Connect with us

Svijet

KINA VIŠE NIJE NEUTRALNA: Suptilno podržava Putinov rat

Postoji velik broj kredibilnih promatrača diljem Zapada koji su skloni ustvrditi da je najveći dobitnik Putinovog rata u Ukrajini, zapravo, Narodna Republika Kina. Postavlja se pitanje što se točno nalazi u temelju jedne takve intrigantne konstatacije.

Reakcija Kine na početku invazije

Neposredno nakon što su ruske trupe u veljači 2022. godine izvršile invaziju punog opsega na susjednu zemlju, glasnogovornik kineske vlade je na pitanje novinara koji su željeli znati je li u kontekstu strateški postavljenih partnerskih odnosa Kine i Rusije kineska strana informirana od ruskih dužnosnika o poduzimanju vojne akcije u Ukrajini vješto izbjegao odgovoriti, odbijajući komentirati bilo kakav aspekt ruske akcije. Pravdajući takvo stajalište izjavio je da “Ruska Federacija ne mora tražiti ‘dopuštenje’ od bilo koga, pa ni od Kine za svoje djelovanje”.

Međutim, kineske vlasti su i pored ambivalentnih, za veliki broj promatrača prilično nejasnih pozicija na početku konflikta vrlo brzo uočile značaj zapadnih sankcija (koje su uslijedile kao odgovor na rusku brutalnu agresiju), reflektiran u njihovom opsegu i intenzitetu. Svjesni vlastitih potencijala, osobito u kontekstu gospodarstva koje se već duže vrijeme klati na nestabilnim temeljima, a nespremni da se odsjeku od globalnih financijskih i trgovačkih centara moći koje kontrolira Zapad, Kinezi su odlučili obećati zapadnim partnerima, prije svih Sjedinjenim Državama, da njihova potpora Rusiji neće prijeći kritične limite.

Na primjer, Kina je u rujnu 2022. godine odlučila zaustaviti isporuke motora za tvrtku Kamaz, ruskog giganta u proizvodnji kamiona i autobusa. Također, kineske vlasti su u kolovozu 2023. godine, barem službeno, suspendirale izvoz komercijalnih dronova u Rusiju i Ukrajinu. Međutim, prema nešto kasnije provedenom istraživanju američkog New York Timesa, pokazalo se da je ova odluka mnogo više efektuirana prema Ukrajini nego li Rusiji.

Kineske kalkulacije u vezi konflikta

Procjena kreatora kineske vanjsko-sigurnosne politike od početka su bile da bi rusko-ukrajinski rat, ako ne eskalira u konfrontaciju globalnih razmjera, mogao biti od velike koristi službenom Pekingu. Prije svega, riječ je o privlačenju pozornosti, eventualne vojne prisutnosti i alokaciji financijskih sredstava Sjedinjenih Država na europski kontinent, daleko od kineske interesne sfere dominantno koncentrirane u dvjema točkama: Tajvanu i regiji Južnog kineskog mora.

Također, ukalkulirana je i prilika za dobivanje sirovina po nenadmašno niskim cijenama od Rusije, koja se objektivno našla u situaciji apsolutne potrebe pronalaženja sredstava za financiranje svog rata. Čak i u scenariju da Putin izgubi rat, sa svim mogućim posljedicama po njega, Kina bi imala situaciju trajno oslabljene Rusije na svojim granicama što bi joj u perspektivi dalo mogućnost daljeg plasiranja strateških agendi prema unutrašnjosti azijskog kontinenta.

Prema tome, situacija se kreatorima kineske politike činila dovoljno isplativom, bez obzira na ishod, da se službeno suzdrže od osude ruske agresije, obećaju Zapadu, kako sam gore već istaknuo, da neće odlučujuće poduprijeti ruski rat u Ukrajini (neće naoružavati Rusiju) te unatoč obećanjima nastave pravcem suptilne potpore Putinu, promovirajući strateško partnerstvo između dvije zemlje.

