Connect with us

Svijet

KINA VIŠE NIJE NEUTRALNA: Suptilno podržava Putinov rat

Postoji velik broj kredibilnih promatrača diljem Zapada koji su skloni ustvrditi da je najveći dobitnik Putinovog rata u Ukrajini, zapravo, Narodna Republika Kina. Postavlja se pitanje što se točno nalazi u temelju jedne takve intrigantne konstatacije.

Reakcija Kine na početku invazije

Neposredno nakon što su ruske trupe u veljači 2022. godine izvršile invaziju punog opsega na susjednu zemlju, glasnogovornik kineske vlade je na pitanje novinara koji su željeli znati je li u kontekstu strateški postavljenih partnerskih odnosa Kine i Rusije kineska strana informirana od ruskih dužnosnika o poduzimanju vojne akcije u Ukrajini vješto izbjegao odgovoriti, odbijajući komentirati bilo kakav aspekt ruske akcije. Pravdajući takvo stajalište izjavio je da “Ruska Federacija ne mora tražiti ‘dopuštenje’ od bilo koga, pa ni od Kine za svoje djelovanje”.

Međutim, kineske vlasti su i pored ambivalentnih, za veliki broj promatrača prilično nejasnih pozicija na početku konflikta vrlo brzo uočile značaj zapadnih sankcija (koje su uslijedile kao odgovor na rusku brutalnu agresiju), reflektiran u njihovom opsegu i intenzitetu. Svjesni vlastitih potencijala, osobito u kontekstu gospodarstva koje se već duže vrijeme klati na nestabilnim temeljima, a nespremni da se odsjeku od globalnih financijskih i trgovačkih centara moći koje kontrolira Zapad, Kinezi su odlučili obećati zapadnim partnerima, prije svih Sjedinjenim Državama, da njihova potpora Rusiji neće prijeći kritične limite.

Na primjer, Kina je u rujnu 2022. godine odlučila zaustaviti isporuke motora za tvrtku Kamaz, ruskog giganta u proizvodnji kamiona i autobusa. Također, kineske vlasti su u kolovozu 2023. godine, barem službeno, suspendirale izvoz komercijalnih dronova u Rusiju i Ukrajinu. Međutim, prema nešto kasnije provedenom istraživanju američkog New York Timesa, pokazalo se da je ova odluka mnogo više efektuirana prema Ukrajini nego li Rusiji.

Kineske kalkulacije u vezi konflikta

Procjena kreatora kineske vanjsko-sigurnosne politike od početka su bile da bi rusko-ukrajinski rat, ako ne eskalira u konfrontaciju globalnih razmjera, mogao biti od velike koristi službenom Pekingu. Prije svega, riječ je o privlačenju pozornosti, eventualne vojne prisutnosti i alokaciji financijskih sredstava Sjedinjenih Država na europski kontinent, daleko od kineske interesne sfere dominantno koncentrirane u dvjema točkama: Tajvanu i regiji Južnog kineskog mora.

Također, ukalkulirana je i prilika za dobivanje sirovina po nenadmašno niskim cijenama od Rusije, koja se objektivno našla u situaciji apsolutne potrebe pronalaženja sredstava za financiranje svog rata. Čak i u scenariju da Putin izgubi rat, sa svim mogućim posljedicama po njega, Kina bi imala situaciju trajno oslabljene Rusije na svojim granicama što bi joj u perspektivi dalo mogućnost daljeg plasiranja strateških agendi prema unutrašnjosti azijskog kontinenta.

Prema tome, situacija se kreatorima kineske politike činila dovoljno isplativom, bez obzira na ishod, da se službeno suzdrže od osude ruske agresije, obećaju Zapadu, kako sam gore već istaknuo, da neće odlučujuće poduprijeti ruski rat u Ukrajini (neće naoružavati Rusiju) te unatoč obećanjima nastave pravcem suptilne potpore Putinu, promovirajući strateško partnerstvo između dvije zemlje.

