovnih ustavnih ovlašćenja, i da ima pravo na barem pretpostavljeni imunitet od krivičnog gonjenja za svoja službena djela”.

U intervjuu za “Foks njuz digital”, Tramp je rekao da je presuda o predsjedničkom imunitetu “velika pobjeda” za američki “Ustav i demokratiju”. Predsjednik Bajden kritikovao je presudu Vrhovnog suda, pozivajući građane da joj se usprotive.

Američki savezni tužioci optužili su Trampa po četiri krivične tačke u vezi sa predsjedničkim izborima 2020. godine, tvrdeći da je učestvovao u “zavjeri” za poništavanje rezultata.

Presuda Vrhovnog suda i dalje daje pravo nižim sudovima da održavaju dokazne rasprave kako bi utvrdili da li su radnje službene ili nezvanične. Imunitet od krivičnog gonjenja se ne odnosi na djela koja je neki predsjednik učinio van svoje funkcije.

Tramp je više puta isticao da su optužnice protiv njega politički motivisane, nazivajući to “lovom na vještice” koji su pokrenuli Bajden i njegova administracija.

Liderka ekstremno desničarskog Nacionalnog okupljanja Marin Le Pen izjavila je danas da njena stranka neće formirati vladu ako ne bude dobila apsolutnu većinu.

Partija Le Penove veliki je pobjednik prvog kruga parlamentarnih izbora održanih u nedjelju u Francuskoj.

-Ne možemo da prihvatimo odlazak u vladu ako ne možemo da djelujemo – potvrdila je Marin Le Pen za Francuski radio Enter. Najavila je i da neće biti dio vlade i da neće biti na čelu Narodne skupštine, već će voditi poslanički klub.

Predsjednik njene stranke, Žordan Bardela, pre prvog kruga izjavio je takođe da neće ići u vladu bez apsolutne većine u Narodnoj skupštini. L

e Pen smatra da ako ne mogu da promijene politiku koja se sprovodi, ako ne mogu da djeluju, to bi bila najgora izdaja koju bi njena stranka mogla da učini svojim biračima.

-Moji birači su inteligentni i slobodni – rekla je ona, dodajući da su ovi izbori izbori emancipacije francuskog naroda Govoreći o mogućnosti da Bardela postane premijer, Le Pen uvjerava da je “spremna”.

-Ova vlada će biti kompletna, biće kompetentna, činiće je ljudi iz Nacionalnog okupljanja, ljudi koji su sa nama učestvovali u izbornoj borbi i ljudi iz civilnog društva – uvjerava Le Pen.

Ona je takođe najavila da neće biti dio ove vlade.

-Ova apsolutna većina je izvodljiva – smatra Le Pen.

Le Pen je navela da neće biti predsjednik Narodne skupštine, ja će biti na čelu poslaničke grupe.

Ona je rekla i da predsjednik Emanuel Makron čini sve da pokuša da se suprotstavi demokratskom procesu, prenosi Francuski radio. Ona je dodala da Makron nastoji da svim sredstvima spriječi Nacionalno okupljanje da dođe na vlast.

Privrženost Nijemaca kešu se topi iz godine u godinu, pa je 2023. samo 51 odsto svih plaćanja obavljeno novčanicama i kovanicama, saopštila je Bundesbanka.

Centralna banka je u opširnoj, redovnoj studiji o platnim navikama Nijemaca navela da je to bilo sedam procentnih poena manje nego u prethodnom izdanju iz 2021.

Plaćanje debitnim karticama je u naletu, i njihova upotreba je porasla za pet poena, na 27 odsto.

Sve učestalije je i plaćanje pametnim uređajima, sa rastom od četiri odsto, i širenjem na šest odsto svih transakcija.

Prema vrijednosti plaćanja, debitna kartica je sa udjelom od 32 odsto prvi put pretekla gotovinu, koja je pokrila 26 odsto prometa.

To ujedno znači da ljudi karticama plaćaju veće iznose.

Više od dvije petine ispitanika, njih 44 odsto, reklo je da preferiraju debitne kartice za plaćanje.

Bezgotovinsko plaćanje je uopšte sve raširenije. Naime, pri 80 odsto svih plaćanja bilo moguće plaćanje karticom ili telefonom, 20 odsto više nego 2021.

Uprkos tome, ima prostora za dalje širenje prakse bezgotovinskog plaćanja, ocijenio je predsjednik upravnog odbora Bundesbanke Burkhard Balc.

On je ukazao da je skoro četvrtina anketiranih navela da je doživjela da nešto ne može da plati karticom ili telefonom.

Njemački potrošači su se ubrzano okrenuli plaćanju karticom u vrijeme pandemije.

Međutim, u toj oblasti Njemačka nadalje kaska za drugim zapadnim zemljama.

Nijemci se gotovine drže jer ne žele da se odreknu privatnosti pri plaćanju, navodi Bundesbanka.

U prilog bezgotovinskog plaćanja, prema ocjeni većine ispitanika, idu brzina i jednostavnost.