Connect with us

Svijet

KINA VIŠE NIJE NEUTRALNA: Suptilno podržava Putinov rat

Postoji velik broj kredibilnih promatrača diljem Zapada koji su skloni ustvrditi da je najveći dobitnik Putinovog rata u Ukrajini, zapravo, Narodna Republika Kina. Postavlja se pitanje što se točno nalazi u temelju jedne takve intrigantne konstatacije.

Reakcija Kine na početku invazije

Neposredno nakon što su ruske trupe u veljači 2022. godine izvršile invaziju punog opsega na susjednu zemlju, glasnogovornik kineske vlade je na pitanje novinara koji su željeli znati je li u kontekstu strateški postavljenih partnerskih odnosa Kine i Rusije kineska strana informirana od ruskih dužnosnika o poduzimanju vojne akcije u Ukrajini vješto izbjegao odgovoriti, odbijajući komentirati bilo kakav aspekt ruske akcije. Pravdajući takvo stajalište izjavio je da “Ruska Federacija ne mora tražiti ‘dopuštenje’ od bilo koga, pa ni od Kine za svoje djelovanje”.

Međutim, kineske vlasti su i pored ambivalentnih, za veliki broj promatrača prilično nejasnih pozicija na početku konflikta vrlo brzo uočile značaj zapadnih sankcija (koje su uslijedile kao odgovor na rusku brutalnu agresiju), reflektiran u njihovom opsegu i intenzitetu. Svjesni vlastitih potencijala, osobito u kontekstu gospodarstva koje se već duže vrijeme klati na nestabilnim temeljima, a nespremni da se odsjeku od globalnih financijskih i trgovačkih centara moći koje kontrolira Zapad, Kinezi su odlučili obećati zapadnim partnerima, prije svih Sjedinjenim Državama, da njihova potpora Rusiji neće prijeći kritične limite.

Na primjer, Kina je u rujnu 2022. godine odlučila zaustaviti isporuke motora za tvrtku Kamaz, ruskog giganta u proizvodnji kamiona i autobusa. Također, kineske vlasti su u kolovozu 2023. godine, barem službeno, suspendirale izvoz komercijalnih dronova u Rusiju i Ukrajinu. Međutim, prema nešto kasnije provedenom istraživanju američkog New York Timesa, pokazalo se da je ova odluka mnogo više efektuirana prema Ukrajini nego li Rusiji.

Kineske kalkulacije u vezi konflikta

Procjena kreatora kineske vanjsko-sigurnosne politike od početka su bile da bi rusko-ukrajinski rat, ako ne eskalira u konfrontaciju globalnih razmjera, mogao biti od velike koristi službenom Pekingu. Prije svega, riječ je o privlačenju pozornosti, eventualne vojne prisutnosti i alokaciji financijskih sredstava Sjedinjenih Država na europski kontinent, daleko od kineske interesne sfere dominantno koncentrirane u dvjema točkama: Tajvanu i regiji Južnog kineskog mora.

Također, ukalkulirana je i prilika za dobivanje sirovina po nenadmašno niskim cijenama od Rusije, koja se objektivno našla u situaciji apsolutne potrebe pronalaženja sredstava za financiranje svog rata. Čak i u scenariju da Putin izgubi rat, sa svim mogućim posljedicama po njega, Kina bi imala situaciju trajno oslabljene Rusije na svojim granicama što bi joj u perspektivi dalo mogućnost daljeg plasiranja strateških agendi prema unutrašnjosti azijskog kontinenta.

Prema tome, situacija se kreatorima kineske politike činila dovoljno isplativom, bez obzira na ishod, da se službeno suzdrže od osude ruske agresije, obećaju Zapadu, kako sam gore već istaknuo, da neće odlučujuće poduprijeti ruski rat u Ukrajini (neće naoružavati Rusiju) te unatoč obećanjima nastave pravcem suptilne potpore Putinu, promovirajući strateško partnerstvo između dvije zemlje.

