Connect with us

Svijet

KINA VIŠE NIJE NEUTRALNA: Suptilno podržava Putinov rat

Postoji velik broj kredibilnih promatrača diljem Zapada koji su skloni ustvrditi da je najveći dobitnik Putinovog rata u Ukrajini, zapravo, Narodna Republika Kina. Postavlja se pitanje što se točno nalazi u temelju jedne takve intrigantne konstatacije.

Reakcija Kine na početku invazije

Neposredno nakon što su ruske trupe u veljači 2022. godine izvršile invaziju punog opsega na susjednu zemlju, glasnogovornik kineske vlade je na pitanje novinara koji su željeli znati je li u kontekstu strateški postavljenih partnerskih odnosa Kine i Rusije kineska strana informirana od ruskih dužnosnika o poduzimanju vojne akcije u Ukrajini vješto izbjegao odgovoriti, odbijajući komentirati bilo kakav aspekt ruske akcije. Pravdajući takvo stajalište izjavio je da “Ruska Federacija ne mora tražiti ‘dopuštenje’ od bilo koga, pa ni od Kine za svoje djelovanje”.

Međutim, kineske vlasti su i pored ambivalentnih, za veliki broj promatrača prilično nejasnih pozicija na početku konflikta vrlo brzo uočile značaj zapadnih sankcija (koje su uslijedile kao odgovor na rusku brutalnu agresiju), reflektiran u njihovom opsegu i intenzitetu. Svjesni vlastitih potencijala, osobito u kontekstu gospodarstva koje se već duže vrijeme klati na nestabilnim temeljima, a nespremni da se odsjeku od globalnih financijskih i trgovačkih centara moći koje kontrolira Zapad, Kinezi su odlučili obećati zapadnim partnerima, prije svih Sjedinjenim Državama, da njihova potpora Rusiji neće prijeći kritične limite.

Na primjer, Kina je u rujnu 2022. godine odlučila zaustaviti isporuke motora za tvrtku Kamaz, ruskog giganta u proizvodnji kamiona i autobusa. Također, kineske vlasti su u kolovozu 2023. godine, barem službeno, suspendirale izvoz komercijalnih dronova u Rusiju i Ukrajinu. Međutim, prema nešto kasnije provedenom istraživanju američkog New York Timesa, pokazalo se da je ova odluka mnogo više efektuirana prema Ukrajini nego li Rusiji.

Kineske kalkulacije u vezi konflikta

Procjena kreatora kineske vanjsko-sigurnosne politike od početka su bile da bi rusko-ukrajinski rat, ako ne eskalira u konfrontaciju globalnih razmjera, mogao biti od velike koristi službenom Pekingu. Prije svega, riječ je o privlačenju pozornosti, eventualne vojne prisutnosti i alokaciji financijskih sredstava Sjedinjenih Država na europski kontinent, daleko od kineske interesne sfere dominantno koncentrirane u dvjema točkama: Tajvanu i regiji Južnog kineskog mora.

Također, ukalkulirana je i prilika za dobivanje sirovina po nenadmašno niskim cijenama od Rusije, koja se objektivno našla u situaciji apsolutne potrebe pronalaženja sredstava za financiranje svog rata. Čak i u scenariju da Putin izgubi rat, sa svim mogućim posljedicama po njega, Kina bi imala situaciju trajno oslabljene Rusije na svojim granicama što bi joj u perspektivi dalo mogućnost daljeg plasiranja strateških agendi prema unutrašnjosti azijskog kontinenta.

Prema tome, situacija se kreatorima kineske politike činila dovoljno isplativom, bez obzira na ishod, da se službeno suzdrže od osude ruske agresije, obećaju Zapadu, kako sam gore već istaknuo, da neće odlučujuće poduprijeti ruski rat u Ukrajini (neće naoružavati Rusiju) te unatoč obećanjima nastave pravcem suptilne potpore Putinu, promovirajući strateško partnerstvo između dvije zemlje.

