Connect with us

Svijet

Kinezi se bune protiv kovid mjera

Protesti zbog strogih mjera borbe protiv virusa korona, koje su dovele do zatvaranja miliona ljudi u njihovim domovima, proširili su se i na Šangaj i još nekoliko gradova širom Kine.

Kako prenose agencije, pozivajući se na očevice, protesti su počeli nakon sumnje da je požar u jednoj zgradi na sjeverozapadu Kine uzrokovao veći broj žrtava, i to iz razloga jer je taj dio grada bio u lokdaunu.

Protiv demonstranata policija u Šangaju je upotrijebila bibersprej, a videosnimci sa društvenih mreža, za koje se navodi da su napravljeni u Nandžingu na istoku, Guangdžou na jugu Kine i u najmanje još pet drugih gradova, prikazuju demonstrante kako se sukobljavaju sa policijom odjevenom u bijela zaštitna odijela ili demontiraju barikade koje se koriste za zatvaranje naselja.

Zbog požara u stambenom naselju u Urumćiju, koji je izbio u petak, prema zvaničnim podacima poginulo je 10 ljudi jer je hitnim službama trebalo znatno duže vremena da ugase vatru, a sporost u gašenju mnogi pripisuju antiepidemijskim mjerama, zbog čega su, sudeći po onlajn komentarima, građani ogorčeni. Navodno, stanari zgrade koja je gorjela uspjeli su sići u prizemlje, ali nisu uspjeli izaći napolje jer je zgrada bila “djelimično zaključana”.

Pojedine svjetske agencije prenose da je tokom zatvaranja grada Urumćija stanovnicima pojedinih naselja zabranjeno kretanje, a mjere su toliko stroge da su vrata pojedinih zgrada bila zatvorena lancima.

Stanovnici Lanzhoua, grada na sjeverozapadu Kine, koji su takođe protestovali, srušili su šatore privremenih kovid ambulanti, razbili kabine za testiranje te počeli proteste na ulici. Na snimcima koji se šire društvenim mrežama može se vidjeti kako pojedinci tvrde da su stavljeni u karantin i pored toga što su na testovima bili negativni.

Protesti u Kini zabilježeni su i ranije, odnosno prije nego što je požar u Urumćiju ponovo izveo ljude na ulice. Polovinom novembra stanovnici Guangžua, grada koji se nalazi u karantinu, takođe su protestovali kako bi pokazali svoje protivljenje strogim kovid mjerama. Snimci i slike koji su kružili društvenim mrežama pokazivali su bijesne demonstrante koji ruše barijere koje su postavile lokalne vlasti.

Svjetski mediji prenose i da demonstranti uzvikuju parole protiv kineskih vlasti i Komunističke partije, međutim zvaničnih potvrda o ovome nema i svi se pozivaju na neimenovane izvore ili izjave očevidaca koji žele da ostanu anonimni.

Vlada predsjednika Si Đinpinga, koja sprovodi strategiju nulte tolerancije na kovid, suočava se sa sve većim nezadovoljstvom  građana zbog politike nulte tolerancije na kovid, zbog koje je onemogućen pristup oblastima širom Kine. Ipak, zbog ovakve politike Pekinga stopa zaraze u Kini niža je od one u Sjedinjenim Državama i drugim zemljama.

Međutim, vladajuća Komunistička partija suočava se sa sve većim pritužbama na ekonomske troškove i neizvjesnost jer se preduzeća zatvaraju, a porodice ostaju više sedmica izolovane sa ograničenim pristupom hrani i lijekovima, a sve više se pojavljuju i informacije da zbog lokdauna mnoge fabrike koje zapošljavaju hiljade ljudi nisu u stanju da isplate plate.

Svijet

OTKRIVENE DESETINE SLUČAJEVA NASILJA: Francusku trese ogroman skandal zlostavljanja djece

Francuske vlasti pokrenule su opsežne istrage nakon što su otkrivene desetine slučajeva nasilja, seksualnog zlostavljanja i silovanja djece u javnim školama i vrtićima širom Pariza.

Kako prenosi britanski “Guardian”, istrage trenutno obuhvataju najmanje 84 vrtića, oko 20 osnovnih škola i desetak dnevnih centara, dok je više od 100 prijava povezano sa zaposlenima koji su radili sa djecom van redovne nastave.

Francusko tužilaštvo saopštilo je da su pod istragom uglavnom školski asistenti i animatori zaduženi za nadzor djece tokom odmora, produženog boravka i vannastavnih aktivnosti. Među optužbama se nalaze fizičko nasilje, psihološko maltretiranje, seksualni napadi i silovanja djece stare svega tri godine.

Desetine zaposlenih suspendovane

Grad Pariz suspendovao je 78 zaposlenih u prvim mjesecima 2026. godine, uključujući 31 osobu osumnjičenu za seksualno zlostavljanje djece. Pariški gradonačelnik Emanuel Gregoar, koji je i sam ranije govorio da je bio žrtva zlostavljanja u djetinjstvu, najavio je hitne reforme sistema zaštite djece vrijedne oko 20 miliona evra.

