Connect with us

Svijet

KINA VIŠE NIJE NEUTRALNA: Suptilno podržava Putinov rat

Postoji velik broj kredibilnih promatrača diljem Zapada koji su skloni ustvrditi da je najveći dobitnik Putinovog rata u Ukrajini, zapravo, Narodna Republika Kina. Postavlja se pitanje što se točno nalazi u temelju jedne takve intrigantne konstatacije.

Reakcija Kine na početku invazije

Neposredno nakon što su ruske trupe u veljači 2022. godine izvršile invaziju punog opsega na susjednu zemlju, glasnogovornik kineske vlade je na pitanje novinara koji su željeli znati je li u kontekstu strateški postavljenih partnerskih odnosa Kine i Rusije kineska strana informirana od ruskih dužnosnika o poduzimanju vojne akcije u Ukrajini vješto izbjegao odgovoriti, odbijajući komentirati bilo kakav aspekt ruske akcije. Pravdajući takvo stajalište izjavio je da “Ruska Federacija ne mora tražiti ‘dopuštenje’ od bilo koga, pa ni od Kine za svoje djelovanje”.

Međutim, kineske vlasti su i pored ambivalentnih, za veliki broj promatrača prilično nejasnih pozicija na početku konflikta vrlo brzo uočile značaj zapadnih sankcija (koje su uslijedile kao odgovor na rusku brutalnu agresiju), reflektiran u njihovom opsegu i intenzitetu. Svjesni vlastitih potencijala, osobito u kontekstu gospodarstva koje se već duže vrijeme klati na nestabilnim temeljima, a nespremni da se odsjeku od globalnih financijskih i trgovačkih centara moći koje kontrolira Zapad, Kinezi su odlučili obećati zapadnim partnerima, prije svih Sjedinjenim Državama, da njihova potpora Rusiji neće prijeći kritične limite.

Na primjer, Kina je u rujnu 2022. godine odlučila zaustaviti isporuke motora za tvrtku Kamaz, ruskog giganta u proizvodnji kamiona i autobusa. Također, kineske vlasti su u kolovozu 2023. godine, barem službeno, suspendirale izvoz komercijalnih dronova u Rusiju i Ukrajinu. Međutim, prema nešto kasnije provedenom istraživanju američkog New York Timesa, pokazalo se da je ova odluka mnogo više efektuirana prema Ukrajini nego li Rusiji.

Kineske kalkulacije u vezi konflikta

Procjena kreatora kineske vanjsko-sigurnosne politike od početka su bile da bi rusko-ukrajinski rat, ako ne eskalira u konfrontaciju globalnih razmjera, mogao biti od velike koristi službenom Pekingu. Prije svega, riječ je o privlačenju pozornosti, eventualne vojne prisutnosti i alokaciji financijskih sredstava Sjedinjenih Država na europski kontinent, daleko od kineske interesne sfere dominantno koncentrirane u dvjema točkama: Tajvanu i regiji Južnog kineskog mora.

Također, ukalkulirana je i prilika za dobivanje sirovina po nenadmašno niskim cijenama od Rusije, koja se objektivno našla u situaciji apsolutne potrebe pronalaženja sredstava za financiranje svog rata. Čak i u scenariju da Putin izgubi rat, sa svim mogućim posljedicama po njega, Kina bi imala situaciju trajno oslabljene Rusije na svojim granicama što bi joj u perspektivi dalo mogućnost daljeg plasiranja strateških agendi prema unutrašnjosti azijskog kontinenta.

Prema tome, situacija se kreatorima kineske politike činila dovoljno isplativom, bez obzira na ishod, da se službeno suzdrže od osude ruske agresije, obećaju Zapadu, kako sam gore već istaknuo, da neće odlučujuće poduprijeti ruski rat u Ukrajini (neće naoružavati Rusiju) te unatoč obećanjima nastave pravcem suptilne potpore Putinu, promovirajući strateško partnerstvo između dvije zemlje.