Podizanje razine trgovinske razmjene

Djelujući sukladno navedenom, Kina i Rusija su značajno i vidljivo podigle razinu međusobne trgovinske razmjene. Vrijednost razmijenjene robe između dvije zemlje u 2023. godini je iznosila 240 milijardi dolara, što je porast od 26.3 posto u odnosu na prethodnu godinu. Kineski izvoz u Rusiju skočio je 47 posto za samo godinu dana i gotovo 65 posto u usporedbi s 2021. godinom. Rusija se na taj način pomaknula s desetog na šesto mjesto među kineskim gospodarskim partnerima u smislu vrijednosti trgovine između 2022. i 2023. godine.

Trgovinsku razmjenu je, međutim, dominantno determinirala ruska prodaja energenata (prije svega nafte zbog objektivnih ograničenja izvoza plina uvjetovanih nedostatnom infrastrukturom), pod izrazito povoljnim uvjetima i cijenama. U četvrtom kvartalu prošle godine obujam ruskog izvoza nafte u Kinu je iznosio oko 2.2 milijuna barela dnevno.

Financijska potpora

Sjedinjene Države su krajem prosinca prošle godine najavile sankcije protiv inozemnih banaka, koje su navodno pomagale u financiranju ruskog rata u Ukrajini, bilo izravno ili neizravno. Iako su i pojedine europske banke ispunile uvjete za primjenu ovih sankcija, poput austrijske banke Raiffeisen, upravo je Kina glavna meta eventualnih američkih kaznenih mjera.

Dakle, kineski zajmovi Rusiji znatno su porasli tijekom 2022. i 2023. godine. Zajmovi koje su odobrile Industrijska i komercijalna banka Kine (ICBC) i Banka Kine u Rusiji iznosili su gotovo 9 milijardi dolara između veljače 2022. i ožujka 2023. godine, u usporedbi s 2.2 milijarde dolara prije ovog datuma. Prema tome, riječ je o četiri puta više financijskih sredstava koje je Kina ubrizgala u Putinov financijski sustav nakon početka invazije na Ukrajinu u odnosu na prethodni period.

Također, Kinezi su se snažno založili za korištenje svoje valute renminbija u Rusiji. Prije invazije na Ukrajinu, udio kineske valute u izvoznim plaćanjima iznosio je manje od 1 posto, dok je sada porastao na više od 16 posto. Rusija je, u međuvremenu, izvršila masovnu prodaju valuta koje smatra “toksičnim”, kao što su euro, dolar i jen, te nakon spomenutih prodaja drži većinu renminbija kao uporabljivu, likvidnu valutu. Trenutno je Ruska Federacija među prva tri korisnika renminbija na svijetu izvan Kine. Primjera radi, prije ožujka 2022. godine Rusija nije bila ni među prvih 15 zemalja korisnica ove valute. Od rujna 2022. godine, dvije glavne ruske banke, Sberbank i VTB, denominirale su dio svojih kredita u renminbiju uz izravne veze s kineskim bankarskim sustavom.

Kinezi snabdijevaju Ruse elektroničkim komponentama

Iako, prema izvješćima Bijele kuće te američke sigurnosno-obavještajne zajednice, ne postoje kredibilni podaci da Kina izravno snabdijeva rusku vojsku oružjem, američki dužnosnici su u nekoliko navrata sugerirali da “službeni Peking nikada nije odustao od ove mogućnosti”. Naime, ukrajinski vojnici na bojišnici nisu pronašli granate koje su “očito proizvedene u Kini”, ali postoje znakovi suptilnije kineske potpore. Ukrajina je primijetila da među ostacima ruskih projektila pronađenim diljem zemlje ima sve više kineskih komponenti koje se nalaze u ugrađenoj elektronici.