Francuska tužiteljka Lor Bekuo izjavila je da istrage napreduju i da je više osoba već pozvano pred sud. U pojedinim slučajevima roditelji tvrde da su škole i lokalne vlasti ignorisali ranije prijave nasilnog ponašanja zaposlenih, što je omogućilo nastavak zlostavljanja.

Roditelji optužuju sistem za prikrivanje problema

Udruženja roditelja i aktivističke grupe poput SOS Periscolaire i #MeTooEcole tvrde da je riječ o sistemskom problemu koji traje godinama. Oni optužuju vlasti za nedovoljnu kontrolu zaposlenih, slabe provjere prošlosti kandidata i manjak stručne obuke za rad sa djecom.

Dio zaposlenih u školama istovremeno upozorava da rade u veoma teškim uslovima, uz male plate i nedovoljno osoblja. Nakon izbijanja skandala, dio radnika organizovao je proteste tvrdeći da se među zaposlenima širi “klima straha i sumnje”, dok mnogi smatraju da sistem nije dovoljno jasno definisao procedure i zaštitu djece.

Francuska suočena sa širim problemom seksualnog nasilja

Skandal dolazi u trenutku kada Francusku već potresaju brojne afere povezane sa seksualnim zlostavljanjem djece u školama, crkvenim ustanovama i sportskim organizacijama. Prema podacima nezavisne komisije CIVIISE, u Francuskoj godišnje oko 160.000 djece postane žrtva seksualnog nasilja.

Posljednjih godina zemlju su šokirali i slučajevi poput afere “Betaram”, u kojoj je više od 200 bivših učenika prijavilo fizičko i seksualno zlostavljanje u katoličkoj školi, kao i proces protiv bivšeg hirurga Žoela Le Skuarneka, osuđenog za zlostavljanje stotina djece tokom višedecenijske karijere.

Vlasti obećavaju reforme i strože kontrole

Francuske vlasti sada najavljuju strože provjere zaposlenih koji rade sa djecom, dodatnu obuku i nova pravila nadzora u školama i vrtićima. Grad Pariz poručuje da će biti uvedena politika “nulte tolerancije” prema svakom obliku nasilja nad djecom.

Ipak, stručnjaci upozoravaju da bi potpuna reforma sistema mogla trajati godinama, jer problem nije ograničen samo na nekoliko ustanova, već ukazuje na dublje propuste u zaštiti djece širom Francuske.

Javnost i roditelji sada zahtijevaju veću transparentnost, strože kazne i odgovornost svih institucija koje su, kako tvrde, godinama zatvarale oči pred upozorenjima.

Nastavi čitati

Svijet

IRAN PORUČIO SAD: Dogovor još nije ni blizu

Iran je saopštio da konačni sporazum sa Sjedinjenim Američkim Državama još nije na vidiku, uprkos tome što obje strane posljednjih sedmica intenzivno rade na okviru mogućeg dogovora kojim bi se smirila kriza na Bliskom istoku. Portparol iranskog Ministarstva spoljnih poslova Esmail Bagaji izjavio je da su određene razlike između dvije strane smanjene, ali je naglasio da Teheran ostaje veoma oprezan zbog dubokog nepovjerenja prema Vašingtonu.

Pregovori bez konačnog proboja

Prema informacijama iz diplomatskih krugova, SAD i Iran posljednjih dana razgovaraju o mogućem okviru sporazuma koji bi uključivao postepeno otvaranje Ormuskog moreuza, ublažavanje dijela sankcija i ograničenja iranskog nuklearnog programa. Ipak, iranske vlasti poručuju da još nema garancija da će američka strana poštovati eventualni dogovor, navodi “apa“. Bagaji je istakao da “nikakav sporazum nije neposredno pred potpisivanjem”, uprkos medijskim spekulacijama o velikom diplomatskom pomaku.

Američki zvaničnici, uključujući predsjednika Donalda Trampa i državnog sekretara Marka Rubija, prethodno su govorili da pregovori ulaze u završnu fazu i da postoji mogućnost postizanja dogovora u narednim danima. Međutim, izvori bliski pregovorima upozoravaju da su ključna pitanja i dalje neriješena, posebno ona koja se odnose na obogaćivanje uranijuma i ukidanje sankcija.

Nuklearni program ostaje najveći kamen spoticanja

Jedno od glavnih spornih pitanja ostaje iranski nuklearni program. Vašington insistira da Teheran značajno ograniči obogaćivanje uranijuma i odustane od zaliha visoko obogaćenog materijala, dok Iran tvrdi da ima pravo na mirnodopski nuklearni program u skladu sa međunarodnim pravom. Analitičari podsjećaju da je upravo pitanje obogaćivanja uranijuma godinama najveća prepreka u američko-iranskim pregovorima.

