Connect with us

Svijet

Kličko opet žestoko KRITIKOVAO ZELENSKOG

“Ukrajina mora ostati demokratska zemlja”, kaže u intervjuu za njemački “ARD” gradonačelnik Kijeva, Vitalij Kličko. S tim u vezi postoji više poteza ukrajinskog državnog vrha s kojima se on ne slaže.

Prvi primjer za to je izjava Serhija Leščenka, člana predsjednikovog stožera, da bi se Ukrajinci koji se nalaze u inostranstvu trebali vratiti u otadžbinu i pomagati joj i da bi Evropska unija trebala prestati pružati gostoprimstvo tim ljudima, piše “DW”, a prenosi “Index”.

Kličko kaže da ga je ta izjava iznenadila: “Ako smo demokratska zemlja, a prisiljavamo ljude da dođu u Ukrajinu, onda to, po mom mišljenju, predstavlja kršenje ljudskih prava. Svako ima pravo dobiti zaštitu i niko ne može prisiliti ljude koji se nalaze u inostranstvu da dođu. Mi možemo uvjeriti ljude, pozvati ih, zamoliti ih. Ali smatram da prisila nije pravi put.”

S obzirom na to da u Kijevu, osim Kličkove civilne uprave, trenutno vlada i vojna administracija, novinarka Sabina Adler koja redovnoo izvještava za njemački javni servis “ARD” iz glavnoga grada Ukrajine, htjela je znati da li je sukob izgovor za ponovni povratak centralizaciji.

Kličkov odgovor je glasio: “U pravu ste, jer reforme samouprave i decentralizacije pripadaju u najuspješnije koje su sprovedene posljednjih godina.”

Podsjetivši na to da “u Ukrajini ima pokušaja zastrašivanja novinara, da se opozicija praktično ni ne vidi” i “da se rasprave u parlamentu prikazuju usred noći”, novinarka “ARD-a” postavila je retoričko pitanje: “Izvana gledano, stiče se utisak da u Ukrajini postoji samo predsjednik Zelenski.”

“U pravu ste”, ponovo odgovara Kličko, uz dopunu da je “centralizacija opasna tendencija kada se radi o odlučivanju”.

Ne govoriti o tome znači biti saglasan s tim, rekao je on, uz opasku da se temelji demokratije moraju čuvati čak i u ratu, inače se Ukrajina više neće puno razlikovati od Rusije.

Jedan od dokaza za važnost samouprave je, po Kličkovim riječima, i to što je ona posebno dobro funkcionisala u prvim mjesecima sukoba na planu teritorijalne odbrane, podrške vojsci i zaštite gradova.

On je podsjetio i da je to bilo jasno i Rusima: “Njihov prvi cilj su bili gradonačelnici: 37 njih je oteto, jedan je ubijen, a pet ih se i danas vode kao nestali.”

Vitalij Kličko požalio se i da od početka ruske specijalne vojne operacije nije imao nijedan susret s predsjednikom Zelenskim, da je mnogo puta pokušao s njim telefonirati, ali bez uspjeha.

Po njegovim riječima, zadaća predsjednika je ujediniti društvo. On bi, kaže, trebao biti figura koja objedinjuje sve ljude “rame uz rame”.

U sadašnjoj Ukrajini, međutim, i privreda osjeća pritisak “centralne vlasti”, što je, kako Kličko smatra, pogrešno.

Zato njegova poruka glasi: “Ukrajina mora ostati demokratska”, prenosi “N1”.

Related Topics:

Svijet

OGLASIO SE MERC “Ovo je KRAJ SVJETSKOG PORETKA kakav poznajemo”

Njemački kancelar Fridrih Merc izjavio je da je došao kraj aktuelnom svjetskom poretku, na ekonomskoj konferenciji u Berlinu koju je organizovao list Zidojče cajtung .