Podizanje razine trgovinske razmjene

Djelujući sukladno navedenom, Kina i Rusija su značajno i vidljivo podigle razinu međusobne trgovinske razmjene. Vrijednost razmijenjene robe između dvije zemlje u 2023. godini je iznosila 240 milijardi dolara, što je porast od 26.3 posto u odnosu na prethodnu godinu. Kineski izvoz u Rusiju skočio je 47 posto za samo godinu dana i gotovo 65 posto u usporedbi s 2021. godinom. Rusija se na taj način pomaknula s desetog na šesto mjesto među kineskim gospodarskim partnerima u smislu vrijednosti trgovine između 2022. i 2023. godine.

Trgovinsku razmjenu je, međutim, dominantno determinirala ruska prodaja energenata (prije svega nafte zbog objektivnih ograničenja izvoza plina uvjetovanih nedostatnom infrastrukturom), pod izrazito povoljnim uvjetima i cijenama. U četvrtom kvartalu prošle godine obujam ruskog izvoza nafte u Kinu je iznosio oko 2.2 milijuna barela dnevno.

Financijska potpora

Sjedinjene Države su krajem prosinca prošle godine najavile sankcije protiv inozemnih banaka, koje su navodno pomagale u financiranju ruskog rata u Ukrajini, bilo izravno ili neizravno. Iako su i pojedine europske banke ispunile uvjete za primjenu ovih sankcija, poput austrijske banke Raiffeisen, upravo je Kina glavna meta eventualnih američkih kaznenih mjera.

Dakle, kineski zajmovi Rusiji znatno su porasli tijekom 2022. i 2023. godine. Zajmovi koje su odobrile Industrijska i komercijalna banka Kine (ICBC) i Banka Kine u Rusiji iznosili su gotovo 9 milijardi dolara između veljače 2022. i ožujka 2023. godine, u usporedbi s 2.2 milijarde dolara prije ovog datuma. Prema tome, riječ je o četiri puta više financijskih sredstava koje je Kina ubrizgala u Putinov financijski sustav nakon početka invazije na Ukrajinu u odnosu na prethodni period.

Također, Kinezi su se snažno založili za korištenje svoje valute renminbija u Rusiji. Prije invazije na Ukrajinu, udio kineske valute u izvoznim plaćanjima iznosio je manje od 1 posto, dok je sada porastao na više od 16 posto. Rusija je, u međuvremenu, izvršila masovnu prodaju valuta koje smatra “toksičnim”, kao što su euro, dolar i jen, te nakon spomenutih prodaja drži većinu renminbija kao uporabljivu, likvidnu valutu. Trenutno je Ruska Federacija među prva tri korisnika renminbija na svijetu izvan Kine. Primjera radi, prije ožujka 2022. godine Rusija nije bila ni među prvih 15 zemalja korisnica ove valute. Od rujna 2022. godine, dvije glavne ruske banke, Sberbank i VTB, denominirale su dio svojih kredita u renminbiju uz izravne veze s kineskim bankarskim sustavom.

Kinezi snabdijevaju Ruse elektroničkim komponentama

Iako, prema izvješćima Bijele kuće te američke sigurnosno-obavještajne zajednice, ne postoje kredibilni podaci da Kina izravno snabdijeva rusku vojsku oružjem, američki dužnosnici su u nekoliko navrata sugerirali da “službeni Peking nikada nije odustao od ove mogućnosti”. Naime, ukrajinski vojnici na bojišnici nisu pronašli granate koje su “očito proizvedene u Kini”, ali postoje znakovi suptilnije kineske potpore. Ukrajina je primijetila da među ostacima ruskih projektila pronađenim diljem zemlje ima sve više kineskih komponenti koje se nalaze u ugrađenoj elektronici.

Također, tijekom 2023. godine, Kina je Rusiji postala vodeći dobavljač alatnih strojeva za “računalno numeričko upravljanje”. Riječ je o opremi neophodnoj za proizvodnju mnogih komponenti i rezervnih dijelova koje koristi ruski vojno-industrijski kompleks. Prema uzastopnim izvješćima američke obavještajne službe tijekom 2023. godine, “Kina izravno opskrbljuje ruske obrambene proizvođače bitnim komponentama i rezervnim dijelovima u procesu proizvodnje oružja i vojne opreme”. Uz to, Kina je krajem prošle godine donirala Rusiji oko 2000 lakih terenskih vozila, raspoređenih na bojišnici i korištenih u vojnim operacijama. Iako se radi o neoklopljenim vozilima u originalnoj verziji, u pitanju je izravna vojna pomoć za koju se kineska strana obvezala da je neće isporučivati. Zapad je sve ovo prešutio.