Podizanje razine trgovinske razmjene

Djelujući sukladno navedenom, Kina i Rusija su značajno i vidljivo podigle razinu međusobne trgovinske razmjene. Vrijednost razmijenjene robe između dvije zemlje u 2023. godini je iznosila 240 milijardi dolara, što je porast od 26.3 posto u odnosu na prethodnu godinu. Kineski izvoz u Rusiju skočio je 47 posto za samo godinu dana i gotovo 65 posto u usporedbi s 2021. godinom. Rusija se na taj način pomaknula s desetog na šesto mjesto među kineskim gospodarskim partnerima u smislu vrijednosti trgovine između 2022. i 2023. godine.

Trgovinsku razmjenu je, međutim, dominantno determinirala ruska prodaja energenata (prije svega nafte zbog objektivnih ograničenja izvoza plina uvjetovanih nedostatnom infrastrukturom), pod izrazito povoljnim uvjetima i cijenama. U četvrtom kvartalu prošle godine obujam ruskog izvoza nafte u Kinu je iznosio oko 2.2 milijuna barela dnevno.

Financijska potpora

Sjedinjene Države su krajem prosinca prošle godine najavile sankcije protiv inozemnih banaka, koje su navodno pomagale u financiranju ruskog rata u Ukrajini, bilo izravno ili neizravno. Iako su i pojedine europske banke ispunile uvjete za primjenu ovih sankcija, poput austrijske banke Raiffeisen, upravo je Kina glavna meta eventualnih američkih kaznenih mjera.

Dakle, kineski zajmovi Rusiji znatno su porasli tijekom 2022. i 2023. godine. Zajmovi koje su odobrile Industrijska i komercijalna banka Kine (ICBC) i Banka Kine u Rusiji iznosili su gotovo 9 milijardi dolara između veljače 2022. i ožujka 2023. godine, u usporedbi s 2.2 milijarde dolara prije ovog datuma. Prema tome, riječ je o četiri puta više financijskih sredstava koje je Kina ubrizgala u Putinov financijski sustav nakon početka invazije na Ukrajinu u odnosu na prethodni period.

Također, Kinezi su se snažno založili za korištenje svoje valute renminbija u Rusiji. Prije invazije na Ukrajinu, udio kineske valute u izvoznim plaćanjima iznosio je manje od 1 posto, dok je sada porastao na više od 16 posto. Rusija je, u međuvremenu, izvršila masovnu prodaju valuta koje smatra “toksičnim”, kao što su euro, dolar i jen, te nakon spomenutih prodaja drži većinu renminbija kao uporabljivu, likvidnu valutu. Trenutno je Ruska Federacija među prva tri korisnika renminbija na svijetu izvan Kine. Primjera radi, prije ožujka 2022. godine Rusija nije bila ni među prvih 15 zemalja korisnica ove valute. Od rujna 2022. godine, dvije glavne ruske banke, Sberbank i VTB, denominirale su dio svojih kredita u renminbiju uz izravne veze s kineskim bankarskim sustavom.

Kinezi snabdijevaju Ruse elektroničkim komponentama

Iako, prema izvješćima Bijele kuće te američke sigurnosno-obavještajne zajednice, ne postoje kredibilni podaci da Kina izravno snabdijeva rusku vojsku oružjem, američki dužnosnici su u nekoliko navrata sugerirali da “službeni Peking nikada nije odustao od ove mogućnosti”. Naime, ukrajinski vojnici na bojišnici nisu pronašli granate koje su “očito proizvedene u Kini”, ali postoje znakovi suptilnije kineske potpore. Ukrajina je primijetila da među ostacima ruskih projektila pronađenim diljem zemlje ima sve više kineskih komponenti koje se nalaze u ugrađenoj elektronici.

