Connect with us

Svijet

KINA VIŠE NIJE NEUTRALNA: Suptilno podržava Putinov rat

Postoji velik broj kredibilnih promatrača diljem Zapada koji su skloni ustvrditi da je najveći dobitnik Putinovog rata u Ukrajini, zapravo, Narodna Republika Kina. Postavlja se pitanje što se točno nalazi u temelju jedne takve intrigantne konstatacije.

Reakcija Kine na početku invazije

Neposredno nakon što su ruske trupe u veljači 2022. godine izvršile invaziju punog opsega na susjednu zemlju, glasnogovornik kineske vlade je na pitanje novinara koji su željeli znati je li u kontekstu strateški postavljenih partnerskih odnosa Kine i Rusije kineska strana informirana od ruskih dužnosnika o poduzimanju vojne akcije u Ukrajini vješto izbjegao odgovoriti, odbijajući komentirati bilo kakav aspekt ruske akcije. Pravdajući takvo stajalište izjavio je da “Ruska Federacija ne mora tražiti ‘dopuštenje’ od bilo koga, pa ni od Kine za svoje djelovanje”.

Međutim, kineske vlasti su i pored ambivalentnih, za veliki broj promatrača prilično nejasnih pozicija na početku konflikta vrlo brzo uočile značaj zapadnih sankcija (koje su uslijedile kao odgovor na rusku brutalnu agresiju), reflektiran u njihovom opsegu i intenzitetu. Svjesni vlastitih potencijala, osobito u kontekstu gospodarstva koje se već duže vrijeme klati na nestabilnim temeljima, a nespremni da se odsjeku od globalnih financijskih i trgovačkih centara moći koje kontrolira Zapad, Kinezi su odlučili obećati zapadnim partnerima, prije svih Sjedinjenim Državama, da njihova potpora Rusiji neće prijeći kritične limite.

Na primjer, Kina je u rujnu 2022. godine odlučila zaustaviti isporuke motora za tvrtku Kamaz, ruskog giganta u proizvodnji kamiona i autobusa. Također, kineske vlasti su u kolovozu 2023. godine, barem službeno, suspendirale izvoz komercijalnih dronova u Rusiju i Ukrajinu. Međutim, prema nešto kasnije provedenom istraživanju američkog New York Timesa, pokazalo se da je ova odluka mnogo više efektuirana prema Ukrajini nego li Rusiji.

Kineske kalkulacije u vezi konflikta

Procjena kreatora kineske vanjsko-sigurnosne politike od početka su bile da bi rusko-ukrajinski rat, ako ne eskalira u konfrontaciju globalnih razmjera, mogao biti od velike koristi službenom Pekingu. Prije svega, riječ je o privlačenju pozornosti, eventualne vojne prisutnosti i alokaciji financijskih sredstava Sjedinjenih Država na europski kontinent, daleko od kineske interesne sfere dominantno koncentrirane u dvjema točkama: Tajvanu i regiji Južnog kineskog mora.

Također, ukalkulirana je i prilika za dobivanje sirovina po nenadmašno niskim cijenama od Rusije, koja se objektivno našla u situaciji apsolutne potrebe pronalaženja sredstava za financiranje svog rata. Čak i u scenariju da Putin izgubi rat, sa svim mogućim posljedicama po njega, Kina bi imala situaciju trajno oslabljene Rusije na svojim granicama što bi joj u perspektivi dalo mogućnost daljeg plasiranja strateških agendi prema unutrašnjosti azijskog kontinenta.

Prema tome, situacija se kreatorima kineske politike činila dovoljno isplativom, bez obzira na ishod, da se službeno suzdrže od osude ruske agresije, obećaju Zapadu, kako sam gore već istaknuo, da neće odlučujuće poduprijeti ruski rat u Ukrajini (neće naoružavati Rusiju) te unatoč obećanjima nastave pravcem suptilne potpore Putinu, promovirajući strateško partnerstvo između dvije zemlje.

Podizanje razine trgovinske razmjene

Djelujući sukladno navedenom, Kina i Rusija su značajno i vidljivo podigle razinu međusobne trgovinske razmjene. Vrijednost razmijenjene robe između dvije zemlje u 2023. godini je iznosila 240 milijardi dolara, što je porast od 26.3 posto u odnosu na prethodnu godinu. Kineski izvoz u Rusiju skočio je 47 posto za samo godinu dana i gotovo 65 posto u usporedbi s 2021. godinom. Rusija se na taj način pomaknula s desetog na šesto mjesto među kineskim gospodarskim partnerima u smislu vrijednosti trgovine između 2022. i 2023. godine.