Podizanje razine trgovinske razmjene

Djelujući sukladno navedenom, Kina i Rusija su značajno i vidljivo podigle razinu međusobne trgovinske razmjene. Vrijednost razmijenjene robe između dvije zemlje u 2023. godini je iznosila 240 milijardi dolara, što je porast od 26.3 posto u odnosu na prethodnu godinu. Kineski izvoz u Rusiju skočio je 47 posto za samo godinu dana i gotovo 65 posto u usporedbi s 2021. godinom. Rusija se na taj način pomaknula s desetog na šesto mjesto među kineskim gospodarskim partnerima u smislu vrijednosti trgovine između 2022. i 2023. godine.

Trgovinsku razmjenu je, međutim, dominantno determinirala ruska prodaja energenata (prije svega nafte zbog objektivnih ograničenja izvoza plina uvjetovanih nedostatnom infrastrukturom), pod izrazito povoljnim uvjetima i cijenama. U četvrtom kvartalu prošle godine obujam ruskog izvoza nafte u Kinu je iznosio oko 2.2 milijuna barela dnevno.

Financijska potpora

Sjedinjene Države su krajem prosinca prošle godine najavile sankcije protiv inozemnih banaka, koje su navodno pomagale u financiranju ruskog rata u Ukrajini, bilo izravno ili neizravno. Iako su i pojedine europske banke ispunile uvjete za primjenu ovih sankcija, poput austrijske banke Raiffeisen, upravo je Kina glavna meta eventualnih američkih kaznenih mjera.

Dakle, kineski zajmovi Rusiji znatno su porasli tijekom 2022. i 2023. godine. Zajmovi koje su odobrile Industrijska i komercijalna banka Kine (ICBC) i Banka Kine u Rusiji iznosili su gotovo 9 milijardi dolara između veljače 2022. i ožujka 2023. godine, u usporedbi s 2.2 milijarde dolara prije ovog datuma. Prema tome, riječ je o četiri puta više financijskih sredstava koje je Kina ubrizgala u Putinov financijski sustav nakon početka invazije na Ukrajinu u odnosu na prethodni period.

Također, Kinezi su se snažno založili za korištenje svoje valute renminbija u Rusiji. Prije invazije na Ukrajinu, udio kineske valute u izvoznim plaćanjima iznosio je manje od 1 posto, dok je sada porastao na više od 16 posto. Rusija je, u međuvremenu, izvršila masovnu prodaju valuta koje smatra “toksičnim”, kao što su euro, dolar i jen, te nakon spomenutih prodaja drži većinu renminbija kao uporabljivu, likvidnu valutu. Trenutno je Ruska Federacija među prva tri korisnika renminbija na svijetu izvan Kine. Primjera radi, prije ožujka 2022. godine Rusija nije bila ni među prvih 15 zemalja korisnica ove valute. Od rujna 2022. godine, dvije glavne ruske banke, Sberbank i VTB, denominirale su dio svojih kredita u renminbiju uz izravne veze s kineskim bankarskim sustavom.

Kinezi snabdijevaju Ruse elektroničkim komponentama

Iako, prema izvješćima Bijele kuće te američke sigurnosno-obavještajne zajednice, ne postoje kredibilni podaci da Kina izravno snabdijeva rusku vojsku oružjem, američki dužnosnici su u nekoliko navrata sugerirali da “službeni Peking nikada nije odustao od ove mogućnosti”. Naime, ukrajinski vojnici na bojišnici nisu pronašli granate koje su “očito proizvedene u Kini”, ali postoje znakovi suptilnije kineske potpore. Ukrajina je primijetila da među ostacima ruskih projektila pronađenim diljem zemlje ima sve više kineskih komponenti koje se nalaze u ugrađenoj elektronici.

Također, tijekom 2023. godine, Kina je Rusiji postala vodeći dobavljač alatnih strojeva za “računalno numeričko upravljanje”. Riječ je o opremi neophodnoj za proizvodnju mnogih komponenti i rezervnih dijelova koje koristi ruski vojno-industrijski kompleks. Prema uzastopnim izvješćima američke obavještajne službe tijekom 2023. godine, “Kina izravno opskrbljuje ruske obrambene proizvođače bitnim komponentama i rezervnim dijelovima u procesu proizvodnje oružja i vojne opreme”. Uz to, Kina je krajem prošle godine donirala Rusiji oko 2000 lakih terenskih vozila, raspoređenih na bojišnici i korištenih u vojnim operacijama. Iako se radi o neoklopljenim vozilima u originalnoj verziji, u pitanju je izravna vojna pomoć za koju se kineska strana obvezala da je neće isporučivati. Zapad je sve ovo prešutio.