Iranski zvaničnici naglašavaju da neće prihvatiti sporazum koji bi izgledao kao “kapitulacija pod pritiskom”, dok dio političkog vrha u Teheranu i dalje otvoreno sumnja u američke namjere. Slične poruke posljednjih mjeseci dolazile su i od vrhovnog vođe i drugih visokih iranskih funkcionera, koji upozoravaju da prethodna iskustva sa SAD otežavaju novo povjerenje.

Ormuski moreuz i rat u regionu dodatno komplikuju situaciju

Pregovori se odvijaju u trenutku kada je Ormuski moreuz i dalje pod snažnim vojnim pritiskom, nakon višemjesečnih sukoba između Irana, SAD-a i Izraela. Taj pomorski prolaz jedan je od najvažnijih energetskih koridora na svijetu, kroz koji prolazi veliki dio globalnog izvoza nafte i gasa. Zbog nestabilnosti u regionu cijene energenata posljednjih mjeseci naglo su porasle, dok međunarodne kompanije i dalje upozoravaju na ozbiljne rizike po svjetsku ekonomiju.

Prema navodima medija, dio pregovora odnosi se i na produženje primirja i smirivanje sukoba u Libanu i drugim regionalnim žarištima. Ipak, diplomate upozoravaju da bi svaki novi incident mogao brzo ugroziti krhke razgovore između Teherana i Vašingtona.

Oprez i dalje dominira sa obje strane

Iako obje strane javno govore o napretku, i u Vašingtonu i u Teheranu vlada oprez zbog mogućnosti da pregovori ponovo propadnu, kao što se dešavalo i ranije. Stručnjaci ocjenjuju da će naredni dani biti ključni za budućnost odnosa dvije zemlje i stabilnost cijelog regiona Bliskog istoka.

Nastavi čitati

Svijet

ČEKA SE SAMO JEDNA KOMANDA, PRIJETNJA JE OGROMNA: Na pomolu je pakao koji niko nije mogao da zamisli

Strahovi da će američki predsjednik Donald Tramp izvršiti invaziju na Kubu sve su veći.

Dolazak jednog čovjeka u Havanu, kojeg je direktor CIA doveo na rijedak sastanak sa visokim kubanskim zvaničnicima i predstavio kao paravojnog vođu koji je ubio njihove ljude u rezidenciji u Karakasu tokom hvatanja predsjednika Nikolasa Madura, doveo je tenzije do ključanja i otvorio pitanje da li će se na Kubi odviti “repriza Venecuele”.

Uzbunu na Kubi oglasilo je američko podizanje optužnice protiv 94-godišnjeg Raula Kastra, propraćeno dolaskom nosača aviona “nimic” i grupe plovila u Karipsko more u jeku rata koje SAD vode na Bliskom istoku, dok se ostrvo, čije stanovništvo proživljava agoniju zbog blokade i nedostatka goriva, struje i praktično svega, naoružava dronovima i upozorava na “krvoproliće”.

Sam Tramp je često upozoravao da je “Kuba sljedeća”.

“Vodeći sponzor terorizma”

Ali, kubanske vlasti su podizanje optužnice protiv Kastra protumačile kao znak da započnu pripremu za odbranu od američke invazije. Kritičari optužuju Bijelu kuću da time stvara izgovor za takav napad. Trampova administracije optužuje Kubu da pomaže američkim protivnicima, poput Rusije i Kine, i da je nabavila moćne dronove za koje tvrde da se mogu koristiti za napad.

– Kuba ne samo da poseduje oružje koje je nabavila od Rusije i Kine, već na svojoj teritoriji pruža gostoprimstvo i ruskom i kineskom obavještajnom prisustvu. Zato je Kuba oduvijek predstavljala pretnju po nacionalnu bezbjednost SAD. Ona je vodeća država sponzor terorizma – rekao je američki državni sekretar Marko Rubio, prenosi Blic.

“Prijetnja na nivou Nikaragve”

Ali, neki zvaničnici smatraju da je to “suludo”.

– Kubanski režim nije ništa veća prijetnja po nacionalnu bezbjednost od Nikaragve. Prosto je ludo tvrditi tako nešto, naročito ako se to koristi kao opravdanje za vojnu akciju – rekao je “Hilu” demokratski kongresmen Džim Hajms.

Kad je direktor CIA Džon Retklif bio u Havani prošle sedmice radi sastanka sa visokim zvaničnicima Kube, posjeta koju je CNN opisao kao “dolazak Lucifera za Kubance”, sa sobom je poveo jednog od operativaca iz misije hvatanja Madura u januaru, kako tvrde izvori “CBS njuza”. Venecuela i Kuba su bile saveznice prije zarobljavanja Madura, a u američkoj akciji je poginulo 32 kubanskih tjelohranitelja. Kubanci su takođe zauzimali niz ključnih pozicija u venecuelanskim vojno-obaveštajnim službama.

Izvori CBS-a su istakli da je Retklif na sastanku predstavio Kubancima paravojnog vođu kao čovjeka koji je ubio njihove ljude u Karakasu. To je možda imalo za cilj da pošalje određenu poruku, navodi CBS, dodajući da je CIA odbila da komentariše

Nastavi čitati

Aktuelno