Connect with us

Svijet

KINA VIŠE NIJE NEUTRALNA: Suptilno podržava Putinov rat

Postoji velik broj kredibilnih promatrača diljem Zapada koji su skloni ustvrditi da je najveći dobitnik Putinovog rata u Ukrajini, zapravo, Narodna Republika Kina. Postavlja se pitanje što se točno nalazi u temelju jedne takve intrigantne konstatacije.

Reakcija Kine na početku invazije

Neposredno nakon što su ruske trupe u veljači 2022. godine izvršile invaziju punog opsega na susjednu zemlju, glasnogovornik kineske vlade je na pitanje novinara koji su željeli znati je li u kontekstu strateški postavljenih partnerskih odnosa Kine i Rusije kineska strana informirana od ruskih dužnosnika o poduzimanju vojne akcije u Ukrajini vješto izbjegao odgovoriti, odbijajući komentirati bilo kakav aspekt ruske akcije. Pravdajući takvo stajalište izjavio je da “Ruska Federacija ne mora tražiti ‘dopuštenje’ od bilo koga, pa ni od Kine za svoje djelovanje”.

Međutim, kineske vlasti su i pored ambivalentnih, za veliki broj promatrača prilično nejasnih pozicija na početku konflikta vrlo brzo uočile značaj zapadnih sankcija (koje su uslijedile kao odgovor na rusku brutalnu agresiju), reflektiran u njihovom opsegu i intenzitetu. Svjesni vlastitih potencijala, osobito u kontekstu gospodarstva koje se već duže vrijeme klati na nestabilnim temeljima, a nespremni da se odsjeku od globalnih financijskih i trgovačkih centara moći koje kontrolira Zapad, Kinezi su odlučili obećati zapadnim partnerima, prije svih Sjedinjenim Državama, da njihova potpora Rusiji neće prijeći kritične limite.

Na primjer, Kina je u rujnu 2022. godine odlučila zaustaviti isporuke motora za tvrtku Kamaz, ruskog giganta u proizvodnji kamiona i autobusa. Također, kineske vlasti su u kolovozu 2023. godine, barem službeno, suspendirale izvoz komercijalnih dronova u Rusiju i Ukrajinu. Međutim, prema nešto kasnije provedenom istraživanju američkog New York Timesa, pokazalo se da je ova odluka mnogo više efektuirana prema Ukrajini nego li Rusiji.

Kineske kalkulacije u vezi konflikta

Procjena kreatora kineske vanjsko-sigurnosne politike od početka su bile da bi rusko-ukrajinski rat, ako ne eskalira u konfrontaciju globalnih razmjera, mogao biti od velike koristi službenom Pekingu. Prije svega, riječ je o privlačenju pozornosti, eventualne vojne prisutnosti i alokaciji financijskih sredstava Sjedinjenih Država na europski kontinent, daleko od kineske interesne sfere dominantno koncentrirane u dvjema točkama: Tajvanu i regiji Južnog kineskog mora.

Također, ukalkulirana je i prilika za dobivanje sirovina po nenadmašno niskim cijenama od Rusije, koja se objektivno našla u situaciji apsolutne potrebe pronalaženja sredstava za financiranje svog rata. Čak i u scenariju da Putin izgubi rat, sa svim mogućim posljedicama po njega, Kina bi imala situaciju trajno oslabljene Rusije na svojim granicama što bi joj u perspektivi dalo mogućnost daljeg plasiranja strateških agendi prema unutrašnjosti azijskog kontinenta.

Prema tome, situacija se kreatorima kineske politike činila dovoljno isplativom, bez obzira na ishod, da se službeno suzdrže od osude ruske agresije, obećaju Zapadu, kako sam gore već istaknuo, da neće odlučujuće poduprijeti ruski rat u Ukrajini (neće naoružavati Rusiju) te unatoč obećanjima nastave pravcem suptilne potpore Putinu, promovirajući strateško partnerstvo između dvije zemlje.

Podizanje razine trgovinske razmjene

Djelujući sukladno navedenom, Kina i Rusija su značajno i vidljivo podigle razinu međusobne trgovinske razmjene. Vrijednost razmijenjene robe između dvije zemlje u 2023. godini je iznosila 240 milijardi dolara, što je porast od 26.3 posto u odnosu na prethodnu godinu. Kineski izvoz u Rusiju skočio je 47 posto za samo godinu dana i gotovo 65 posto u usporedbi s 2021. godinom. Rusija se na taj način pomaknula s desetog na šesto mjesto među kineskim gospodarskim partnerima u smislu vrijednosti trgovine između 2022. i 2023. godine.