Izjava koja je uzburkala javnost

Međutim, izjava novoimenovanog kineskog ministra obrane Dong Juna, dana tijekom videopoziva s ruskim kolegom Sergejem Šojguom, pokrenula je bujicu negativnih reakcija na Zapadu, koje su ovoga puta bile jasno usmjerene na nedosljednost i neprincipijelnost kineske vanjske politike kada je riječ o ukrajinskom konfliktu. Ministar Jun je, obraćajući se ruskom ministru obrane, rekao da “osobno daje punu podršku ruskom ratu u Ukrajini”.

Također, naglasio je kako su u prethodnom periodu Sjedinjene Države i zapadni svijet pokušali izolirati Rusiju. “Cijelo vrijeme razumijemo i brinemo o situaciji u Rusiji i snažno podržavamo pravdu. Podržali smo vas u ukrajinskom pitanju iako Sjedinjene Države i Europa nastavljaju pritiskati kinesku stranu. Ali mi zbog toga nećemo mijenjati niti napuštati našu utvrđenu politiku. Oni ne trebaju i ne mogu kočiti normalnu i dugoročnu suradnju Kine i Rusije”, rekao je novi kineski ministar obrane iznenađujuće neiskusno, praktički potpuno nepripremljen od suradnika i kolega iz državnog vrha.

Njegov “ispad” pokušao je ublažiti glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova Wang Wenbin tijekom dnevnog brifinga za novinare: “Kinesko stajalište o ukrajinskoj krizi je dosljedno i jasno. Nadamo se da će sve strane nastojati smiriti napetosti i stvoriti povoljne uvjete za političko rješenje krize. To se stajalište nije promijenilo.” Zanimljivo je pitanje kome od dvojice visokih kineskih dužnosnika Zapad više vjeruje. Dok to ne “izvažu” i ne “usuglase stajališta”, Kina će, nedvojbeno, nastaviti s pružanjem potpore Putinovom osvajačkom pohodu. Po svemu sudeći, sve manje suptilno i diskretno.

Svijet

NE ŽELE MIGRANTE! Poslije protesta u Hagu uhapšeno 36 OSOBA

Ukupno 36 osoba uhapšeno je juče nakon održavanja antiimigrantskog protesta u Hagu, koji je u subotu organizovala grupa „Holandija u ustanku“, saopštile su lokalne vlasti.

Prema navodima policije, privedeni su zbog različitih prekršaja, uključujući nošenje zabranjene odeće koja prekriva lice, kao i posedovanje oružja poput noževa i jakih pirotehničkih sredstava, prenosi NL Tajms.

Oko 200 demonstranata učestvovalo je u „Maršu za bezbednu Holandiju“, krećući se kroz centar grada.
Mnogi su nosili holandske zastave i tzv. „Prinsenvlag“, istorijski povezan sa Nacional-socijalističkim pokretom Holandije (NSB), koji je sarađivao sa nacističkom Nemačkom.

Neki učesnici bili su maskirani kao „Crni pit“, figura koja u poslednjim godinama izaziva oštre rasprave o rasizmu.

Centar grada proglašen je zonom visokog bezbednosnog rizika, što je omogućilo policiji da vrši pretres svih prolaznika.

Vlasti poslednjih meseci pojačano prate ovakva okupljanja nakon više incidenata, ističe holandski portal.

Prethodni protest krajnje desnice, održan 20. septembra, završio se neredima i oštećenjem imovine, dok je antiimigrantski protest u Amsterdamu 12. oktobra, iako u početku miran, takođe prerastao u sukobe s policijom.