Također, tijekom 2023. godine, Kina je Rusiji postala vodeći dobavljač alatnih strojeva za “računalno numeričko upravljanje”. Riječ je o opremi neophodnoj za proizvodnju mnogih komponenti i rezervnih dijelova koje koristi ruski vojno-industrijski kompleks. Prema uzastopnim izvješćima američke obavještajne službe tijekom 2023. godine, “Kina izravno opskrbljuje ruske obrambene proizvođače bitnim komponentama i rezervnim dijelovima u procesu proizvodnje oružja i vojne opreme”. Uz to, Kina je krajem prošle godine donirala Rusiji oko 2000 lakih terenskih vozila, raspoređenih na bojišnici i korištenih u vojnim operacijama. Iako se radi o neoklopljenim vozilima u originalnoj verziji, u pitanju je izravna vojna pomoć za koju se kineska strana obvezala da je neće isporučivati. Zapad je sve ovo prešutio.

Izjava koja je uzburkala javnost

Međutim, izjava novoimenovanog kineskog ministra obrane Dong Juna, dana tijekom videopoziva s ruskim kolegom Sergejem Šojguom, pokrenula je bujicu negativnih reakcija na Zapadu, koje su ovoga puta bile jasno usmjerene na nedosljednost i neprincipijelnost kineske vanjske politike kada je riječ o ukrajinskom konfliktu. Ministar Jun je, obraćajući se ruskom ministru obrane, rekao da “osobno daje punu podršku ruskom ratu u Ukrajini”.

Također, naglasio je kako su u prethodnom periodu Sjedinjene Države i zapadni svijet pokušali izolirati Rusiju. “Cijelo vrijeme razumijemo i brinemo o situaciji u Rusiji i snažno podržavamo pravdu. Podržali smo vas u ukrajinskom pitanju iako Sjedinjene Države i Europa nastavljaju pritiskati kinesku stranu. Ali mi zbog toga nećemo mijenjati niti napuštati našu utvrđenu politiku. Oni ne trebaju i ne mogu kočiti normalnu i dugoročnu suradnju Kine i Rusije”, rekao je novi kineski ministar obrane iznenađujuće neiskusno, praktički potpuno nepripremljen od suradnika i kolega iz državnog vrha.

Njegov “ispad” pokušao je ublažiti glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova Wang Wenbin tijekom dnevnog brifinga za novinare: “Kinesko stajalište o ukrajinskoj krizi je dosljedno i jasno. Nadamo se da će sve strane nastojati smiriti napetosti i stvoriti povoljne uvjete za političko rješenje krize. To se stajalište nije promijenilo.” Zanimljivo je pitanje kome od dvojice visokih kineskih dužnosnika Zapad više vjeruje. Dok to ne “izvažu” i ne “usuglase stajališta”, Kina će, nedvojbeno, nastaviti s pružanjem potpore Putinovom osvajačkom pohodu. Po svemu sudeći, sve manje suptilno i diskretno.

Related Topics:

Svijet

NAPETOST I NEZADOVOLJSTVO! Grčki poljoprivrednici se sukobili sa policijom

Grčki poljoprivrednici sukobili su se danas sa policijom tokom protesta u centralnim i sjevernim dijelovima zemlje zbog kašnjenja isplata subvencija Evropske unije, izazvanog istragom o korupcijskom skandalu vezanom za pronevjeru evropskih subvencija, javljaju grčki mediji.

Stotine poljoprivrednika izašle su na ulice, blokirajući puteve svojim traktorima u više oblasti u znak protesta protiv konzervativne vlade zbog procjenjenog manjka od 600 miliona evra u pomoći EU i drugim isplatama.

Do kašnjenja u isplatama došlo je usred istraga o skandalu u kojem su neki poljoprivrednici navodno falsifikovali vlasništvo nad zemljom i stokom kako bi dobili poljoprivredne subvencije EU.

U blizini Nikeje, u centralnom dijelu Grčke, policija je upotrebila suzavac da bi rastjerala demonstrante koji su pokušali da probiju barikade.

Obe trake Nacionalnog puta Atina–Solun su zatvorene zbog traktora koji su uspjeli da probiju zaštitne barijere i uđu sa sporednog puta, prenosi ERT njuz.