Podizanje razine trgovinske razmjene

Djelujući sukladno navedenom, Kina i Rusija su značajno i vidljivo podigle razinu međusobne trgovinske razmjene. Vrijednost razmijenjene robe između dvije zemlje u 2023. godini je iznosila 240 milijardi dolara, što je porast od 26.3 posto u odnosu na prethodnu godinu. Kineski izvoz u Rusiju skočio je 47 posto za samo godinu dana i gotovo 65 posto u usporedbi s 2021. godinom. Rusija se na taj način pomaknula s desetog na šesto mjesto među kineskim gospodarskim partnerima u smislu vrijednosti trgovine između 2022. i 2023. godine.

Trgovinsku razmjenu je, međutim, dominantno determinirala ruska prodaja energenata (prije svega nafte zbog objektivnih ograničenja izvoza plina uvjetovanih nedostatnom infrastrukturom), pod izrazito povoljnim uvjetima i cijenama. U četvrtom kvartalu prošle godine obujam ruskog izvoza nafte u Kinu je iznosio oko 2.2 milijuna barela dnevno.

Financijska potpora

Sjedinjene Države su krajem prosinca prošle godine najavile sankcije protiv inozemnih banaka, koje su navodno pomagale u financiranju ruskog rata u Ukrajini, bilo izravno ili neizravno. Iako su i pojedine europske banke ispunile uvjete za primjenu ovih sankcija, poput austrijske banke Raiffeisen, upravo je Kina glavna meta eventualnih američkih kaznenih mjera.

Dakle, kineski zajmovi Rusiji znatno su porasli tijekom 2022. i 2023. godine. Zajmovi koje su odobrile Industrijska i komercijalna banka Kine (ICBC) i Banka Kine u Rusiji iznosili su gotovo 9 milijardi dolara između veljače 2022. i ožujka 2023. godine, u usporedbi s 2.2 milijarde dolara prije ovog datuma. Prema tome, riječ je o četiri puta više financijskih sredstava koje je Kina ubrizgala u Putinov financijski sustav nakon početka invazije na Ukrajinu u odnosu na prethodni period.

Također, Kinezi su se snažno založili za korištenje svoje valute renminbija u Rusiji. Prije invazije na Ukrajinu, udio kineske valute u izvoznim plaćanjima iznosio je manje od 1 posto, dok je sada porastao na više od 16 posto. Rusija je, u međuvremenu, izvršila masovnu prodaju valuta koje smatra “toksičnim”, kao što su euro, dolar i jen, te nakon spomenutih prodaja drži većinu renminbija kao uporabljivu, likvidnu valutu. Trenutno je Ruska Federacija među prva tri korisnika renminbija na svijetu izvan Kine. Primjera radi, prije ožujka 2022. godine Rusija nije bila ni među prvih 15 zemalja korisnica ove valute. Od rujna 2022. godine, dvije glavne ruske banke, Sberbank i VTB, denominirale su dio svojih kredita u renminbiju uz izravne veze s kineskim bankarskim sustavom.

Kinezi snabdijevaju Ruse elektroničkim komponentama

Iako, prema izvješćima Bijele kuće te američke sigurnosno-obavještajne zajednice, ne postoje kredibilni podaci da Kina izravno snabdijeva rusku vojsku oružjem, američki dužnosnici su u nekoliko navrata sugerirali da “službeni Peking nikada nije odustao od ove mogućnosti”. Naime, ukrajinski vojnici na bojišnici nisu pronašli granate koje su “očito proizvedene u Kini”, ali postoje znakovi suptilnije kineske potpore. Ukrajina je primijetila da među ostacima ruskih projektila pronađenim diljem zemlje ima sve više kineskih komponenti koje se nalaze u ugrađenoj elektronici.

