Evropi prijeti megapotres – Žestoki potresi koji su odnijeli na hiljade života u Venecueli, ali i zemljotresi koji su uslijedili u Grčkoj, ponovo su izazvali strah da evropskim gradovima prijeti razoran potres.

Naučnici upozoravaju da se velika prijetnja nazire dalje na istoku. Turska metropola Istanbul, u kojoj živi 16 miliona ljudi, nalazi se duž opasne linije rasjeda, i mogla bi da bude epicentar megazemljotresa.

Katastrofa koja čeka da se dogodi
Prema Marku Bohnhofu, naučniku u njemačkom Istraživačkom centru za geonauke, seizmički zapisi ukazuju na to da se veliki zemljotresi javljaju u Istanbulu otprilike svakih 250 godina.

Posljednji značajan događaj datira iz 1766. godine, što znači da je region već premašio očekivani vremenski okvir za još jedan snažan zemljotres.

“Vjerovatnoća megazemljotresa u narednih nekoliko decenija je čak 80 procenata”, objašnjava Bohnhof, navodeći podatke iz više geoloških modela.

Seizmolog Naci Goror deli ovu zabrinutost, upozoravajući da je 100.000 zgrada u Istanbulu izloženo velikom riziku od urušavanja u velikom zemljotresu.

“Stotine hiljada ljudi će umrijeti”, rekao je Goror novinarima, naglašavajući da ni lokalna vlast, ni stanovnici izgleda ne shvataju u potpunosti jačinu prijetnje.

Loša infrastruktura povećava rizik
Uprkos strogim građevinskim propisima koji imaju za cilj pripremu za veliki zemljotres, usklađenost ostaje niska. Mnoge strukture nisu izgrađene da izdrže podrhtavanje velike magnitude, a više od milion domova i poslovnih objekata trenutno je klasifikovano kao rizično.

Profesor geologije Sukru Ersoj sa Tehničkog univerziteta Jildiz upozorava da Istanbul nije spreman za potres. Čak i uz pravilno urbanističko planiranje, gusta naseljenost grada otežava ublažavanje štete.

Turski ministar urbanog razvoja Murat Kurum takođe je priznao da će se infrastruktura Istanbula boriti da izdrži snažan zemljotres.

Tempirana bomba nad Istanbulom
Rasjed koji prolazi ispod Mramornog mora nije oslobodio značajnu seizmičku energiju decenijama. Geofizičar Ditrih Lange iz Centra za istraživanje okeana opisuje ovo kao tempiranu bombu.

“To je kao opruga koja se proteže, što duže ostaje pod napetošću, to se više energije gradi”, objašnjava Lange.

“Jaz od 30 kilometara ispod Mramornog mora, samo 15 kilometara od Istanbula, jedna je od slabih tačaka koje izazivaju najviše zabrinutosti”, rekao je Lange.

Opservatorija za zemljotres “Kandili” procjenjuje da postoji vjerovatnoća od 60 procenata da će se do 2030. godine dogoditi zemljotres magnitude 7 ili više stepeni po Rihteru. Ako bi zemljotres magnitude 8 ili 9 pogodio grad, to bi moglo da izazove široko uništenje, sa štetom koja doseže milijarde.

Ali vrijeme ističe. Pitanje više nije da li će se Istanbul suočiti sa velikim zemljotresom – već kada.

Tursku je 2022. godine posjetilo oko 360.000 srpskih turista, što je povećanje od 50 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Do početka 2023. godine, u Tursku je u prva dva mjeseca otputovalo više od 26.000 srpskih turista, piše Blic.

Sudeći prema informacijama Reutersa, koji je imao na uvid nacrt deklaracije lidera NATO-a uoči predstojećeg samita alijanse u Ankari koji počinje danas (07. jula), zapadni Balkan ni ovog puta neće biti spomenut.