Trgovinsku razmjenu je, međutim, dominantno determinirala ruska prodaja energenata (prije svega nafte zbog objektivnih ograničenja izvoza plina uvjetovanih nedostatnom infrastrukturom), pod izrazito povoljnim uvjetima i cijenama. U četvrtom kvartalu prošle godine obujam ruskog izvoza nafte u Kinu je iznosio oko 2.2 milijuna barela dnevno.

Financijska potpora

Sjedinjene Države su krajem prosinca prošle godine najavile sankcije protiv inozemnih banaka, koje su navodno pomagale u financiranju ruskog rata u Ukrajini, bilo izravno ili neizravno. Iako su i pojedine europske banke ispunile uvjete za primjenu ovih sankcija, poput austrijske banke Raiffeisen, upravo je Kina glavna meta eventualnih američkih kaznenih mjera.

Dakle, kineski zajmovi Rusiji znatno su porasli tijekom 2022. i 2023. godine. Zajmovi koje su odobrile Industrijska i komercijalna banka Kine (ICBC) i Banka Kine u Rusiji iznosili su gotovo 9 milijardi dolara između veljače 2022. i ožujka 2023. godine, u usporedbi s 2.2 milijarde dolara prije ovog datuma. Prema tome, riječ je o četiri puta više financijskih sredstava koje je Kina ubrizgala u Putinov financijski sustav nakon početka invazije na Ukrajinu u odnosu na prethodni period.

Također, Kinezi su se snažno založili za korištenje svoje valute renminbija u Rusiji. Prije invazije na Ukrajinu, udio kineske valute u izvoznim plaćanjima iznosio je manje od 1 posto, dok je sada porastao na više od 16 posto. Rusija je, u međuvremenu, izvršila masovnu prodaju valuta koje smatra “toksičnim”, kao što su euro, dolar i jen, te nakon spomenutih prodaja drži većinu renminbija kao uporabljivu, likvidnu valutu. Trenutno je Ruska Federacija među prva tri korisnika renminbija na svijetu izvan Kine. Primjera radi, prije ožujka 2022. godine Rusija nije bila ni među prvih 15 zemalja korisnica ove valute. Od rujna 2022. godine, dvije glavne ruske banke, Sberbank i VTB, denominirale su dio svojih kredita u renminbiju uz izravne veze s kineskim bankarskim sustavom.

Kinezi snabdijevaju Ruse elektroničkim komponentama

Iako, prema izvješćima Bijele kuće te američke sigurnosno-obavještajne zajednice, ne postoje kredibilni podaci da Kina izravno snabdijeva rusku vojsku oružjem, američki dužnosnici su u nekoliko navrata sugerirali da “službeni Peking nikada nije odustao od ove mogućnosti”. Naime, ukrajinski vojnici na bojišnici nisu pronašli granate koje su “očito proizvedene u Kini”, ali postoje znakovi suptilnije kineske potpore. Ukrajina je primijetila da među ostacima ruskih projektila pronađenim diljem zemlje ima sve više kineskih komponenti koje se nalaze u ugrađenoj elektronici.

Također, tijekom 2023. godine, Kina je Rusiji postala vodeći dobavljač alatnih strojeva za “računalno numeričko upravljanje”. Riječ je o opremi neophodnoj za proizvodnju mnogih komponenti i rezervnih dijelova koje koristi ruski vojno-industrijski kompleks. Prema uzastopnim izvješćima američke obavještajne službe tijekom 2023. godine, “Kina izravno opskrbljuje ruske obrambene proizvođače bitnim komponentama i rezervnim dijelovima u procesu proizvodnje oružja i vojne opreme”. Uz to, Kina je krajem prošle godine donirala Rusiji oko 2000 lakih terenskih vozila, raspoređenih na bojišnici i korištenih u vojnim operacijama. Iako se radi o neoklopljenim vozilima u originalnoj verziji, u pitanju je izravna vojna pomoć za koju se kineska strana obvezala da je neće isporučivati. Zapad je sve ovo prešutio.

Izjava koja je uzburkala javnost

Međutim, izjava novoimenovanog kineskog ministra obrane Dong Juna, dana tijekom videopoziva s ruskim kolegom Sergejem Šojguom, pokrenula je bujicu negativnih reakcija na Zapadu, koje su ovoga puta bile jasno usmjerene na nedosljednost i neprincipijelnost kineske vanjske politike kada je riječ o ukrajinskom konfliktu. Ministar Jun je, obraćajući se ruskom ministru obrane, rekao da “osobno daje punu podršku ruskom ratu u Ukrajini”.