Također, tijekom 2023. godine, Kina je Rusiji postala vodeći dobavljač alatnih strojeva za “računalno numeričko upravljanje”. Riječ je o opremi neophodnoj za proizvodnju mnogih komponenti i rezervnih dijelova koje koristi ruski vojno-industrijski kompleks. Prema uzastopnim izvješćima američke obavještajne službe tijekom 2023. godine, “Kina izravno opskrbljuje ruske obrambene proizvođače bitnim komponentama i rezervnim dijelovima u procesu proizvodnje oružja i vojne opreme”. Uz to, Kina je krajem prošle godine donirala Rusiji oko 2000 lakih terenskih vozila, raspoređenih na bojišnici i korištenih u vojnim operacijama. Iako se radi o neoklopljenim vozilima u originalnoj verziji, u pitanju je izravna vojna pomoć za koju se kineska strana obvezala da je neće isporučivati. Zapad je sve ovo prešutio.

Izjava koja je uzburkala javnost

Međutim, izjava novoimenovanog kineskog ministra obrane Dong Juna, dana tijekom videopoziva s ruskim kolegom Sergejem Šojguom, pokrenula je bujicu negativnih reakcija na Zapadu, koje su ovoga puta bile jasno usmjerene na nedosljednost i neprincipijelnost kineske vanjske politike kada je riječ o ukrajinskom konfliktu. Ministar Jun je, obraćajući se ruskom ministru obrane, rekao da “osobno daje punu podršku ruskom ratu u Ukrajini”.

Također, naglasio je kako su u prethodnom periodu Sjedinjene Države i zapadni svijet pokušali izolirati Rusiju. “Cijelo vrijeme razumijemo i brinemo o situaciji u Rusiji i snažno podržavamo pravdu. Podržali smo vas u ukrajinskom pitanju iako Sjedinjene Države i Europa nastavljaju pritiskati kinesku stranu. Ali mi zbog toga nećemo mijenjati niti napuštati našu utvrđenu politiku. Oni ne trebaju i ne mogu kočiti normalnu i dugoročnu suradnju Kine i Rusije”, rekao je novi kineski ministar obrane iznenađujuće neiskusno, praktički potpuno nepripremljen od suradnika i kolega iz državnog vrha.

Njegov “ispad” pokušao je ublažiti glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova Wang Wenbin tijekom dnevnog brifinga za novinare: “Kinesko stajalište o ukrajinskoj krizi je dosljedno i jasno. Nadamo se da će sve strane nastojati smiriti napetosti i stvoriti povoljne uvjete za političko rješenje krize. To se stajalište nije promijenilo.” Zanimljivo je pitanje kome od dvojice visokih kineskih dužnosnika Zapad više vjeruje. Dok to ne “izvažu” i ne “usuglase stajališta”, Kina će, nedvojbeno, nastaviti s pružanjem potpore Putinovom osvajačkom pohodu. Po svemu sudeći, sve manje suptilno i diskretno.

Related Topics:

Svijet

UKRAJINA JE ZAVRŠENA PRIČA? Tramp poručio Zelenskom “IMATE ROK DO 27. NOVEMBRA”

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je  da smatra da je četvrtak, 27. novembar odgovarajući rok da Ukrajina prihvati mirovni prijedlog koji podržavaju SAD kako bi se okončao rat sa Rusijom.

– Imao sam mnogo rokova, ali ako stvari dobro funkcionišu, obično se rokovi produžavaju. Ali mislimo da je četvrtak odgovarajuće vrijeme – rekao je Tramp u intervjuu za radio-stanicu Fox News.

Kako je ranije dobjavio Rojters, pozivajući se na dvije osobe upoznate sa situacijom, Sjedinjene Američke Države prijete da će prekinuti razmjenu obavještajnih podataka i isporuke oružja Ukrajini ako ne pristane na okvir mirovnog sporazuma kojim posreduju SAD.Izvori su rekli su da je Kijev pod većim pritiskom Vašingtona nego tokom bilo kojih prethodnih mirovnih pregovora i da SAD žele da Ukrajina potpiše okvir sporazuma do narednog četvrtka.