Nastavi čitati

Svijet

ZELENSKI BEZ NAJBLIŽEG SARADNIKA! Ukrajini prijeti “mini-revolucija”

Ukrajinski politički sistem priprema se za “mini-revoluciju”, dok je predsjednik države Volodimir Zelenski primoran da se prilagodi životu bez Andrija Jermaka, svog najbližeg savjetnika i najodanijeg saradnika, koji je u petak podnio ostavku nakon što je njegov stan pretresen u sklopu šire antikorupcione istrage.

U tekstu u kojem analizira posljedice ostavke desne ruke Zelenskog, britanski “Guardian” navodi da bi Jermakova ostavka mogla da ima ogromne posljedice po unutrašnje upravljanje državom, kao i po poziciju Ukrajine u pregovorima o okončanju rata s Rusijom, gdje je Jermak bio na čelu ukrajinske delegacije u razgovorima sa Bijelom kućom.

“To je mini-revolucija u političkom i upravljačkom sistemu. Jermak je bio ključni element u sistemu moći koji je Zelenski izgradio”, rekao je kijevski politički analitičar Volodimir Fesenko.

Uspon i pad Jermaka
Jermak, bivši advokat specijalizovan za intelektualnu svojinu, potom producent B-filmova, postao je advokat za produkcijsku kuću Zelenskog dok je Zelenski još bio glumac. Kada je njegov prijatelj pobijedio na predsjedničkim izborima 2019. godine, Jermak je ušao s njim u politiku – najprije kao savjetnik za spoljnu politiku, a zatim, godinu dana kasnije, kao šef kabineta predsjednika. Tokom godina rata Jermak je postao praktično nedodirljiv. Vodio je najosjetljivije pravce ukrajinske spoljne politike, redovno razgovarao sa savjetnicima za nacionalnu bezbjednost savezničkih zemalja i predvodio tim koji je radio na mirovnim pregovorima.

Bio je i glavni politički operativac Zelenskog, često izdavao naređenja ministrima i smatran je personifikacijom predsjednikove volje.

Upravo je Jermak otputovao u London da se sastane sa bivšim komandantom vojske Valerijem Zalužnim, viđenim kao najopasniji politički rival Zelenskog, i pokušao da ga pridobije za predsjednikov tim. Malo ko u ukrajinskoj eliti je volio Jermaka, ali su mnogi izražavali nevoljnu dozu poštovanja prema njegovoj radnoj etici i nemilosrdnoj političkoj taktici.

Neki su smatrali da je toliki nivo kontrole, neuobičajen za demokratije, opravdan ratnim kontekstom. Njegova uloga “gromobrana” često je štitila Zelenskog.

Iako je Jermakov stan u petak pretresen, rijetko ko je očekivao da će to dovesti do njegovog odlaska.

Iako Jermak zasad nije optužen ni za šta, antikorupciona istraga prijetila je da dominira medijskim prostorom i izazove političku krizu, uz rastuće nezadovoljstvo javnosti zbog korupcije.

Rejting odobravanja Zelenskog već je ozbiljno pao zbog skandala. U subotu je portal Ukrajinska pravda, pozivajući se na izvore, objavio da su istražioci zaplijenili više laptopa i mobilnih telefona iz Jermakovog stana, prenosi Nova.

“Za Zelenskog je to bila teška odluka – razumio je političku potrebu, ali je bio psihološki zavisan od Jermaka”, rekao je Fesenko.

Dodao je da je najvjerovatnije ostavka bila Jermakova odluka.

“Mislim da je Jermak shvatio da će, ako potone, povući i Zelenskog sa sobom, pa je odlučio da se žrtvuje kako bi ga spasao”, kaže on.

Šta slijedi sada?
Kao i uvijek nakon pada moćne političke figure, period prilagođavanja mogao bi biti haotičan. Neki Jermakovi lojalni saradnici sada će strahovati za svoje pozicije, dok će mnogi drugi u eliti odahnuti i nadati se većem direktnom pristupu predsjedniku.

“Jermak je kontrolisao ne samo predsjednikove kontakte s ostatkom svijeta, već i protok informacija do predsjednika”, rekla je Olena Prokopenko, viša saradnica njemačkog Maršalovog fonda.

Vjerovalo se da Jermak kontroliše mrežu Telegram kanala, koji je objavljivao diskreditujuće materijale o onima koji su mu se zamjerili i bio je poznat po surovom ograničavanju pristupa Zelenskom.