Trgovinsku razmjenu je, međutim, dominantno determinirala ruska prodaja energenata (prije svega nafte zbog objektivnih ograničenja izvoza plina uvjetovanih nedostatnom infrastrukturom), pod izrazito povoljnim uvjetima i cijenama. U četvrtom kvartalu prošle godine obujam ruskog izvoza nafte u Kinu je iznosio oko 2.2 milijuna barela dnevno.

Financijska potpora

Sjedinjene Države su krajem prosinca prošle godine najavile sankcije protiv inozemnih banaka, koje su navodno pomagale u financiranju ruskog rata u Ukrajini, bilo izravno ili neizravno. Iako su i pojedine europske banke ispunile uvjete za primjenu ovih sankcija, poput austrijske banke Raiffeisen, upravo je Kina glavna meta eventualnih američkih kaznenih mjera.

Dakle, kineski zajmovi Rusiji znatno su porasli tijekom 2022. i 2023. godine. Zajmovi koje su odobrile Industrijska i komercijalna banka Kine (ICBC) i Banka Kine u Rusiji iznosili su gotovo 9 milijardi dolara između veljače 2022. i ožujka 2023. godine, u usporedbi s 2.2 milijarde dolara prije ovog datuma. Prema tome, riječ je o četiri puta više financijskih sredstava koje je Kina ubrizgala u Putinov financijski sustav nakon početka invazije na Ukrajinu u odnosu na prethodni period.

Također, Kinezi su se snažno založili za korištenje svoje valute renminbija u Rusiji. Prije invazije na Ukrajinu, udio kineske valute u izvoznim plaćanjima iznosio je manje od 1 posto, dok je sada porastao na više od 16 posto. Rusija je, u međuvremenu, izvršila masovnu prodaju valuta koje smatra “toksičnim”, kao što su euro, dolar i jen, te nakon spomenutih prodaja drži većinu renminbija kao uporabljivu, likvidnu valutu. Trenutno je Ruska Federacija među prva tri korisnika renminbija na svijetu izvan Kine. Primjera radi, prije ožujka 2022. godine Rusija nije bila ni među prvih 15 zemalja korisnica ove valute. Od rujna 2022. godine, dvije glavne ruske banke, Sberbank i VTB, denominirale su dio svojih kredita u renminbiju uz izravne veze s kineskim bankarskim sustavom.

Kinezi snabdijevaju Ruse elektroničkim komponentama

Iako, prema izvješćima Bijele kuće te američke sigurnosno-obavještajne zajednice, ne postoje kredibilni podaci da Kina izravno snabdijeva rusku vojsku oružjem, američki dužnosnici su u nekoliko navrata sugerirali da “službeni Peking nikada nije odustao od ove mogućnosti”. Naime, ukrajinski vojnici na bojišnici nisu pronašli granate koje su “očito proizvedene u Kini”, ali postoje znakovi suptilnije kineske potpore. Ukrajina je primijetila da među ostacima ruskih projektila pronađenim diljem zemlje ima sve više kineskih komponenti koje se nalaze u ugrađenoj elektronici.

Također, tijekom 2023. godine, Kina je Rusiji postala vodeći dobavljač alatnih strojeva za “računalno numeričko upravljanje”. Riječ je o opremi neophodnoj za proizvodnju mnogih komponenti i rezervnih dijelova koje koristi ruski vojno-industrijski kompleks. Prema uzastopnim izvješćima američke obavještajne službe tijekom 2023. godine, “Kina izravno opskrbljuje ruske obrambene proizvođače bitnim komponentama i rezervnim dijelovima u procesu proizvodnje oružja i vojne opreme”. Uz to, Kina je krajem prošle godine donirala Rusiji oko 2000 lakih terenskih vozila, raspoređenih na bojišnici i korištenih u vojnim operacijama. Iako se radi o neoklopljenim vozilima u originalnoj verziji, u pitanju je izravna vojna pomoć za koju se kineska strana obvezala da je neće isporučivati. Zapad je sve ovo prešutio.