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski je ranije danas u obraćanju građanima rekao da je Kijev pod jednim od najtežih pritisaka i da se suočava sa rizikom da izgubi ključnog partnera ili dostojanstvo.

– Sada je jedan od najtežih trenutaka u našoj istoriji. Sada Sada Ukrajina može da se nađe pred veoma teškim izborom. Ili gubitak dostojanstva, ili rizik od gubitka ključnog partnera. Ili teških 28 tačaka, ili izuzetno teška zima, najteža, i dalji rizici – istakao je Zelenski.

Nastavi čitati

Svijet

Dramatično obraćanje Zelenskog “OVO SU NAJTEŽI TENUCI U NAŠOJ ISTORIJI”

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski obratio se građanima video-porukom u kojoj je upozorio da se zemlja nalazi u jednom od najkritičnijih trenutaka od početka rata. Govorio je o izuzetno snažnom političkom i diplomatskom pritisku iz Sjedinjenih Američkih Država, kao i o teškim odlukama koje Kijev mora donijeti u sedmicama koje dolaze.

Teški izbori pred Ukrajinom
„Sada proživljavamo jedan od najtežih trenutaka u našoj istoriji. Upravo sada, Ukrajina možda mora donijeti izuzetno težak izbor: ili gubitak dostojanstva, ili rizik gubitka ključnog partnera. Ili težak plan od 28 tačaka, ili izuzetno oštra zima, najokrutnija, i dalji rizici pred nama. Život bez slobode, dostojanstva i pravde, i biti prisiljen vjerovati nekome ko nas je već dva puta napao. Oni će čekati naš odgovor“, rekao je Zelenski.

„Pritisak na Ukrajinu upravo sada je među najtežima ikad“, dodao je.

Potraga za rješenjima
„Vodiće se konstruktivna potraga za rješenjima sa Sjedinjenim Državama. Izložiću argumente, uvjeravati i ponuditi alternative, ali neprijatelju nećemo dati nikakav povod da kaže da Ukrajina nije spremna za mir“, naglasio je ukrajinski predsjednik.

„Mi smo, naravno, napravljeni od čelika, ali čak i najjači metal može na kraju popustiti“, rekao je Zelenski.

„Moramo se sabrati, doći sebi, prestati sa međusobnim sukobima i toksičnim prepirkama. Država mora djelovati kao jedinstvena cjelina. Ne smijemo izgubiti iz vida ko je naš pravi neprijatelj“, poručio je. Osvrnuo se i na početak invazije.

„Tada nismo izdali Ukrajinu i sada je nećemo izdati. Znam da je narod sa mnom“, rekao je Zelenski.

„Sljedeća sedmica biće teška. Biće mnogo pritiska – političkog i informacionog – kako bi nas pokušali razdvojiti i destabilizovati“, zaključio je.

Nastavi čitati

Svijet

Tramp pritisnuo Zelenskog! Traži PREDAJU DIJELA TERITORIJE I SMANJENJE VOJSKE NA POLA!

Sjedinjene Države snažno pritiskaju Ukrajinu da što prije prihvati mirovni plan koji je administracija američkog predsjednika Donalda Trampa dogovorila sa Moskvom, kako bi se okončao ruski rat protiv Ukrajine, piše Fajnenšel tajms, pozivajući se na ukrajinske zvaničnike.

Ukrajinski zvaničnici i osoba upoznata sa procesom uporedili su američki pristup sa agresivnim pritiskom koji je Vašington ove godine vršio na predsjednika Volodimira Zelenskog da prihvati zahtjevni sporazum o pravima na mineralna bogatstva.

Plan od 28 tačaka sadrži velike ustupke Kijeva

Prema pisanju Fajnenšel tajmsa, mirovni plan od 28 tačaka, koji je predsjednik Donald Tramp odobrio juče, a razvili su ga američki i ruski pregovarači, predviđa ozbiljne ustupke Ukrajine koji prevazilaze njene dugogodišnje „crvene linije“. Administracija predsjednika Trampa obavijestila je Zelenskog i njegov tim da Bijela kuća radi u „agresivnom“ vremenskom okviru kako bi prijedlog bio finalizovan do kraja godine.