Izjava koja je uzburkala javnost

Međutim, izjava novoimenovanog kineskog ministra obrane Dong Juna, dana tijekom videopoziva s ruskim kolegom Sergejem Šojguom, pokrenula je bujicu negativnih reakcija na Zapadu, koje su ovoga puta bile jasno usmjerene na nedosljednost i neprincipijelnost kineske vanjske politike kada je riječ o ukrajinskom konfliktu. Ministar Jun je, obraćajući se ruskom ministru obrane, rekao da “osobno daje punu podršku ruskom ratu u Ukrajini”.

Također, naglasio je kako su u prethodnom periodu Sjedinjene Države i zapadni svijet pokušali izolirati Rusiju. “Cijelo vrijeme razumijemo i brinemo o situaciji u Rusiji i snažno podržavamo pravdu. Podržali smo vas u ukrajinskom pitanju iako Sjedinjene Države i Europa nastavljaju pritiskati kinesku stranu. Ali mi zbog toga nećemo mijenjati niti napuštati našu utvrđenu politiku. Oni ne trebaju i ne mogu kočiti normalnu i dugoročnu suradnju Kine i Rusije”, rekao je novi kineski ministar obrane iznenađujuće neiskusno, praktički potpuno nepripremljen od suradnika i kolega iz državnog vrha.

Njegov “ispad” pokušao je ublažiti glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova Wang Wenbin tijekom dnevnog brifinga za novinare: “Kinesko stajalište o ukrajinskoj krizi je dosljedno i jasno. Nadamo se da će sve strane nastojati smiriti napetosti i stvoriti povoljne uvjete za političko rješenje krize. To se stajalište nije promijenilo.” Zanimljivo je pitanje kome od dvojice visokih kineskih dužnosnika Zapad više vjeruje. Dok to ne “izvažu” i ne “usuglase stajališta”, Kina će, nedvojbeno, nastaviti s pružanjem potpore Putinovom osvajačkom pohodu. Po svemu sudeći, sve manje suptilno i diskretno.

Related Topics:

Svijet

BIZARNO: Iz prodaje povučen plišani medo koji sa djecom razgovara o odnosu

Igračku plišanog medvjedića koga pokreće vještačka inteligencija programiranu da razgovara sa djecom o seksu i da ih vodi ka opasnim predmetima, kineska kompanija Folo Toj povukla je iz prodaje, prenijeli su francuski mediji.

Dizajnirana kao alat za komunikaciju sa djecom ova interaktivna igračka je povučena iz prodaje nakon što je otkriveno da navodi djecu na seksualno eksplicitne razgovore i može da im pokaže gdje se nalaze razni opasni predmeti, prenosi dnevnik Figaro.

U izvještaju Američke grupe za istraživanje javnog interesa (PIRG), objavljenom u novembru 2025. godine navedeno je da uprkos mjerama zaštite koje su ugradili proizvođači, ova igračka nije funkcionisala prikladno u interakciji sa djecom.

“Testirana igračka nas je uvukla u diskusije o seksualnim temama koje nisu pogodne ni za objavljivanje”, navodi se između ostalog u izvještaju PIRG.

U dokumentu od šezdeset stranica detaljno se opisuje posebno agresivna tehnika koju koristi ova interaktivna igračka koju pokreće vještačka inteligencija s ciljem da duže zadrži pažnju djece, prenosi Telegraf.

Nastavi čitati

Svijet

Tramp i Putin dogovorili PLAN ZA ZAVRŠETAK RATA!

Donald Tramp, predsjednik Amerike i Vladimir Putin, predsjednik Rusije, dogovorili su plan za završetak rata u Ukrajini, a neki mediji navode da bi plan mogao biti predstavljen narednih dana.

Kako je naglašeno, plan predviđa sigurnosne garancije za Ukrajinu, jačanje sigurnosti u Evropi, kao i regulisanje budućih američkih odnosa s Rusijom i Ukrajinom.

Kako prenosi britanski Independent, Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof je o planu razgovarao s Kirilom Dmitrijevim, izaslanikom Putina, kao i s Rustenom Umerovim, izaslanikom Zelenskog.