Izjava koja je uzburkala javnost

Međutim, izjava novoimenovanog kineskog ministra obrane Dong Juna, dana tijekom videopoziva s ruskim kolegom Sergejem Šojguom, pokrenula je bujicu negativnih reakcija na Zapadu, koje su ovoga puta bile jasno usmjerene na nedosljednost i neprincipijelnost kineske vanjske politike kada je riječ o ukrajinskom konfliktu. Ministar Jun je, obraćajući se ruskom ministru obrane, rekao da “osobno daje punu podršku ruskom ratu u Ukrajini”.

Također, naglasio je kako su u prethodnom periodu Sjedinjene Države i zapadni svijet pokušali izolirati Rusiju. “Cijelo vrijeme razumijemo i brinemo o situaciji u Rusiji i snažno podržavamo pravdu. Podržali smo vas u ukrajinskom pitanju iako Sjedinjene Države i Europa nastavljaju pritiskati kinesku stranu. Ali mi zbog toga nećemo mijenjati niti napuštati našu utvrđenu politiku. Oni ne trebaju i ne mogu kočiti normalnu i dugoročnu suradnju Kine i Rusije”, rekao je novi kineski ministar obrane iznenađujuće neiskusno, praktički potpuno nepripremljen od suradnika i kolega iz državnog vrha.

Njegov “ispad” pokušao je ublažiti glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova Wang Wenbin tijekom dnevnog brifinga za novinare: “Kinesko stajalište o ukrajinskoj krizi je dosljedno i jasno. Nadamo se da će sve strane nastojati smiriti napetosti i stvoriti povoljne uvjete za političko rješenje krize. To se stajalište nije promijenilo.” Zanimljivo je pitanje kome od dvojice visokih kineskih dužnosnika Zapad više vjeruje. Dok to ne “izvažu” i ne “usuglase stajališta”, Kina će, nedvojbeno, nastaviti s pružanjem potpore Putinovom osvajačkom pohodu. Po svemu sudeći, sve manje suptilno i diskretno.

Related Topics:

Svijet

NYT: Tramp razgovarao telefonom sa Madurom, MOGUĆ SASTANAK U SAD

Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp razgovarao je prošle nedelje telefonom s predsednikom Venecuele Nikolasom Madurom o mogućem sastanku u SAD, objavio je u petak Njujork tajms (NYT) pozivajući se na izvore upoznate sa situacijom.

Razgovor je, prema izvorima, održan krajem prošle nedelje i uključivao je i američkog državnog sekretara Marka Rubija.

Kako navodi NYT, diskutovano je o mogućem sastanku dvojice lidera u SAD, ali trenutno ne postoje planovi za njegovo održavanje.

Razgovor s Madurom dolazi nekoliko dana pre nego što će stupiti na snagu odluka Stejt departmenta da ga proglasi vođom, kako administracija SAD navodi, strane terorističke organizacije “Kartel del Soles”.

SAD su pojačale vojno prisustvo u regionu Karibi i Latinske Amerike usmereno ka Venecueli, uz obrazloženje da je cilj odvraćanje od krijumčarenja droge, ali je jasno izražena i namera da Maduro bude uklonjen sa vlasti, po potrebi i silom, ističe njujorški list.

U oktobru je Njujork tajms pisao da je Maduro ponudio SAD udeo u naftnim poljima Venecuele i druge pogodnosti za američke kompanije kako bi se smirile tenzije, ali su razgovori prekinuti jer je Maduro želeo da ostane na vlasti.

Direktni razgovori Trampa i Madura mogli bi, prema ocenama NYT, da označe početak pokušaja da se smanji eskalacija sile, iako administracija SAD i dalje insistira na ishodu koji podrazumeva da Maduro napusti funkciju, prenose agencije.

Nastavi čitati

Svijet

UKRAJINA BEZ IZLAZA! SAD spremne priznati rusku kontrolu nad OSVOJENIM TERITORIJAMA?

Sjedinjene Američke Države su spremne da priznaju “rusku kontrolu nad poluostrvom Krim i drugim okupiranim ukrajinskim teritorijama kako bi se osigurao sporazum o okončanju rata u Ukrajini”, piše danas britanski Telegraf.

List navodi da je američki predsednik Donald Tramp poslao svog mirovnog izaslanika Stiva Vitkofa i zeta Džareda Kušnera da direktno iznesu ponude ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu u Moskvi, kao i da će se mirovni plan o okončanju sukoba u Ukrajini, po kome se ta zemlja odriče dijelova svoje teritorije u korist Rusije, vjerovatno nastaviti uprkos protivljenju među evropskim saveznicima Kijeva.