Također, tijekom 2023. godine, Kina je Rusiji postala vodeći dobavljač alatnih strojeva za “računalno numeričko upravljanje”. Riječ je o opremi neophodnoj za proizvodnju mnogih komponenti i rezervnih dijelova koje koristi ruski vojno-industrijski kompleks. Prema uzastopnim izvješćima američke obavještajne službe tijekom 2023. godine, “Kina izravno opskrbljuje ruske obrambene proizvođače bitnim komponentama i rezervnim dijelovima u procesu proizvodnje oružja i vojne opreme”. Uz to, Kina je krajem prošle godine donirala Rusiji oko 2000 lakih terenskih vozila, raspoređenih na bojišnici i korištenih u vojnim operacijama. Iako se radi o neoklopljenim vozilima u originalnoj verziji, u pitanju je izravna vojna pomoć za koju se kineska strana obvezala da je neće isporučivati. Zapad je sve ovo prešutio.

Izjava koja je uzburkala javnost

Međutim, izjava novoimenovanog kineskog ministra obrane Dong Juna, dana tijekom videopoziva s ruskim kolegom Sergejem Šojguom, pokrenula je bujicu negativnih reakcija na Zapadu, koje su ovoga puta bile jasno usmjerene na nedosljednost i neprincipijelnost kineske vanjske politike kada je riječ o ukrajinskom konfliktu. Ministar Jun je, obraćajući se ruskom ministru obrane, rekao da “osobno daje punu podršku ruskom ratu u Ukrajini”.

Također, naglasio je kako su u prethodnom periodu Sjedinjene Države i zapadni svijet pokušali izolirati Rusiju. “Cijelo vrijeme razumijemo i brinemo o situaciji u Rusiji i snažno podržavamo pravdu. Podržali smo vas u ukrajinskom pitanju iako Sjedinjene Države i Europa nastavljaju pritiskati kinesku stranu. Ali mi zbog toga nećemo mijenjati niti napuštati našu utvrđenu politiku. Oni ne trebaju i ne mogu kočiti normalnu i dugoročnu suradnju Kine i Rusije”, rekao je novi kineski ministar obrane iznenađujuće neiskusno, praktički potpuno nepripremljen od suradnika i kolega iz državnog vrha.

Njegov “ispad” pokušao je ublažiti glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova Wang Wenbin tijekom dnevnog brifinga za novinare: “Kinesko stajalište o ukrajinskoj krizi je dosljedno i jasno. Nadamo se da će sve strane nastojati smiriti napetosti i stvoriti povoljne uvjete za političko rješenje krize. To se stajalište nije promijenilo.” Zanimljivo je pitanje kome od dvojice visokih kineskih dužnosnika Zapad više vjeruje. Dok to ne “izvažu” i ne “usuglase stajališta”, Kina će, nedvojbeno, nastaviti s pružanjem potpore Putinovom osvajačkom pohodu. Po svemu sudeći, sve manje suptilno i diskretno.

Related Topics:

Svijet

Na suđenju za ubistvo Ane Volš SVJEDOČIO NJEN LJUBAVNIK

Na suđenju Brianu Walsheu za ubistvo supruge Ane, rođene Beograđanke, danas svjedoči William Fastow, muškarac koji je priznao da je bio u ljubavnoj vezi sa Beograđankom prije njenog nestanka.

On je rekao da su njih dvoje započeli “intimnu” vezu prije nego što je ona nestala bez traga 1. januara 2023. godine. Fastow, agent za nekretnine, pomogao joj je da pronađe smještaj u Washingtonu, gdje je putovala na posao iz porodične kuće u Bostonu.

Fastow je, kao i Ana, imao djecu, iako je bio razdvojen od supruge.

Kako je ispričao, zbližili su se zbog zajedničkih interesovanja, uključujući fitness, i zbog problema koje su imali kao roditelji. Onda su započeli svoju aferu, rekao je.

Iako nikada nije prenoćio u njenoj kući u Washingtonu, ona je ostajala kod njega, rekao je Fastow. Na pitanje da li je vezu sa Anom držao u tajnosti, odgovorio je da “nije, ne”.

“Ana je smatrala da je zaista važno da Brian, kada sazna za njihovu vezu, to čuje od nje. Izrazila je veliku zabrinutost i mislim da je smatrala da bi to bio udarac po njen integritet da sazna na drugi način”, rekao je.