Navodno je Bijela kuća već počela konsultacije s Evropljanima, a razgovori će biti nastavljeni tokom cijele sedmice.

Prema pisanju Politica, Vašington je poslao dva vojna visoka zvaničnika, sekretara Armije Dana Driskola i načelnika Glavnog štaba generala Rendija Džordža u Kijev. Cilj razgovora je pokrenuti mirovne pregovore, po uzoru na sporazum koji je Tramp uspio postići u Gazi.

Wall Street Journal je javio da će dvojka iz Vašingtona nakon toga otputovati u Moskvu, kako bi na istu temu razgovarali s tamošnjim zvaničnicima.

“Bijela kuća se navodno obratila gospodinu Driskolu i drugim visokim komandantima u nadi da bi Moskva mogla bolje reagovati na vojne posrednike nakon ranijih neuspjelih pokušaja s političkim zvaničnicima. Nedavno je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izrazio spremnost da se sastane s američkim državnim sekretarom Markom Rubijom kako bi razgovarali o popravljanju bilateralnih odnosa, nakon izvještaja da ga je Putin isključio zbog neuspjeha u osiguravanju mirovnog samita s gospodinom Trampom”, piše Independent.

I dok se obavljaju pripreme za nove mirovne pregovore, Rusija je nastavila s bombardovanjem Ukrajine. Rusija je prošle noći, kako javljaju agencije, ispalila 518 dronova i raketa na ciljeve širom Ukrajine, a u jednom napadu poginulo je više od 20 civila, među kojima su i djeca.

Nastavi čitati

Svijet

Tramp: “Saudijska Arabija GLAVNI SAVEZNIK SAD van NATO-a!”

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da je Saudijska Arabija dobila status glavnog saveznika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) izvan NATO-a.

Tramp je to saopštio tokom svečane večere u Bijeloj kući, u čast prestolonasljednika Mohameda bin Salmana tokom njegove posjete Vašingtonu.

“Zadovoljstvo mi je da objavim da našu vojnu saradnju podižemo na nove visine formalnim imenovanjem Saudijske Arabije za glavnog saveznika izvan NATO-a, što je za njih nešto veoma važno”, rekao je američki predsjednik 18. novembra.

Devetnaest zemalja trenutno ima ovaj privilegovani status, koji predviđa blisku vojnu saradnju sa SAD.

Tramp je toplo primio princa Mohameda kada je stigao u Bijelu kuću i priređena mu je svečana ceremonija za doček uz prelet vojnih aviona i pozdrave orkestra američke mornarice.

Mohamedu bin Salmanu je ovo prva posjeta Bijeloj kući od kada su saudijski agenti ubili novinara “Washington Posta” Džamala Kašogija 2018.

Tehnički se ne radi o državnoj posjeti zato što saudijski prestolonasljednik nije šef države.

Američko-saudijski odnosi bili su zategnuti poslije operacije u kojoj je bio na meti Kašogi, žestoki kritičar saudijske kraljevine, a za šta su američke obavještajne agencije kasnije ustanovile da je princ Mohamed vjerovatno naredio agentima da je sprovedu.

Princ Mohamed negira umiješanost u ubistvo Kašogija, koji je bio državljanin Saudijske Arabije i stanovnik američke savezne države Virdžinije.

Tramp je odbacio pitanja upućena prestolonasljedniku o ubistvu novinara.

Tramp i saudijski princ govorili su o dogovorima vrijednim više milijardi dolara.

Mohamed bin Salman je najavio da Saudijska Arabija povećava svoje planirane investicije u SAD na hiljadu milijardi dolara, što je povećanje u odnosu na 600 milijardi dolara koliko su Saudijci rekli da su spremni da investiraju u SAD kada je Tramp posjetio kraljevinu u maju.

Tokom posjete saudijskog princa planiran je i investicioni samit šefova više kompanija, kao i saudijske nacionalne naftne i gasne kompanije o novim sporazumima.

Pred dolazak princa Mohameda Tramp je objavio da se složio da proda Saudijcima borbene avione F-35 uprkos zabrinutosti u administraciji da bi tom prodajom Kina mogla da dođe do pristupa američkoj tehnologiji, prenosi Nova.

Nastavi čitati

Aktuelno