Diplomirani novinari ne mogu da se prijave na konkurs za višeg stručnog saradnika za radio, televiziju i emitovanje programa koji je raspisalo Ministarstvo saobraćaja i veza Republike Srpske, otkriva CAPITAL.

Prema navedenom konkursu, u opisu posla višeg stručnog saradnika za radio, televiziju i emitovanje programa je da priprema informacije, daje analize, mišljenja i prijedloge iz oblasti radija, televizije i emitovanja programa, te da pokreće inicijative i rješava određena pitanja iz oblasti medija i daje prijedloge za njihovo poboljšanje.

Iako bi bilo potpuno prirodno da se za zapošljavanje na ovo radno mjesto koje zahtijeva visoku stručnu spremu traži završen studij novinarstva ili drugi srodan obrazovni profil, propisani uslovi ne omogućavaju diplomiranim novinarima da se prijave na ovaj konkurs.

Umjesto da se traži završen filozofski ili fakultet političkih nauka na kojima se obično nalaze studiji novinarstva, Ministarstvo saobraćaja i veza za navedeno radno mjesto traži „saobraćajni, pravni ili ekonomski fakultet ili drugi fakultet pravnog ili ekonomskog smjera“.

Novinar i kolumnista Goran Dakić kaže da su novinari u ovoj zemlji odavno nepoželjni, pa nije iznenađen što se to više ne pokušava ni prikriti.

„Mogli su među uslove tog konkursa bar formalno da stave i filozofski ili fakultet političkih nauka zato što će oni svakako primiti onoga kome je to radno mjesto namijenjeno i koji vjerovatno odavno radi na tom radnom mjestu, ali stvari su ogoljene do kraja i nema više potrebe da se bilo šta prikriva“, kaže Dakić.

On dodaje da se u opisu posla budućeg višeg stručnog saradnika za radio i televiziju kaže da treba da „aktivno učestvuje u pripremi izrade zakona i drugih propisa iz oblasti medija“.

„Novinari godinama kukaju kako je neophodno donijeti zakon o medijima i urediti cijelu oblast, a kada sada vidimo kako se oni koji treba da kreiraju te zakone odnose prema novinarskoj profesiji, onda je jasno zašto su novinari i zakoni koji treba da ih zaštite deveta rupa na svirali“, kaže Dakić.

Slično mišljenje dijeli i novinar Dragan Maksimović koji podsjeća da je novinarstvo meka profesija za koju nije neophodno striktno obrazovanje i završen isključivo studij novinarstva, ali kaže da je sramno da se na ovakav način degradira zvanje diplomirani novinar.

„Neka zaposle na to radno mjesto koga god hoće, a zaposliće sigurno neke svoje poslušnike ili neke koji već rade tamo, jer im se pravi novinari sigurno ne bi ni prijavili na taj konkurs, ali neka ne omalovažavaju novinarsko znanje, iskustvo i na kraju krajeva njihovo zvanje i stručnu spremu“, kaže Maksimović.

Capital

Predsjedništvo BiH danas je jednoglasno dalo agreman Ronaldu Džonsonu, kandidatu za novog ambasadora Sjedinjenih Američkih Država u BiH, potvrđeno je za federalne medije.

Džonson je nominovan za ambasadora SAD u BiH, a njegova nominacija dostavljena je američkom Senatu 1. juna ove godine.

Agreman predstavlja prethodnu saglasnost države prijema da određena osoba može biti imenovana za šefa diplomatske misije.

Postupak potvrđivanja njegove nominacije nastavlja se u američkom Senatu.

Posljednji američki ambasador Majkl Marfi je završio svoj mandat prošle godine, a od tada ambasadom rukovodi otpravnik poslova. Prvo je to bio Daniel Koski, a trenutno je Džon Ginkel.

Ukoliko bude potvrđen, Džonson će postati 11. američki ambasador u BiH od 1995. godine i prvi američki ambasador u Bosni i Hercegovini koji ne dolazi iz redova karijernih diplomata američke vanjske službe već dolazi po principu političkog imenovanja.

Svi njegovi prethodnici u Sarajevu bili su karijerni ambasadori, odnosno profesionalne diplomate sa dugogodišnjim iskustvom u State Departmentu, prenose mediji.

Uprava za indirektno oporezivanje BiH formirana je 2005. godine, sa glavnim sjedištem u Banjaluci, ali do danas nema vlastitu zgradu. Od 2013. priča se o izgradnji , a zatim o kupovini objekta u Banjaluci međutim svi pokušaju da se to realizuje su propali jer se od početka taj posao namješta za ,,unaprijed poznatog kupca’’, piše BN

Više od deset godina raznim tenderskim egzibicijama odgađana je, prvo izgradnja, a potom kupovina zgrade sa smještaj Uprave za indirektno oporezivanje u Banjaluci. Sve dok Mile Radišić vlasnik Grandt Trejda, nije završio svoj poslovni objekat. Taj objekat je, zadovoljavao sve uslove propisane tenderom, osim cijene.

Planirano je da se za tu namjeni potroši 38, a Radišić za svoj objekat traži 99 miliona maraka. Za bogati državu ,poput BiH , 61 milion razlike nije problem pa su koalicioni partneri SNSD-a na nivou BiH bez razmiljanja odobrili novac, piše BN

Radišić je bio na korak od budžetskih miliona ali je formirana Parlamentarna komisija za borbu protiv korupcije koja je alarmirala parlamentarce, nadležne institucije, ali i javnost i, za sada, blokirala tu kupovinu.

-Uspjeli smo da spriječimo tu stramnu kupovinu i otimanje novca od naroda’-, kaže član Komisije za borbu protiv korupcije poslanik Liste za pravdu i red Nenad Grković i dodaje da je izuzetno važno da su se u sve to konačno uključile institucije odnosno Pravobranilaštvo BiH koje je predalo žalbu Tužilaštvu BiH.

Šta se trenutno dešava sa kupovinom ,,kumove zgrade, niko ne zna. Da li je u Tužilaštvu BiH formiran predmet, da li se vodi istraga vezana za proces kupovine objekta, šta je sa žalbom Pravobranillaštva BiH? Pitali smo TužIlaštvo BiH koje je odgovorilo da je ,, predmetotvoren, tužilačka odluka nije donesena, a kad bude javnost će biti informisana.’’

-,Čeka se neki politički signal da bi se ta žalba riješila’-tvrdi ekonomski analitičar Svetlana Cenić i dodaje da ne vidi drugi razlog zbog čega bi neka tužba godinu dana čekala da se riješi.

A da kum ne bi ostao bez prihoda, dok se ne riješi pitanje 99 miliona za Upravu, u objekat Grand Trejda smještaju se neke druge institicije.

Regulatorna agencija za komunikacije Bih kupila je od kuma Mila Radišića, 400 kvadrata. Cijena sitnica, 2,5 miliona maraka, oko 6 hiljada po kvadratu, plus 70 hiljada za dva parking mjesta u podzemnoj garaži. Sve regularno, odobrio je Savjet ministara BiH.

-,To je školski primjer kako se sve institucije upregnu da rade u korist pojedinca’- kaže Srđan Traljić iz Transparensi internešenala BiH i dodaje da je u ovim slučaju bilo i političkih pritisaka.

Traljić očekuje da će se ovim baviti Tužilaštvo BiH, mada je po pitanju konačne odluke skeptičan.

BN