Amerikanci traže potpis u roku od nedjelju dana

Američki zvaničnici, prema navodima sagovornika lista, očekuju da Zelenski potpiše sporazum prije Dana zahvalnosti, odnosno do narednog četvrtka, kako bi plan mogao već ovog mjeseca da bude predstavljen Moskvi i zaključen početkom decembra.

Ipak, ovaj rok se smatra teško ostvarivim, jer je više tačaka iz prijedloga označeno kao neprihvatljive za Ukrajinu.

Kijev priprema protivprijedloge – očekuje se otpor društva

Zvaničnici iz Zelenskog kabineta navode da rade na protivprijedlozima za američku stranu, dok se u ukrajinskom civilnom društvu očekuje snažan otpor svakom sporazumu koji bi mogao da se protumači kao kapitulacija ili kao dogovor koji ide u korist Moskvi.

„Ovo je sporazum o mineralima 2.0“, rekao je jedan visoki ukrajinski zvaničnik, podsjećajući na raniji dogovor sa Vašingtonom kojim su SAD dobile prava na ključne ukrajinske minerale. Taj sporazum Kijev je smatrao nužnim kako bi pridobio naklonost Trampove administracije i osigurao podršku u odbrani od Rusije.

Plan traži povlačenje iz dijela Donbasa i prepolovljavanje vojske

Zelenskijev kabinet potvrdio je juče da su Sjedinjene Države zvanično uručile nacrt mirovnog plana Ukrajini. Prema prijedlogu, Ukrajina bi bila dužna da preda dio teritorije u istočnom Donbasu koji je trenutno pod njenom kontrolom, da prepolovi broj pripadnika oružanih snaga i odustane od ključnih kategorija naoružanja.

„Predsjednik Ukrajine zvanično je dobio od američke strane nacrt plana koji bi, prema njihovoj ocjeni, mogao pomoći u ponovnom oživljavanju diplomatije“, navodi se u saopštenju Zelenskog kabineta.

Dodaje se da se Ukrajina „saglasila da radi na odredbama plana tako da se omogući pravedno okončanje rata“, te da Zelenski očekuje razgovor sa Trampom o „postojećim diplomatskim prilikama i ključnim tačkama potrebnim za postizanje mira“.

Bijela kuća: Plan je koristan za obje strane

Portparolka Bijele kuće Karolin Levit rekla je da su Trampov izaslanik Stiv Vitkof i američki državni sekretar Marko Rubio „tiho“ radili na planu posljednjih mjesec dana.

„Predsjednik podržava ovaj plan“, rekla je ona. „To je dobar plan i za Rusiju i za Ukrajinu, i vjerujemo da bi trebalo da bude prihvatljiv objema stranama. Radimo intenzivno da ga finalizujemo.“

EU i Ujedinjeno Kraljevstvo upozoravaju: Bez ruskih ustupaka nema dogovora

Evropska unija reagovala je zahtjevom da Evropa i Ukrajina moraju biti uključene u proces pregovora.

„Nismo vidjeli nikakve ustupke sa ruske strane“, izjavila je Kaja Kalas, visoka predstavnica EU za spoljnu politiku.

Britanski premijer Kir Starmer poručio je da se zalaže za „pravedan i trajan mir“ za Ukrajinu.

„O budućnosti Ukrajine mora odlučivati Ukrajina, i toga se moramo držati“, naglasio je Starmer.

Plan dolazi u trenutku kada Zelenski slabi zbog skandala

Američka inicijativa stiže dok je politička pozicija Zelenskog oslabila zbog korupcijskog skandala koji je doveo do ostavki dvojice ministara. Zelenski se juče sastao sa američkim vojnim izaslanstvom predvođenim ministrom vojske Danijelom Driskolom, bliskim saveznikom potpredsjednika Džej-Dija Vensa.

Nastavi čitati

Aktuelno