Jedan od rijetkih koji je uspio da mu se suprotstavi jeste dugogodišnji šef vojne obavještajne službe Kirilo Budanov, koji je preživio više navodnih Jermakovih pokušaja da bude smijenjen.

Drugi, koji su postajali previše popularni ili su se zamjerali Jermaku, bili su smijenjeni bez oklijevanja.

Skandal koji se brzo širi
Zelenski se uspješno nosio sa koruptivnim aferama u prošlosti, ali niz događaja u julu uzdrmao je njegovu vlast do temelja, oslabila njegov politički rejting i zbog toga je izgubio čovjeka koji se smatrao njegovom desnom rukom.

Tada je predsjednik ubijedio članove parlamenta da ukinu nezavisnost dva tijela za borbu protiv korupcije u Ukrajini i direktno ih potčine Vladi.

Zelenski je tada tvrdio da to traži kako bi se ograničio ruski uticaj u Ukrajini.

Ali, ukrajinska javnost, a i Evropska unija, nisu bili saglasni pa je Zelenski morao da promijeni odluku usljed masovnih protesta.

Ova dva tijela, Nacionalni biro za borbu protiv korupcije (Nabu) i Kancelarija specijalnog tužioca za borbu protiv korupcije (Sapo), do jeseni objavila su rezultate duge istrage.

Ustanovljena je umiješanost u korupciju ljudi iz uskog kruga oko Zelenskog.

Visoki zvaničnici, među kojima su dvoje ministara, bivši zamjenik premijera i bivši poslovni partner Zelenskog, optuženi su da su prisvojili 100 miliona dolara iz javnih projekata u energetici.

Tada je Rusija uoči četvrte zime od početka rata ciljala energetska postrojenja u Ukrajini, što je primoralo zemlju da primijeni restrikcije struje, a bijes u javnosti zbog navodnih zloupotreba samo je rastao.

Iako nije imenovan u istrazi i porekao je umiješanost u koruptivne radnje, Jermak nije mogao da se skloni od ovog slučaja.

Sumnja se da ima neke informacije o tome.

Jermak je prošle nedjelje predvodio ukrajinsku delegaciju na sastanku sa Markom Rubiom, američkim državnim sekretarom, u Ženevi i navodno je uspio da se izbori za ustupke Ukrajini u sporazumu za koji mnogi vjeruju da pogoduje Rusiji.

Nastavak pregovora ove sedmice
U trenucima dok se Ukrajina bori i pregovara o golom opstanku, ostavka Jermaka doprinosi destabilizaciji zemlje, prenosi BBC.

Pregovori se nastavljaju ove sedmice. Ukrajinsku delegaciju predvodiće ministar odbrane Rustem Umerov tokom razgovora sa Amerikancima, saopštili su iz Predsjedništva Ukrajine.

Ostaje da se vidi da li će ostavka Jermaka biti pravovremena preraspodjela u Kijevu i skupocjen gubitak kontinuiteta.

Još nije poznato ni kako je Jermak prihvatio iznenadni odlazak iz vlade.

“New York Post” objavio je u subotu da im je Jermak pisao i da je obećao da će otići na ratište. Takođe, tvrdio je da je nevin.

“Idem na front i spreman sam za odmazdu. Ja sam pošten i pristojan čovjek”, navodno je napisao.

Za 1. decemar je najavljen sastanak Zelenskog i francuskog predsjednika Emanuela Makrona, a tim ukrajinskih pregovarača otputovao je u SAD na razgovore o američkom planu za okončanje rata u Ukrajini.

Nastavi čitati

Svijet

NAPETOST I NEZADOVOLJSTVO! Grčki poljoprivrednici se sukobili sa policijom

Grčki poljoprivrednici sukobili su se danas sa policijom tokom protesta u centralnim i sjevernim dijelovima zemlje zbog kašnjenja isplata subvencija Evropske unije, izazvanog istragom o korupcijskom skandalu vezanom za pronevjeru evropskih subvencija, javljaju grčki mediji.

