Connect with us

Svijet

Kličko opet žestoko KRITIKOVAO ZELENSKOG

“Ukrajina mora ostati demokratska zemlja”, kaže u intervjuu za njemački “ARD” gradonačelnik Kijeva, Vitalij Kličko. S tim u vezi postoji više poteza ukrajinskog državnog vrha s kojima se on ne slaže.

Prvi primjer za to je izjava Serhija Leščenka, člana predsjednikovog stožera, da bi se Ukrajinci koji se nalaze u inostranstvu trebali vratiti u otadžbinu i pomagati joj i da bi Evropska unija trebala prestati pružati gostoprimstvo tim ljudima, piše “DW”, a prenosi “Index”.

Kličko kaže da ga je ta izjava iznenadila: “Ako smo demokratska zemlja, a prisiljavamo ljude da dođu u Ukrajinu, onda to, po mom mišljenju, predstavlja kršenje ljudskih prava. Svako ima pravo dobiti zaštitu i niko ne može prisiliti ljude koji se nalaze u inostranstvu da dođu. Mi možemo uvjeriti ljude, pozvati ih, zamoliti ih. Ali smatram da prisila nije pravi put.”

S obzirom na to da u Kijevu, osim Kličkove civilne uprave, trenutno vlada i vojna administracija, novinarka Sabina Adler koja redovnoo izvještava za njemački javni servis “ARD” iz glavnoga grada Ukrajine, htjela je znati da li je sukob izgovor za ponovni povratak centralizaciji.

Kličkov odgovor je glasio: “U pravu ste, jer reforme samouprave i decentralizacije pripadaju u najuspješnije koje su sprovedene posljednjih godina.”

Podsjetivši na to da “u Ukrajini ima pokušaja zastrašivanja novinara, da se opozicija praktično ni ne vidi” i “da se rasprave u parlamentu prikazuju usred noći”, novinarka “ARD-a” postavila je retoričko pitanje: “Izvana gledano, stiče se utisak da u Ukrajini postoji samo predsjednik Zelenski.”

“U pravu ste”, ponovo odgovara Kličko, uz dopunu da je “centralizacija opasna tendencija kada se radi o odlučivanju”.

Ne govoriti o tome znači biti saglasan s tim, rekao je on, uz opasku da se temelji demokratije moraju čuvati čak i u ratu, inače se Ukrajina više neće puno razlikovati od Rusije.

Jedan od dokaza za važnost samouprave je, po Kličkovim riječima, i to što je ona posebno dobro funkcionisala u prvim mjesecima sukoba na planu teritorijalne odbrane, podrške vojsci i zaštite gradova.

On je podsjetio i da je to bilo jasno i Rusima: “Njihov prvi cilj su bili gradonačelnici: 37 njih je oteto, jedan je ubijen, a pet ih se i danas vode kao nestali.”

Vitalij Kličko požalio se i da od početka ruske specijalne vojne operacije nije imao nijedan susret s predsjednikom Zelenskim, da je mnogo puta pokušao s njim telefonirati, ali bez uspjeha.

Po njegovim riječima, zadaća predsjednika je ujediniti društvo. On bi, kaže, trebao biti figura koja objedinjuje sve ljude “rame uz rame”.

U sadašnjoj Ukrajini, međutim, i privreda osjeća pritisak “centralne vlasti”, što je, kako Kličko smatra, pogrešno.

Zato njegova poruka glasi: “Ukrajina mora ostati demokratska”, prenosi “N1”.

Related Topics:

Svijet

EVROPA IMA NOVI PLAN ZA IDUĆU GODINU! Preseljenje 21.000 azilanata i solidarni doprinosi

Evropska unija planira da 2026. reorganizuje raspodjelu hiljada azilanata, a zemlje koje su do sada primile manje ljudi trebalo bi da prihvate azilante ili da uplate finansijske doprinose, piše Špigel.