Fastow je rekao da je ljeta 2022. godine njegova veza sa Anom postala ozbiljnija i da je prestao da se viđa sa drugim ženama. Te godine su počeli da provode praznike zajedno, putovali su u Dablin u Irskoj za Dan zahvalnosti. Fastow i Ana su proveli Badnje veče zajedno u Anapolisu. Poslije Dablina, Ana je odletjela u Srbiju da posjeti majku, dok se on vratio u Washington.

“Ana je bila izuzetno razočarana što nije bila u poziciji da bude majka kakvu, kako je vjerovala, djeca zaslužuju”, svjedočio je.

Anin let za Boston na Božić je otkazan zbog snijega i bila je primorana da vozi do kuće, propustivši veći dio praznika sa svojom djecom. Fastow je rekao da su se Brian i Ana posvađali oko njenog propuštanja praznika.

“Rekla mi je da su se posvađali oko toga i da je bilo nekih spornih tačaka”, rekao je.

Svjedočio je da mu je Ana rekla da njena djeca žive sa ocem u predgrađu Bostona, jer je Wolsheova kućna kazna zbog osude za prevaru sa umjetninama na federalnom nivou bila uslovljena time da on bude njihov glavni staratelj.

Otkriveno je i to da je Brian Walshe nazvao Williama Fastowa 4. januara 2023. godine i ostavio mu govornu poruku.

Porota je saslušala audio snimak na sudu. Evo šta je Brian Walshe rekao u govornoj poruci:

“Dobar dan William, ovdje Brian Walshe. Nadam se da je sve u redu. Kontaktirao sam gotovo sve koje sam mogao. Ana se ne javlja nekoliko dana. Zanima me jeste li razgovarali s njom nedavno, recimo u nedjelju ili posljednja dva dana. Samo da me obavijestite, ili ako znate nekoga ko je možda imao taj kontakt s njom, samo zovem sve. Žao mi je što vas uznemiravam, siguran sam da je dobro”.

Dok je Fastow bio u Idahu, a Ana sa svojom porodicom u Massachusettsu tokom praznika, njih dvoje su planirali da se sastanu 4. januara 2023. godine kako bi proslavili Novu godinu i razgovarali o svojoj budućnosti.

Fastow je rezervisao večeru, rekao je.

“Naši planovi su bili da večeramo 4. januara kako bismo proslavili Novu godinu i razgovarali o našim planovima za 1, 3, 5 i 10 godina”, rekao je Fastow.

“A o čemu ste vi i Anna razgovarali o vašoj zajedničkoj budućnosti?”, upitala je tužiteljka Anne Yas Fastowa.

“Vodili smo nekoliko razgovora o tome kako bi mogao izgledati zajednički život, kako bi izgledalo spajanje dvije porodice, kako bi to moglo funkcionisati”, rekao je Fastow.

Tekstualna poruka oko ponoći na Novu godinu u kojoj mu se željela srećna Nova godina bila je posljednji put da je Fastow ikada čuo Anu.

Rekao je da Ana nije odgovorila na njegove poruke i pozive 2. januara 2023. godine. Kada je pokušao da je pozove, njen telefon se odmah prebacio na govornu poštu. Čak ju je pokušao nazvati i sa fiksnog telefona misleći da je možda blokirala njegov broj mobilnog telefona.

“Bio sam u intimnoj vezi s njegovom suprugom. Nisam je čuo nekoliko dana i, iskreno, bio sam zabrinut da je možda saznao i zove da me suoči sa situacijom”, svjedočio je Fastow.

Podsjetimo, tužioci su naveli dva moguća motiva za Anino ubistvo. Prvi je Brianov bijes zbog afere, a drugi je taj što je navodno Brian vjerovao da će imati veće šanse da izbjegne federalni zatvor ako mu supruga ne bude prisutna i ako on bude jedini staratelj njihovo troje djece.

Walsheova odbrana je negirala da je on imao bilo kakvo saznanje o aferi, iako je više puta pomenuo Fastowa tokom intervjua sa detektivima prije hapšenja i navodno ga je potražio na internetu prije Aninog nestanka.