– Sve je jasnije da Amerikance ne zanima evropski stav. Kažu da Evropljani mogu da rade šta god žele – rekao je za list dobro upućen izvor.

Ruski predsjednik Vladimir Putin je juče izjavio da će pravno priznanje Krima i Donjecke i Luganske oblasti kao ruske teritorije od strane Vašingtona biti jedno od ključnih pitanja u pregovorima o mirovnom planu američkog predsjednika.

SAD predale Rusiji parametre mirovnog plana finalizovanog u Ženevi

Kremlj je danas potvrdio da je dobio revidiranu strategiju za okončanje rata u Ukrajini, koja je sastavljena nakon pregovora između ukrajinskih i američkih zvaničnika koji su održani u Ženevi prošlog vikenda.

Vašington je poslao Moskvi parametre svog mirovnog plana za Ukrajinu, prilagođene nakon konsultacija SAD i Ukrajine u Ženevi, izjavio je danas portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

– Glavni parametri su saopšteni, a sljedeće nedjelje će biti razgovor u Moskvi – napomenuo je Peskov, prenosi TAS.

On je rekao i da će Moskva blagovremeno objaviti tačan datum dolaska izaslanika predsjednika SAD Stiva Vitkofa u Moskvu sa kojim će ruska strana razmatrati detalje mirovnog plana.

U Ženevi su 23. novembra održani pregovori ukrajinskih, američkih i evropskih zvaničnika o nacrtu mirovnog plana koji je predstavio Vašington za okončanje rata u Ukrajini.

Nakon pregovora između delegacija dvije države u Ženevi, Ukrajina i Sjedinjene Američke Države su se saglasile da nastave rad na zajedničkim prijedlozima za mirovni sporazum.

Ruski predsjednik Vladimir Putin ranije je saopštio je da bi američki plan mogao da bude osnova za ukrajinsko rješenje.

Tanjug

Nastavi čitati

Svijet

TRAMP REKAO ‘STOP’: “Nema više migracija iz trećih zemalja u SAD”!

Američki predsjednik Donald Trump objavio je da će zaustaviti primanje migranata iz svih zemalja trećeg svijeta u Sjedinjene Države. Također želi ukinuti svaku federalnu podršku osobama koje nisu državljani SAD-a.

Naveo je to na svojoj mreži Truth Social ubrzo nakon što je preminula pripadnica Nacionalne garde, koju je, prema navodima vlasti, u blizini Bijele kuće u srijedu ranio muškarac porijeklom iz Afganistana.

“Trajno ću obustaviti migraciju iz svih zemalja trećeg svijeta kako bi se američki sistem mogao u potpunosti oporaviti. Uklonit ću svakoga ko nije čist doprinos Sjedinjenim Američkim Državama ili nije sposoban voljeti našu zemlju, ukinut ću sve federalne naknade i subvencije za osobe koje nisu naši državljani, oduzet ću državljanstvo migrantima koji remete javni mir i deportovat ću sve strance koji su na teret budžetu, predstavljaju sigurnosni rizik ili nisu kompatibilni sa zapadnom civilizacijom”, dodao je.

Objavu je dao nedugo nakon što je saopćeno da je preminula dvadesetogodišnja gardistica Sarah Beckstrom, koju je ranio migrant iz Afganistana.

Trump je još tokom prošlogodišnje predizborne kampanje jasno stavljao do znanja da je zaustavljanje migracije jedan od ključnih ciljeva njegovog drugog mandata. Na granici SAD-a s Meksikom broj ilegalnih prelazaka drastično je opao od januarskog Trumpovog stupanja na dužnost, dijelom i zbog angažovanja vojske.

Bijela kuća je također u oktobru najavila da će znatno smanjiti broj primljenih izbjeglica, ljudi koji se suočavaju s progonima ili bježe od rata. U narednih 12 mjeseci bit će ih najviše 7.500, dok ih je za vrijeme Bidena bilo i do 125.000.

Istovremeno, američka administracija pokušava deportovati milione migranata koji se u SAD-u nalaze bez potrebnih dokumenata. Pritom se često suočava s otporom zajednica u kojima ti ljudi žive, jer je veliki broj njih u zemlji godinama, plaća poreze i obavlja poslove, poput onih u poljoprivredi, za koje inače nema velikog interesa.

Nastavi čitati

Aktuelno