Također, naglasio je kako su u prethodnom periodu Sjedinjene Države i zapadni svijet pokušali izolirati Rusiju. “Cijelo vrijeme razumijemo i brinemo o situaciji u Rusiji i snažno podržavamo pravdu. Podržali smo vas u ukrajinskom pitanju iako Sjedinjene Države i Europa nastavljaju pritiskati kinesku stranu. Ali mi zbog toga nećemo mijenjati niti napuštati našu utvrđenu politiku. Oni ne trebaju i ne mogu kočiti normalnu i dugoročnu suradnju Kine i Rusije”, rekao je novi kineski ministar obrane iznenađujuće neiskusno, praktički potpuno nepripremljen od suradnika i kolega iz državnog vrha.

Njegov “ispad” pokušao je ublažiti glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova Wang Wenbin tijekom dnevnog brifinga za novinare: “Kinesko stajalište o ukrajinskoj krizi je dosljedno i jasno. Nadamo se da će sve strane nastojati smiriti napetosti i stvoriti povoljne uvjete za političko rješenje krize. To se stajalište nije promijenilo.” Zanimljivo je pitanje kome od dvojice visokih kineskih dužnosnika Zapad više vjeruje. Dok to ne “izvažu” i ne “usuglase stajališta”, Kina će, nedvojbeno, nastaviti s pružanjem potpore Putinovom osvajačkom pohodu. Po svemu sudeći, sve manje suptilno i diskretno.

Related Topics:

Svijet

VOZAČI NISU TURISTI, moguća blokada puteva u EU!

Prevoznici nisu turisti, ne idu u zemlje Evropske unije ni u provod ni u šoping, nego da rade i suludo je da budemo stavljeni u isti koš i da nam se ograničava boravak tamo.

Ukoliko Brisel ne razmotri ovaj problem i ne nađe rješenje do 15. januara, blokiraćemo puteve ka Evropi.

Rekao je to za “Glas Srpske” predsjednik Udruženja prevoznika za unutrašnji i međunarodni transport RS Nikola Grbić pojasnivši  da prevoznici traže od Brisela da budu izuzeti iz pravila “90 dana u 180 dana” koje je godinama na snazi i koje stvara ozbiljne probleme prevoznicima.

Grbić kaže da to ograničenje onemogućava normalno poslovanje i direktno ugrožava oko 450.000 prevoznika iz zapadne Evrope, među kojima je i oko 4.000 prevoznika iz BiH.

– Jedan kolega je u Austriji “skinut” sa kamiona, završio je čak i na sudu, ali se nekako uspio izvući bez većih sankcija. Problem je što su nas, kabinsko osoblje, stavili pod isti tretman kao turiste koji ne mogu da provedu više od 90 dana u EU. To je nezamislivo – istakao je Grbić.

Uvjeren je da je ovakav potez Evropa povukla smisleno, jer samo Njemačka potražuje oko 70.000 vozača.

– Na ovaj način nas primoravaju da ne samo vozači napuštaju poslove i idu u evropske zemlje već da cijele kompanije sele svoje poslovanje u neku od članica EU – upozorio je Grbić.

Naglašava da su prije mjesec prevoznici poslali dopis svim domaćim relevantnim institucijama te da traže da im pomognu i zajedno sa Briselom nađu rješenje. U suprotnom, biće spremni na blokadu puteva.

– Čekamo 15. januar, to je rok koji smo ostavili. Ne bude li do tada riješeno ovo pitanje, zaprijetili smo da ćemo blokirati puteve ka EU. Postoji ideja i da naši vozači koji se zateknu toga dana u nekoj od evropskih zemalja blokiraju utovare i istovare, što bi žestoko osjetila ekonomija, ali i dobar dio privrede. Nastao bi kolaps – istakao je Grbić.

Dodaje da su im u ovoj namjeri podršku obećale kolege iz Turske i Moldavije.

Ukoliko dođe do blokade, kaže Grbić, primjena postojećih pravila mogla bi uzrokovati i porast cijena transportnih usluga za 25 odsto, što bi automatski dovelo do lančanog poskupljenja robe i usluga.

Predsjednik Područne privredne komore Doboj Radovan Pazurević rekao je “Glasu” da je privredi u globalu, ali i prevoznicima neophodna sloboda kretanja.

– Svaka barijera niti je demokratska, niti korektna. Onaj ko drži upravljač u svojim rukama radi to iz nekih sebičnih razloga. Migranti i svi ostali koji su pohrlili u Evropu ne bi dolazili da im nisu stvoreni uslovi za to, e sad, kad je to postalo problem, preduzimaju se mjere, a prevoznici su samo kolateralna šteta u toj situaciji. Podržavam napore prevoznika da se izbore i nađu rješenje, ali smatram da to mora biti dijalog za pregovaračkim stolom, bez blokada, jer bi svaka blokada opet išla na štetu privredi – istakao je Pazurević.