Napomene radi, naš region je tradicionalno uvijek bio spominjan u deklaracijama alijanse, s jedinim izuzetkom prošle godine, prilikom samita u Hagu u Nizozemskoj, kada takođe nije bio spomenut.

“Nezavisne” su, zahvaljujući pozivu odjeljenja za odnose s javnošću NATO-a, imale priliku prisustvovati samitu prošle godine i u ime kolega iz regiona postaviti pitanje Marku Ruteu, generalnom sekretaru alijanse, zašto region nije spomenut. Rute je odgovorio da je namjera bila da deklaracija bude kratka i da se fokusira na ključna pitanja, ali to što neki regioni nisu spomenuti ne znači da su prestali biti prioriteti.

“Veoma smo zabrinuti za regiju. Imamo KFOR na Kosovu i EUFOR u BiH. Nedavno sam posjetio regiju imam ekstenzivne razgovore s liderima u regiji, BiH, Kosovu, sa predsjednikom Kosova, predsjednikom Srbije. NATO je veoma zabrinut za situaciju, veoma blisko koordinišemo s Kajom Kalas i Ursulom fon der Lajen s strane EU”, rekao je Rute tada.

Na nekim od nezvaničnih razgovora koje smo vodili u Hagu s predstavnicima NATO-a, diplomatama pojedinih zemalja članica i kolegama, nam je rečeno da se dolaskom Donalda Trampa na čelo Amerike alijansa pokušava fokusirati na ključna pitanja kako bi se pokazalo jedinstvo, i da u tom cilju pojedini regioni poput Balkana, koji su redovno nalazili mjesto u komunikeima budu “žrtvovani” u kontekstu javnog spominjanja ne zato što nisu važni nego zato što saveznici pokušavaju pojednostaviti proces usaglašavanja stavova.

Istovremeno, oni ističu da NATO i kroz aktivnosti svog političkog odjeljenja i diplomata zemalja članica održava brojne kontakte s zemljama zapadnog Balkana i političkim i vojnim rukovodstvima u cilju nastavka saradnje.

Čini se da je najvažnija promjena u odnosu na raniji period kad je zapadni Balkan u pitanju činjenica da su SAD odlučile da fokus s Evrope pomjere ka zapadnoj hemisferi i svojim ključnim strateškim interesima drugdje u svijetu. Tako na nekoliko brifinga u proteklom periodu Metjua Vitakera, ambasadora u NATO-u kojeg je nominovao Tramp, na koje su pozvane i Nezavisne nije bilo pomena zapadnog Balkana, iako je to prilikom brifinga ranijih američkih ambasadora u NATO-u bio redovan slučaj.

To ne znači da su SAD promijenile svoj principijelan odnos prema regionu koji i dalje ostaje očuvanje mira i stabilnosti, već da je fokus više prebačen na ekonomiju i stvarane partnerskih odnosa zasnovanih na uzajamnim interesima.

Kada je riječ o osnovnim porukama s samita u Ankari, SAD su podržale koncept jakog NATO-a, čime su se pokazale neosnovanim pojedine špekulacije da bi Tramp mogao poslati drugačije poruke.

Prema informacijama Reutersa, NATO će potvrditi čvrstu posvećenost kolektivnoj odbrani predviđenoj članom V iz osnivačkog ugovora. Takođe, potvrdiće se namjera da se Ukrajini uputi 70 milijardi evra vojne pomoći, i barem toliko u narednoj 2027.

U nacrtu deklaracije se takođe spominje Rusija kao dugoročna prijetnja evroatlanskoj bezbjednosti i stabilnosti, ali se i dodaje da će Evropa preuzeti veću odgovornost za odbranu alijanse.

Takođe se spominje i Iran, u kontekstu da nikad ne može posjedovati nuklearno oružje, a upućen je i poziv da se poštuje sloboda plovidbe Ormuškim zaljevom.

