Connect with us

Svijet

Kličko opet žestoko KRITIKOVAO ZELENSKOG

“Ukrajina mora ostati demokratska zemlja”, kaže u intervjuu za njemački “ARD” gradonačelnik Kijeva, Vitalij Kličko. S tim u vezi postoji više poteza ukrajinskog državnog vrha s kojima se on ne slaže.

Prvi primjer za to je izjava Serhija Leščenka, člana predsjednikovog stožera, da bi se Ukrajinci koji se nalaze u inostranstvu trebali vratiti u otadžbinu i pomagati joj i da bi Evropska unija trebala prestati pružati gostoprimstvo tim ljudima, piše “DW”, a prenosi “Index”.

Kličko kaže da ga je ta izjava iznenadila: “Ako smo demokratska zemlja, a prisiljavamo ljude da dođu u Ukrajinu, onda to, po mom mišljenju, predstavlja kršenje ljudskih prava. Svako ima pravo dobiti zaštitu i niko ne može prisiliti ljude koji se nalaze u inostranstvu da dođu. Mi možemo uvjeriti ljude, pozvati ih, zamoliti ih. Ali smatram da prisila nije pravi put.”

S obzirom na to da u Kijevu, osim Kličkove civilne uprave, trenutno vlada i vojna administracija, novinarka Sabina Adler koja redovnoo izvještava za njemački javni servis “ARD” iz glavnoga grada Ukrajine, htjela je znati da li je sukob izgovor za ponovni povratak centralizaciji.

Kličkov odgovor je glasio: “U pravu ste, jer reforme samouprave i decentralizacije pripadaju u najuspješnije koje su sprovedene posljednjih godina.”

Podsjetivši na to da “u Ukrajini ima pokušaja zastrašivanja novinara, da se opozicija praktično ni ne vidi” i “da se rasprave u parlamentu prikazuju usred noći”, novinarka “ARD-a” postavila je retoričko pitanje: “Izvana gledano, stiče se utisak da u Ukrajini postoji samo predsjednik Zelenski.”

“U pravu ste”, ponovo odgovara Kličko, uz dopunu da je “centralizacija opasna tendencija kada se radi o odlučivanju”.

Ne govoriti o tome znači biti saglasan s tim, rekao je on, uz opasku da se temelji demokratije moraju čuvati čak i u ratu, inače se Ukrajina više neće puno razlikovati od Rusije.

Jedan od dokaza za važnost samouprave je, po Kličkovim riječima, i to što je ona posebno dobro funkcionisala u prvim mjesecima sukoba na planu teritorijalne odbrane, podrške vojsci i zaštite gradova.

On je podsjetio i da je to bilo jasno i Rusima: “Njihov prvi cilj su bili gradonačelnici: 37 njih je oteto, jedan je ubijen, a pet ih se i danas vode kao nestali.”

Vitalij Kličko požalio se i da od početka ruske specijalne vojne operacije nije imao nijedan susret s predsjednikom Zelenskim, da je mnogo puta pokušao s njim telefonirati, ali bez uspjeha.

Po njegovim riječima, zadaća predsjednika je ujediniti društvo. On bi, kaže, trebao biti figura koja objedinjuje sve ljude “rame uz rame”.

U sadašnjoj Ukrajini, međutim, i privreda osjeća pritisak “centralne vlasti”, što je, kako Kličko smatra, pogrešno.

Zato njegova poruka glasi: “Ukrajina mora ostati demokratska”, prenosi “N1”.

Related Topics:

Svijet

GLOBALNI KONFLIKTI svijet koštaju preko 19 triliona dolara

Prošle godine, ekonomski uticaj nasilja dostigao je 19,1 triliona dolara, ili 717 milijardi dolara više nego prethodne godine. Do toga je došlo dok su smrtni slučajevi u sukobima dostigli najviši nivo u posljednjih 25 godina, a ratovi se nastavili u Ukrajini i Gazi. Kao odgovor na pojačane geopolitičke tenzije, evropske države ubrizgale su milijarde u odbrambenu potrošnju. Čak i Japan planira da udvostruči svoju odbrambenu potrošnju na 2% BDP-a.