Studenti su došli da ih podrže, a policijske blokade su probijene.

U sukobima su povrijeđena dva demonstranta – pripadnik sindikata poljoprivrednika povrijeđen je kada su ga, prema njegovim riječima, udarili policajci na raskrsnici kod Nikeje, a jedan poljoprivrednik na raskrsnici kod Platikambosa.

Veliki broj poljoprivrednika, stočara i pčelara prefekture Kardica takođe je danas protestovao.

Prvi put, poljoprivrednici su uspjeli da blokiraju auto-put centralne Grčke svojom poljoprivrednom mehanizacijom.

Oni su uspjeli da pomjere policijski kombi poljoprivrednim mašinama i da prođu.

U Kardici je bilo mnogo ljudi pa policija nije reagovala, jer da je reagovala, došlo bi do ozbiljnih incidenata.

Traktori su, takođe, poređani na četvrtom kilometru perifernog puta Komotini–Ksanti.

Od jutros, poljoprivrednici iz sela prefekture Rodopi su svoje traktore dovezli do mjesta gdje se očekuje da će prenoćiti.

Do sada nije bilo blokada puteva, međutim, očekuje se da će poljoprivrednici u narednih nekoliko sati odlučiti da li će uspostaviti blokadu na zapadnoj raskrsnici auto-puta Egnatija, na zapadnom ulazu u Komotini.

Ukoliko dođe do eskalacije sukoba, u konsultaciji sa poljoprivrednicima iz drugih mjesta, pokušaće da zatvore i puteve.

U Aleksandriji, u Imatiji, desetine poljoprivrednika sa traktorima su se poređale ispred Centra za kontrolu i sertifikaciju đubriva, dok novi traktori neprestano pristižu.

Kako su najavili, kretaće se auto-putem Egnatija, ali neće blokirati saobraćaj.

Sutra će poljoprivrednici iz Kimine, Čalastre i okolnih područja opštine Delta blokirati put Malgara, ali neće ometati saobraćaj.

Istog dana, biće postavljena još jedna barikada na zapadu prefekture Solun, u oblasti Halkidona.

Traktori su već na centralnom trgu, a sutra će se premjestiti ka raskrsnici Halkidona.

Tenzija je bilo i u Platikambosu, nekoliko sati prije formiranja poljoprivredne blokade u Nikeji.

Poljoprivrednici, pored pitanja koja se tiču svih njihovih kolega, zahtijevaju da se iz upravljanja poljoprivrednim pitanjima ukloni tehnokrata i da u svim procesima koji se tiču njih budu zastupljeni poljoprivrednici.

Neki otvoreno govore o osnivanju Poljoprivredne komore.

Evropsko javno tužilaštvo (EPPO), koje istražuje krivična djela protiv finansijskih interesa EU, saopštilo je da je ove godine pronašlo dokaze da su grčki poljoprivrednici, uz pomoć državnih zvaničnika, pronevjerili sredstva EU.

Grčke vlasti su pokrenule zasebne istrage, a parlament ispituje rad vladine agencije OPEKEPE, koja svake godine raspoređuje oko 2,5 milijardi evra pomoći EU stotinama hiljada poljoprivrednika.

Vlada, koja je obećala transparentnost, priznala je da je prva rata subvencija EU niža nego prošle godine i da je više od 40.000 zahtjeva poljoprivrednika trenutno pod istragom, prenosi TANJUG.

Nastavi čitati

Svijet

ORBAN OTKRIO PLAN “Podijeliti Ukrajinu, napraviti “tampon zonu” između NATO I RUSIJE”

Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je danas da poslijeratni poredak treba da uključuje transformaciju Ukrajine u tampon državu između NATO-a i Rusije.

On je naveo da je Zapad naoružao Ukrajinu, de fakto je integrisao u strukture NATO-a i namjerava da je učini i de jure članicom NATO-a.