U odnosu na ranije deklaracije, ovog puta novost je i to da se prvi put eksplicitno spominje da će Evropa preuzeti veću odgovornost u odbrani. Treba naglasiti da su SAD u proteklih godinu dana najavile nekoliko značajnih redukcija vojnog prisustva u Evropi radi fokusiranja na druga područja, što je sada eksplicitno navedeno i u ovoj deklaraciji.

Marin Le Pen danas će saznati odluku Apelacionog suda u Parizu koja bi mogla da odredi njenu političku budućnost

Marin Le Pen u utorak će saznati odluku koja bi mogla da odredi njenu političku budućnost, ali i tok predsjedničkih izbora u Francuskoj.

Apelacioni sud u Parizu odlučiće da li će joj ukinuti petogodišnju zabranu kandidovanja, izrečenu nakon prošlogodišnje presude zbog zloupotrebe sredstava Evropskog parlamenta, ili će ona ostati na snazi, čime bi liderka Nacionalnog okupljanja gotovo sigurno ostala bez prilike da se kandiduje na predsjedničkim izborima 2027. godine.

Za 57-godišnju Le Pen ovo je možda posljednja prilika da ostvari cilj kojem je posvetila više od decenije političke karijere. Nakon tri predsjedničke kandidature i dva poraza u drugom krugu od Emanuela Makrona, činilo se da nikada nije bila bliže ulasku u Jelisejsku palatu.

Apelacioni sud sada će odlučiti da li će poništiti ili ublažiti zabranu kandidovanja. Ukoliko presuda ostane na snazi, Le Pen neće moći da učestvuje na predsjedničkim izborima u proljeće 2027. godine.

Le Pen je prošle godine proglašena krivom jer su, prema presudi, pomoćnici koje je plaćao Evropski parlament zapravo radili za njenu stranku, Nacionalno okupljanje, umjesto na poslovima povezanim sa radom parlamenta, piše Politiko.

Bardela spreman da uskoči
Ukoliko sud potvrdi zabranu, kandidat krajnje desnice trebalo bi da bude 30-godišnji predsjednik Nacionalnog okupljanja Jordan Bardela. Prema posljednjim anketama, Bardela čak uživa nešto veću podršku od Le Pen. Istraživanje agencije Ifop pokazalo je da bi u prvom krugu mogao da osvoji do 37 odsto glasova, dok bi Le Pen osvojila oko 32 odsto.

Ipak, analitičari upozoravaju da Bardeli nedostaje političko iskustvo i da ostaje otvoreno pitanje da li su francuski birači spremni da vođenje nuklearne sile i druge najveće ekonomije Evropske unije povjere političaru koji ima svega 30 godina.

Le Pen je uoči presude poručila da će ostati aktivna u politici bez obzira na ishod.

“To više nije u mojim rukama. Ali nastaviću da se borim i nastaviću da budem aktivna”, rekla je.

Ranije je izjavila da ne bi učestvovala u predsjedničkoj kampanji ukoliko bi, pored zabrane kandidovanja, završila u kućnom pritvoru uz elektronsku nanogicu.

Le Pen bi tokom popodneva trebalo da se pojavi u Palati pravde u Parizu, gdje će predsjedavajuća sutkinja Mišel Aži početi da čita presudu.

Ne očekuje se da će odmah po izlasku iz sudnice dati izjavu. Prema informacijama iz Nacionalnog okupljanja, odmah će otići u sjedište stranke na sastanak sa Bardelom.

Prvo obraćanje javnosti planirano je za večernji televizijski dnevnik. Ishod žalbenog postupka mogao bi da odredi ne samo političku budućnost Marin Le Pen, već i pravac francuske krajnje desnice.

Ukoliko zabrana ostane na snazi, to bi bio težak udarac političarki koja je više od decenije pokušavala da promijeni imidž stranke koju je naslijedila od svog oca i pretvori je u jednu od vodećih političkih snaga u Francuskoj.