Anini ostaci nisu pronađeni, ali su tužioci u srijedu poroti pokazali testeru i sjekiricu pronađene u kontejneru u blizini kuće majke Briana, koje je optuženi navodno koristio da rasparča svoju ženu.

U istom kontejneru su se nalazili i njen karton vakcinacije protiv COVID-19, odjeća, krvavi peškiri i tepih sličan onom koji je uzet iz porodične kuće.

Nastavi čitati

Svijet

SAVRŠENA OLUJA ZA PANDEMIJU: Naučnici tvrde da su riješili jednu od najvećih misterija Crne smrti

Crna smrt, jedna od najsmrtonosnijih pandemija u ljudskoj istoriji, koja je izbrisala gotovo polovinu evropskog stanovništva, možda je bila potaknuta kataklizmičkom vulkanskom erupcijom, otkriva nova studija.

Istraživači su, proučavajući godove drveća, uzorke leda s Antarktike i Grenlanda te istorijske zapise, sklopili mozaik koji objašnjava pozadinu ove tragedije, a svoja otkrića objavili su u četvrtak u časopisu Communications Earth & Environment, piše CNN.

Savršena oluja za pandemiju
Autori studije vjeruju da se velika erupcija dogodila oko 1345. godine, otprilike dvije godine prije izbijanja pandemije. Iako lokacija vulkana nije poznata, pretpostavlja se da je bio u tropskom pojasu. Ogromni oblak vulkanskog pepela zamračio je nebo nad Sredozemljem, blokirajući sunčevu svjetlost na nekoliko godina. To je dovelo do pada temperatura i propasti usjeva, pišu autori, prenosi Index.hr.

Suočeni s nestašicom, italijanski gradovi-države poput Venecije i Đenove okrenuli su se hitnom uvozu žitarica iz crnomorske regije kako bi prehranili stanovništvo. Ipak, brodovi koji su prevozili žito nosili su i smrtonosnog slijepog putnika – bakteriju Yersinia pestis, uzročnika kuge. Patogen, koji potiče iz populacija divljih glodara u Srednjoj Aziji, tako je stigao u Evropu i pokrenuo pandemiju koja ju je opustošila.

Smrtonosni teret
“Bakterija kuge inficira buve štakora, koje traže svoje preferirane domaćine – štakore i druge glodare. Nakon što ti domaćini umru od bolesti, buve se okreću alternativnim sisarima, uključujući ljude”, pojasnio je koautor studije Martin Bauch, istoričar s Leibnizovog instituta za istoriju i kulturu istočne Evrope.

“Buve štakora privlače skladišta žitarica i mogu preživjeti mjesecima na žitnoj prašini kao izvoru hrane, što im je omogućilo da izdrže dugo putovanje od Crnog mora do Italije”, dodao je Bauch.

“Nakon dolaska u lučke gradove, žitarice su smještene u žitnice, a zatim preraspodijeljene na manja skladišta ili dalje trgovane.”

Između 1347. i 1351. godine, Crna smrt usmrtila je najmanje 25 miliona ljudi te ostavila duboke društvene i ekonomske posljedice širom svijeta.

Početak Crne smrti u južnoj Evropi

Tragovi u drveću i ledu
Iako se i ranije znalo da su brodovi i trgovina žitom imali ključnu ulogu u širenju Crne smrti, ova je studija prva koja sugeriše da je vulkanska erupcija bila prva domina u nizu događaja koji su doveli do pandemije. “Otkrio sam da se najizraženija glad u 13. i 14. vijeka dogodila upravo u godinama koje su neposredno prethodile Crnoj smrti”, rekao je Bauch. “Zašto Crna smrt stiže tačno 1347. i 1348. godine, barem u Italiji, ne možemo objasniti bez te pozadine gladi izazvane klimom.”

Bauch je sarađivao s Ulfom Büntgenom, profesorom sa Sveučilišta Cambridge, koji proučava godove drveća.