– Još ne znamo kako će svjetski poredak izgledati za nekoliko godina, ali sasvim sigurno znamo da je poredak koji mi na Zapadu poznajemo posljednjih 80 godina, a na Istoku 35 godina, ovih dana, nedjelja, mjeseci, danas, baš na ovaj dan kada se ovdje sastajemo, došao svom kraju. A ako želimo da oblikujemo novi svetski poredak, to je moguće samo zajedno sa našim evropskim susedima – izjavio je Merc. Kancelar Merc je napomenuo da su izazovi sa kojima se suočava njemačka vlada „raznovrsni kao rijetko kada, a moguće, nikada ranije u poslijeratnoj istoriji Savezne Republike Njemačke“. Merc je naveo sukob u Ukrajini, odnose sa Kinom i trgovinske neslaganja sa Sjedinjenim Državama.

– Na Atlantiku se pojavio dubok raskol koji dovodi u pitanje mnogo toga, gotovo sve što smo smatrali ispravnim i neophodnim u transatlantskim odnosima posljednjih decenija – rekao je on.

Nastavi čitati

Svijet

ARKTIČKI VAL HLADNOĆE ŠIRIĆE SE EVROPOM, evo gdje će biti najgore!

U središnjoj i južnoj Italiji, na Malti te duž jugozapadnog Balkana do zapadne Grčke, navodi Severe Weather Europe, jaka grmljavinska nevremena mogu proizvesti veliku tuču, olujne vjetrove i bujične kiše.

Arktički val hladnoće širiće se ove sedmice zapadnom Europom, a snijeg će zatim zahvatiti kontinent, navodi Severe Weather Europe. Istovremeno, kako se dodaje, stiže kišno razdoblje za mediteransko područje s obilnim oborinama i opasnošću od poplava na pojedinim lokacijama.

Nakon blagog tjedna i vikenda, početak novog tjedna donosi dramatičan pad temperature. Hladna arktička zračna masa nadvit će se preko zapadne i jugozapadne Europe. Temperature će biti znatno niže od uobičajenih za ovo doba godine u Irskoj, Velikoj Britaniji, Francuskoj, Španjolskoj i Portugalu od srijede do petka. U dijelu Europe, doći će do promjene temperature od gotovo 20 °C u samo nekoliko dana. To će označiti dolazak zimskih uvjeta.

Početkom nove sedmice, na površini se razvija frontalni sustav s niskim tlakom iznad Ujedinjenog Kraljevstva i Sjevernog mora, dok tlak znatno raste nad sjevernim Atlantikom. To rezultira pojačavanjem sjevernog strujanja. Na većim visinama pojavit će se olujni vjetrovi, a zbog toga će se hladnoća gurati prema jugu.

Nastavi čitati

Svijet

ZIMA DONIJELA NOVU KATASTROFU! Nevrijeme uništilo improvizovana skloništa raseljenih u Gazi

Raselјeni Palestinci u centralnoj Gazi spasavali su svoje stvari i podupirali oštećene šatore u nedjelju nakon što su jak vetar i kiša uništili njihove improvizovane šatore u oblasti Al-Zavajda.

Džihan Al-Rifi, majka šestoro djece, izjavila je za Rojters da se šator njene porodice srušio i poplavio tokom oluje preko noći, pokazujući štetu nanesenu njenom skloništu.

“Nastanjivo nije. Mislim, da li želim da ostanem ovde sa svojom djecom, gdje bismo otišli? Držim ga rukama, podupirem ga, ali nema šanse”, rekla je Al-Rifi dok je stajala u svom oštećenom šatoru.

Palestinci koji žive u ovim privremenim kampovima takođe su apelovali za nove šatore i cerade kako bi zamijenili svoja pocijepana skloništa.

Ogromni dijelovi Gaze pretvoreni su u pustoš izraelskim bombardovanjem tokom dve godine, u kojem je poginulo oko 68.000 ljudi, prema podacima zdravstvenih vlasti Gaze.

Prema procjenama kancelarije za medije vlade Gaze, 93 odsto svih šatora za raseljene osobe više nije pogodno za stanovanje, prenosi B92.

Agencija UN za palestinske izbeglice (UNRWA) pozvala je u subotu na hitno unošenje materijala za skloništa u ratom razorenu Gazu, jer obilne kiše poplavljuju šatore raseljenih civila.

“Zima je stigla u Gazu. Zimske kiše čine uslove još očajnijim. Porodice se sklanjaju gdje god mogu, uključujući i u improvizovane šatore”, saopštila je UNRWA na mreži X.

Nastavi čitati

Aktuelno