Stotine poljoprivrednika izašle su na ulice, blokirajući puteve svojim traktorima u više oblasti u znak protesta protiv konzervativne vlade zbog procjenjenog manjka od 600 miliona evra u pomoći EU i drugim isplatama.

Do kašnjenja u isplatama došlo je usred istraga o skandalu u kojem su neki poljoprivrednici navodno falsifikovali vlasništvo nad zemljom i stokom kako bi dobili poljoprivredne subvencije EU.

U blizini Nikeje, u centralnom dijelu Grčke, policija je upotrebila suzavac da bi rastjerala demonstrante koji su pokušali da probiju barikade.

Obe trake Nacionalnog puta Atina–Solun su zatvorene zbog traktora koji su uspjeli da probiju zaštitne barijere i uđu sa sporednog puta, prenosi ERT njuz.

Studenti su došli da ih podrže, a policijske blokade su probijene.

U sukobima su povrijeđena dva demonstranta – pripadnik sindikata poljoprivrednika povrijeđen je kada su ga, prema njegovim riječima, udarili policajci na raskrsnici kod Nikeje, a jedan poljoprivrednik na raskrsnici kod Platikambosa.

Veliki broj poljoprivrednika, stočara i pčelara prefekture Kardica takođe je danas protestovao.

Prvi put, poljoprivrednici su uspjeli da blokiraju auto-put centralne Grčke svojom poljoprivrednom mehanizacijom.

Oni su uspjeli da pomjere policijski kombi poljoprivrednim mašinama i da prođu.

U Kardici je bilo mnogo ljudi pa policija nije reagovala, jer da je reagovala, došlo bi do ozbiljnih incidenata.

Traktori su, takođe, poređani na četvrtom kilometru perifernog puta Komotini–Ksanti.

Od jutros, poljoprivrednici iz sela prefekture Rodopi su svoje traktore dovezli do mjesta gdje se očekuje da će prenoćiti.

Do sada nije bilo blokada puteva, međutim, očekuje se da će poljoprivrednici u narednih nekoliko sati odlučiti da li će uspostaviti blokadu na zapadnoj raskrsnici auto-puta Egnatija, na zapadnom ulazu u Komotini.

Ukoliko dođe do eskalacije sukoba, u konsultaciji sa poljoprivrednicima iz drugih mjesta, pokušaće da zatvore i puteve.

U Aleksandriji, u Imatiji, desetine poljoprivrednika sa traktorima su se poređale ispred Centra za kontrolu i sertifikaciju đubriva, dok novi traktori neprestano pristižu.

Kako su najavili, kretaće se auto-putem Egnatija, ali neće blokirati saobraćaj.

Sutra će poljoprivrednici iz Kimine, Čalastre i okolnih područja opštine Delta blokirati put Malgara, ali neće ometati saobraćaj.

Istog dana, biće postavljena još jedna barikada na zapadu prefekture Solun, u oblasti Halkidona.

Traktori su već na centralnom trgu, a sutra će se premjestiti ka raskrsnici Halkidona.

Tenzija je bilo i u Platikambosu, nekoliko sati prije formiranja poljoprivredne blokade u Nikeji.

Poljoprivrednici, pored pitanja koja se tiču svih njihovih kolega, zahtijevaju da se iz upravljanja poljoprivrednim pitanjima ukloni tehnokrata i da u svim procesima koji se tiču njih budu zastupljeni poljoprivrednici.

Neki otvoreno govore o osnivanju Poljoprivredne komore.

Evropsko javno tužilaštvo (EPPO), koje istražuje krivična djela protiv finansijskih interesa EU, saopštilo je da je ove godine pronašlo dokaze da su grčki poljoprivrednici, uz pomoć državnih zvaničnika, pronevjerili sredstva EU.

Grčke vlasti su pokrenule zasebne istrage, a parlament ispituje rad vladine agencije OPEKEPE, koja svake godine raspoređuje oko 2,5 milijardi evra pomoći EU stotinama hiljada poljoprivrednika.

Vlada, koja je obećala transparentnost, priznala je da je prva rata subvencija EU niža nego prošle godine i da je više od 40.000 zahtjeva poljoprivrednika trenutno pod istragom, prenosi TANJUG.

Nastavi čitati

Aktuelno