“Govorimo o nečemu što se dogodilo prije 800 godina”, istaknuo je Büntgen. Godovi drveća nude rekonstrukciju klime visoke rezolucije – širi godovi ukazuju na povoljne uvjete, a uži na loše, poput hladnoće.

Analiza je pokazala drastično pogoršanje klime upravo u godinama nakon pretpostavljene erupcije. Büntgen je takođe ispitao podatke iz ledenih jezgri, gdje su pronađeni skokovi sumpora, što je jasan pokazatelj vulkanske aktivnosti.

“Ti su dokazi potpuno neovisni o drveću, a odnose se na vulkansku erupciju”, rekao je.

Rješenje stare zagonetke
Vulkansko porijetlo krize pomoglo bi objasniti i jednu od najvećih zagonetki Crne smrti – zašto su neki dijelovi Evrope izgubili do 60% stanovništva, dok su drugi ostali gotovo netaknuti. “Na primjer, kuga se nije proširila na Rim ili Milano”, rekao je Bauch.

“To su veliki gradovi, ali bili su okruženi područjima za proizvodnju žitarica, tako da nisu morali uvoziti tako hitno kao Venecija i Genova.”

Ova teorija podupire ideju da je Crna smrt bila složen događaj, uslovljen nizom prirodnih, društvenih i ekonomskih čimbenika.

“Mnogo se stvari moralo poklopiti”, zaključio je Büntgen, “a da samo jedna od njih nije bila prisutna, onda se ova pandemija ne bi dogodila.”

Nastavi čitati

Svijet

KIJEVSKE “DALEKOMETNE SANKCIJE”: Ukrajina žestoko udarila na Rusiju, gore luka i rafinerija 700 km od granice

Ukrajinski dronovi sinoć su izveli napade na ključne ruske energetske objekte, pogodivši morsku luku Temrjuk u Krasnodarskom kraju i rafineriju nafte Sizran u Samarskoj oblasti, navodi se u izvještajima, a prenosi Kijev Independent.

Elementi lučke infrastrukture u Temrjuku su oštećeni. Izbio je požar – navodi se u saopštenju, prenosi Interfaks.

Prema preliminarnim informacijama, nema žrtava, a osoblje je evakuisano.

Na terenu su 32 vatrogasca i osam sredstava opreme, a specijalne i hitne službe takođe rade na licu mjesta, navodi se u saopštenju.

Eksplozije u rafineriji 700 km od granice
Iste noći, stanovnici grada Sizrana u Samarskoj oblasti, udaljenog oko 700 kilometara od ukrajinske granice, prijavili su eksplozije u lokalnoj rafineriji nafte. Na društvenim mrežama objavljene su snimci i fotografije koje navodno prikazuju napad.

Gradonačelnik Sizrana, Sergej Volodčenkov, potvrdio je napad dronom na grad, ali nije imenovao pogođene mete. Rafinerija Sizran, otvorena 1942. godine, u vlasništvu je državne tvrtke Rosneft i ima godišnji kapacitet prerade od 8,5 milijuna tona nafte.

Ukrajinske “dalekometne sankcije”
Ovi napadi dio su šire ukrajinske kampanje usmjerene protiv ruske naftne industrije, koja obezbjeđuje ključna sredstva i gorivo za ratne napore Moskve.

Postrojenje u Sizranu i ranije je bilo meta napada.

Kijev za udare na rusku naftnu infrastrukturu više puta koristi domaće dronove dugog dometa, a ukrajinski državni i vojni zvaničnici te napade nazivaju kijevskim “dalekometnim sankcijama”.

Ruska vojska tokom noću uništila 41 ukrajinski dron
Ruska vojska je tokom noći presrela i uništila 41 ukrajinski dron iznad šest regiona Ruske Federacije, saopštilo je rusko Ministarstvo odbrane.

Prema saopštenju, dronovi su uništeni iznad pripojenog Krima, Samarske, Saratovske, Volgogradske, Rostovske oblasti i Krasnodarskog kraja

Nastavi čitati

Aktuelno