PRESUDA 

Prevoznici se nadaju pozitivnom ishodu sastanka lidera zapadnog Balkana sa rukovodstvom EU koji je zakazan za 15. januar iduće godine.

Nadu im uliva presuda Saveznog suda za upravu, azil i migracije u Salcburgu, koji je nedavno presudio u korist jednog vozača iz BiH.

Ova presuda daje nadu vozačima da će biti tretirani kao aktivni učesnici u transportu, a ne kao turisti.

Nastavi čitati

Svijet

Zašto EU ćuti na stvaranje „VELIKE ALBANIJE“?

Evropska unija ćuti na stvaranje „velike Albanije“ ne samo zato što nije protiv njenog stvaranja, već zato što je to evropski projekat, izjavio je potpredsjednik Vlade Srbije Aleksandar Vulin.

Vulin je upitao šta bi bilo da predsjednik Srbije Aleksandar Vučić pozove Republiku Srpsku da prekine veze sa Federacijom BiH i da sa Srbijom uđe u EU, kao što je albanski premijer Edi Rama ponudio Prištini da u zajednici sa Albanijom uđe u Uniju.

„Brisel bi već pozvao NATO da nas bombarduje“, naveo je Vulin.

Vulin je ocijenio da protekla zajednička sjednica parlamenata samoproglašenog Kosova i Albanije nije bila samo skup Šiptara, već okupljanje protiv Srbije i Srba.

On je ukazao na to da EU ćuti na Ramin poziv za rušenje dijaloga i još zahtijeva da Srbija bude predstavljena kao krivac, navedeno je u saopštenju.

Prema njegovim riječima, „velika Albanija“ je projekat koji je stvoren za potrebe Zapada da obuzda i rasparča Srbe, koje ne posmatra kao partnere i dio Evrope, već kao neprijatelje, ruske saveznike i svojeljubivo slobodne.

Podsjetio je na stvaranje Albanije 1912. godine, uspostavljanje okupacione zone i stvaranje balističkog pokreta 1941, podršku svakom separatizmu u Srbiji i konačno bombardovanje.

„Veliku Albaniju neće zaustaviti otvaranje bilo kog klastera i ustupak birokratiji EU, već samo institucionalno stvaranje Srpskog svijeta“, rekao je Vulin, komentarišući Ramine navode da prištinska vlast treba da zamrzne dijalog sa Srbijom i da bi bio srećan da bude rame uz rame sa Albanijom na putu ka EU.

Vulin je zaključio da Brisel ćuti kada Rama otvoreno ruši sve dogovore potpisane između Srbije i EU, ne zato što nema načina da ga zaustavi, već zato što misli da je u pravu i da Srbima ne duguje čak ni da poštuje sopstveni potpis na dogovorima sa Srbijom.

Nastavi čitati

Svijet

OČEKIVANO! Fico se nije složio sa Zelenskim OKO KLJUČNIH TEMA NA SAMITU EU

Slovački premijer Robert Fico nije se složio sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim oko nekoliko ključnih tema tokom samita EU, saznaje TASR i dodaje da je Fico naglasio da razumije pritisak pod kojim se Zelenski nalazi zbog rata u Ukrajini, ali da nije očekivao da će izjave koje su bile izrečene u privatnim razgovorima na samitu biti iznošene u javnost.

Ovaj komentar Fico je iznio nakon što je Zelenski, na konferenciji za medije poslije samita, pomenuo slovačkog premijera, odnosno kritikovao ga jer je ukazao na ekonomske gubitke koje će Slovačka pretrpjeti ako Ukrajina zatvori gasovod kroz svoju teritoriju.

Ukrajinski predsjednik je poručio da novac koji Rusija zarađuje od gasa koji prolazi kroz Ukrajinu doprinosi finansiranju rata, što uzrokuje “patnju i gubitak života u njegovoj zemlji”.

Fico je na Fejsbuku napisao da može doći do ozbiljnog sukoba ukoliko Kijev ne dozvoli tranzit gasa namijenjen Bratislavi preko njene teritorije u Evropu.

“Ako nam Zelenski ne pusti gas, može doći do ozbiljnog sukoba”, napisao je on.

On je napomenuo da Slovačka pruža pomoć Ukrajini i da računa da taj odnos bude obostran.

Aktuelni sporazum o tranzitu ruskog gasa u Evropu preko Ukrajine ističe krajem godine.

Ukrajinske vlasti su više puta izjavljivale da ne planiraju da ga produže.

Nastavi čitati

Aktuelno