– Rusi kažu da smo mi, Zapad, naoružali Ukrajinu, de fakto je integrisali u strukture NATO-a i namjeravamo da je učinimo i de jure članicom NATO-a. Tvrde da je time poremećen balans snaga. Međutim, stav Zapada je da Rusija nije prihvatila ravnotežu uspostavljenu nakon širenja NATO-a, da želi da okupira Ukrajinu i eliminiše njen status tampon zone – i da će odatle preduzeti dalje korake kako bi pripremila napad na teritoriju NATO-a – rekao je Orban u intervjuu za njemački Velt.

Zbog toga je, naveo je mađarski premijer, neophodno da se napusti kurs ka integraciji sa NATO-om i namjera da se Ukrajina u potpunosti primi u Alijansu, kao i da se vrati predratni geopolitički status zemlje, odnosno “uloga tampon države”.

Prema njegovim riječima, dugoročni poredak treba da se zasniva na principu da će Ukrajina ponovo postojati kao tampon država, a teritorija koju je okupirala Rusija ostaće van ovog sistema.

– Rusija zadržava teritoriju koja će biti dogovorena na međunarodnoj mirovnoj konferenciji, a sve zapadno od ove linije – do istočne granice NATO-a – činiće teritoriju ukrajinske države, koja će ponovo postojati kao tampon država. NATO i Rusija se slažu oko obima i opremljenosti ograničenih Oružanih snaga Ukrajine koje mogu da djeluju u tampon zoni, a obje strane pružaju garancije da niko neće potčiniti ovu tampon državu sopstvenoj kontroli – istakao je predsjednik mađarske vlade.

Orban je rekao da se “treba osloniti” na zajednički rusko-američki plan od 28 tačaka kao osnovu za takve promjene.

– Vrijeme je da napustimo iluzije i suočimo se sa istinom. Trezvena realnost je izložena u američkom mirovnom planu od 28 tačaka – istakao je on.

Istovremeno, on je ukazao na potrebu za “evropsko-ruskim pregovorima na visokom nivou” u kratkom roku, a u srednjem roku “ruski resursi moraju da budu ponovo integrisani u evropsku ekonomiju”.

Orban je u petak razgovarao sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom u Moskvi o snabdijevanju Mađarske naftom i gasom i mirnim naporima za okončanje rusko-ukrajinskog rata.

Nastavi čitati

Svijet

OGLASIO SE PESKOV! “Putin će primiti Vitkofa do četvrtka”

Ruski predsjednik Vladimir Putin primiće specijalnog izaslanika SAD Stivena Vitkofa prije 4-5. decembra, odnosno prije posjete Indiji, potvrdio je portparol ruskog predsjednika Dmitrij Peskov u emisiji “Moskva. Kremlj.

Putin”, koju vodi novinar Pavel Zarubin na televizijskom kanalu Rusija-1.

Novinar je pitao portparola Kremlja da li je Vitkofov dolazak zaista moguć u ponedjeljak, utorak ili srijedu, s obzirom na to da ruski lider u četvrtak ide u Indiju.

“Metodom dedukcije, pogodili ste”, rekao je Peskov, prenosi TASS.

Portparol ruskog predsjednika saopštio je u petak da bi Vitkof trebalo da se sastane sa ruskim liderom u Moskvi početkom sljedeće nedjelje.

Britanski list “Telegraf”, pozivajući se na izvore, objavio je da je predsjednik SAD Donald Tramp poslao Vitkofa u Rusiju da iznese “direktnu ponudu” Putinu.

Ukrajinska delegacija danas razgovara sa predstavnicima SAD.

Posjeta Putina Indiji zakazana je za 4. i 5. decembar na poziv indijskog premijera Narendre Modija.

Očekuje se da će dve strane razgovarati o agendi odnosa Rusije i Indije u okviru Specijalnog privilegovanog strateškog partnerstva, kao i o aktuelnim međunarodnim i regionalnim pitanjima.

Putin će se, takođe, sastati sa indijskom predsjednicom Drupadi Murmu.

Nastavi čitati

Aktuelno