Prema odluci ministara unutrašnjih poslova EU na sastanku u Briselu, u okviru Evropske unije bi trebalo da bude preseljeno 21.000 tražilaca zaštite.

Finansijski doprinosi i manja sredstva

Pored toga, manje opterećene zemlje EU, u okviru mehanizma solidarnosti predviđenog evropskom reformom azila iz 2024. godine, trebalo bi da obezbijede 420 miliona evra.

U samoj reformi azila predviđeno je preseljenje najmanje 30.000 azilanata i izdvajanje 600 miliona evra godišnje. Pošto reforma stupa na snagu tek u julu 2026. godine, zemlje EU su se dogovorile o ukupno manjim doprinosima za taj period.

Kome treba pomoć, a ko mora da doprinese?

U analizi Evropske komisije, zemlje koje će naredne godine imati pravo na solidarnost drugih država EU zbog visokog migracionog pritiska su: Grčka, Kipar, Španija i Italija.

Zemlje koje će po novim pravilima vjerovatno morati da prime azilante iz drugih država ili daju druge doprinose solidarnosti su: Švedska, Portugal, Mađarska, Rumunija i Luksemburg.

Broj novih azilanata unutar EU, kao i u zemljama koje nijesu članice (Norveška i Švajcarska), u prvih šest mjeseci ove godine ukupno je opao.

Do kraja juna u grupi od 29 država (EU plus) registrovano je ukupno 399.000 novih zahtjeva, što je smanjenje za 114.000 ili 23 odsto u poređenju sa prvim polugodištem 2024. godine.

 

Nastavi čitati

Svijet

JEZIVO UPOZORENJE ORBANA! “Ovo je datum kada bi Brisel mogao ZARATITI SA RUSIJOM”

Premijer Mađarske Viktor Orban izjavio je danas da se Brisel sprema za rat s Rusijom, kao i da već postoji ciljni datum za ulazak u rat – 2030. godina.

“Tamni oblaci se skupljaju na nebu Evrope. Brisel se priprema za rat s Rusijom, a već postoji ciljani datum za ulazak u rat: 2030. godina”, upozorio je Orban.

Članstvo Ukrajine vodi u trenutni rat

U tom smislu, dodao je da osnivački ugovor EU kaže da su u slučaju oružanog napada na teritoriju jedne od država članica, ostale države članice dužne da toj državi pruže svu pomoć koja im je na raspolaganju, zbog čega bi prijem ratom razorene Ukrajine u EU rezultirao trenutnim ulaskom u rat.

Prema njegovim riječima, to znači da bi sljedeća godina mogla da bude posljednja mađarska izborna godina kada zaista može da odluči o pitanju rata i mira.

Koristeći primjer imigracije, Orban je skrenuo pažnju na činjenicu da postoje odluke koje kasnije ne mogu da se isprave.

“Da nijesmo izgradili ogradu 2015. godine, migranti bi već bili ovdje. Ako donesemo pogrešnu odluku 2026. godine, biće prekasno da je ispravimo do sljedećih izbora 2030. godine. Utakmica se neće dobro završiti. Ko god želi mir, neka nam se pridruži”, zaključio je Orban.

Nastavi čitati

Svijet

TRGOVINA ORUŽJEM I DROGOM Više od 60 uhapšenih širom Izraela

​Više od 60 ljudi uhapšeno je širom Izraela zbog sumnje na trgovinu oružjem i drogom u nizu racija tokom noći, kao rezultat tajne operacije, saopštila je izraelska policija.

Policija navodi da je jedan tajni agent izvršio 57 transakcija trgovine oružjem, drogom i falsifikovanim dokumentima u više policijskih okruga širom zemlje, inkriminišući osumnjičene, prenosi “Times of Israel”.

Takođe su prikupljeni “značajni dokazi” povezani sa nizom teških krivičnih djela nasilja, uključujući otmicu i pucnjave, saopštila je policija.

Među privedenima su i vođe bandi iz Hadere.

Nastavi čitati

Aktuelno