Ova grafika prikazuje globalnu cijenu sukoba u 2024. godini, zasnovanu na analizi Instituta za ekonomiju i mir.

U nastavku prikazujemo ekonomski uticaj nasilja širom svijeta, s podacima koji uključuju direktne i indirektne troškove:

Ukupno — 19,1 trilion dolara — 717 milijardi dolara

U 2024. godini, vojna potrošnja porasla je za 540 milijardi dolara i dostigla 9 triliona dolara.

Ukupno, 84 države povećale su potrošnju na vojsku kao udio u BDP-u, pri čemu su Norveška, Danska i Bangladeš zabilježili najveće skokove. Vojna potrošnja SAD iznosila je 949 milijardi dolara, dok je Kina slijedila sa 450 milijardi dolara, u međunarodnim dolarima.

Kao drugi najviši trošak, potrošnja na unutrašnju bezbjednost dostigla je 5,7 triliona dolara. Ovo uključuje troškove povezane s policijskim strukturama i pravosudnim sistemom.

U međuvremenu, gubici BDP-a izazvani sukobima porasli su za 44% u 2024. godini i dostigli 462 milijarde dolara. U poređenju s 2008. godinom, gubici BDP-a više su nego učetvorostručeni, dok je cijena smrtnih slučajeva u sukobima pratila sličan trend.

Pored toga, troškovi izbjeglica i interno raseljenih lica (IDPs) imali su ekonomski teret od 343 milijarde dolara. Danas je 122 miliona ljudi širom svijeta prisilno raseljeno, što je više nego udvostručeno u odnosu na 2008. godinu.

(Bankar.me)

Nastavi čitati

Svijet

Tramp bijesan na Ukrajinu “NISTE NIMALO ZAHVALNI”

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas da Ukrajina nije bila nimalo zahvalna za američke napore u vezi sa ratom sa Rusijom, čak i dok američko oružje nastavlja da pristiže.

– Ukrajinsko „rukovodstvo“ je pokazalo nula zahvalnosti za naše napore, a Evropa nastavlja da kupuje naftu od Rusije. SAD nastavljaju da prodaju ogromne količine oružja NATO-u, za distribuciju Ukrajini – rekao je Tramp u objavi na Truth Social, prenosi Rojters.

Tramp je u izjavi optužio Ukrajinu za nezahvalnost u trenutku dok u Ženevi traju sastanci američkih, ukrajinskih i evropskih zvaničnika, koji razgovaraju o nacrtu plana koji je predstavio Vašington za okončanje rata Rusije i Ukrajine.

Prema američkom planu, čiji su dijelovi procurjeli u javnost, od Ukrajine se za postizanje mira traži da se odrekne dijela svoje teritorije i da odustane od članstva u NATO.

Nastavi čitati

Svijet

URSULA BRANI ZELENSKOG! “Granice Ukrajine ne mogu se mijenjati silom”

– Granice Ukrajine ne mogu se mijenjati silom, a Evropska komisija treba da zadrži pravo da upravlja sredstvima za obnovu Ukrajine, poručila je predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen uoči pregovora u Ženevi o američkom mirovnom planu.

Ona je navela da se mora spriječiti smanjenje brojnosti Oružanih snaga Ukrajine, jer bi, kako kaže, zemlja ostala ranjiva na napad.

“Svaki kredibilan i održiv mirovni plan bi, prije svega, trebao da zaustavi ubijanje i okonča rat, a ne da sije sjeme za budući sukob”, rekla je Fon der Lajenova.

Ona je navela da Ukrajina mora imati slobodu i suvereno pravo da bira sopstvenu sudbinu.

“Oni su izabrali evropsku sudbinu”, zaključila je predsjednik Evropske komisije.

Nastavi čitati

Aktuelno