Connect with us

Svijet

KLIČKO UDARIO NA ZELENSKOG: Predsjednik po načinu vladavine sve više liči na PUTINA

Volodimir Zelenski, predsjednik Ukrajine, sve više postaje autokrata i približava se tački kada se više neće razlikovati od Vladimira Putina, predsjednika Rusije, rekao je Vitalij Kličko, gradonačelnik Kijeva i poznati bivši bokser.

On je predsjednika Zelenskog optužio ne samo za autokratske tendencije, već i za greške za koje tvrdi da su otežale ukrajinsku poziciju u njenoj odbrani od ruske invazije.

Interno istraživanje javnog mnijenja u Ukrajini, koje je objavio the Economist, pokazuje da popularnost Zelenskog konstantno opada, i da trenutno iznosi oko 32 odsto. Istovremeno, najpopularniji čovjek u Ukrajini nije političar nego general Valerij Zalužni, glavnokomandujući Oružanih snaga Ukrajine, koga većina Ukrajinaca vidi kao najzaslužnijeg za uspjehe u dosadašnjoj fazi rata, posebno u prvoj godini. Iako sukob između predsjednika i prvog generala Ukrajine postoji praktično od početka rata, na površinu je izbio prije mjesec dana, kada je Zalužni izjavio da rat ulazi u pat poziciju koji pogoduje Rusiji, i iznio je pet uslova koji se odnose na artiljeriju, vazdušnu podršku, deminiranje, mobilizaciju i trening, te digitalne operacije. Bez unapređenja u ovim oblastima, kako je rekao, Ukrajina neće moći pobijediti Rusiju. Zbog ovog teksta, dobio je direktnu kritiku Zelenskog, nakon čega je pod misterioznim okolnostima od eksplozije bombe stradao major Genadij Častijakov, Zalužnijev ađutant.

Ova debata posebno je osjetljiva u ovom trenutku jer Ukrajina treba da odluči hoće li održati predsjedničke izbore u uslovima rata. Uprkos kritikama prema Zelenskom, Kličko smatra da Zelenski treba da ostane predsjednik dok se ne završi rat, a da onda, kako kaže, “treba da odgovara za greške”.

Zapadni analitičari smatraju da se Ukrajina nalazi u kritičnoj fazi jer pomoć Zapada posustaje, a u Ukrajini postoji problem između političkog i vojnog rukovodstva. Analitičari upozoravaju da Zelenski sve češće preskače Zalužnija, i okreće se svom omiljenom generalu Oleksandru Sirskom, komandantu kopnenih snaga, kojem navodno direktno izdaje naređenja. Sada se otvara pitanje ko je odgovoran za neuspjeh ljetne ukrajinske ofanzive. U Pentagonu smatraju da je Ukrajina prvo nepotrebno žrtvovala veliki broj vojnika i drugih resursa u pokušaju odbrane Bahmuta, i savjetovali su Ukrajini da grad napusti u ranoj fazi bitke i učvrsti nove položaje pred Slovinaskim i Kramatorskim, dok se pripremala za ljetnu ofanzivu. A kada je ofanziva počela, savjetovali su im da sve resurse fokusiraju na jednu tačku i da tu, uz masovno korištenje tehnike, pokušaju napraviti prodor. Umjesto toga, Ukrajinci su se odlučili na napade na pet do šest različitih pozicija, a sada se otvara pitanje ko je za te odluke odgovoran – Zalužni ili Sirski, odnosno preko njega predsjednik Zelenski. Međutim, druga grupa analitičara smatra da je nerealno bilo očekivati od Ukrajine da za kratko vrijeme savlada zapadni način ratovanja, posebno bez podrške avijacije, i da je bilo logično da pokuša ruske pozicije da probije načinom ratovanja koji najbolje zna – u manjim grupama i minimalno korištenje teške tehnike. Gusta ruska minska polja usporili su ove ukrajinske prodore, ostavljajući Rusima prostor da korištenjem “elastične odbrane” prebace pojačanja na kritičnu tačku.

Dodatni problem u odnosima Ukrajine i Zapada je misteriozna sabotaža gasovoda od Rusije ka Njemačkoj Sjevernog toka dva, za koju ugledni istraživački novinari iz Njemačke, Holandije i nekoliko drugih zemalja tvrde da dokazi o organizaciji vode u Kijev, pozivajući se na izvore bliske istrazi u Danskoj, Njemačkoj i SAD-u.

Related Topics:

Svijet

VELIKI ZAOKRET ILI NOVA TENZIJA? Tramp nudi razgovor Iranu, uslov podigao prašinu!

Tramp je u intervjuu za Njujork post rekao da je spreman da se sastane sa najvišim iranskim liderima ako se postigne napredak u razgovorima.

Američki predsjednik je naveo da su Džej Di Vens, Stiv Vitkof, Džared Kušner i američki pregovarački tim na putu ka Islamabadu, gdje bi trebalo da stignu u roku od nekoliko sati.

– Trebalo bi da bude dijaloga sa Iranom, tako da pretpostavljam da se niko ne igra u ovoj fazi – rekao je Tramp.

Naglasio je da pregovori imaju jedan ključni i nesumnjivi zahtjev: Iran mora da se odrekne svog posedovanja nuklearnog oružja.

Tramp dodaje da bi bio spreman da se lično sastane sa iranskim liderima ako se postigne napredak.

To bi omogućilo Iranu da učestvuje u sledećoj rundi pregovora, a Teheran sada “pozitivno razmatra učešće u mirovnim pregovorima”, rekao je zvaničnik.

Konačna odluka još nije donijeta
Međutim, dodao je da konačna odluka još nije donijeta.

Iran je prethodno odbio američki prijedlog za drugu rundu direktnih mirovnih pregovora pre isteka prekida vatre.

Načelnik pakistanske vojske Asim Munir, ključni posrednik, prethodno je rekao Donaldu Trampu da je američka pomorska blokada glavna prepreka pregovorima.

Američke snage su uvele blokadu prošle nedelje i zaplijenile brod pod iranskom zastavom preko noći.

Indeks prenosi da je Munir Trampu poručio da je “blokada Ormuskog moreuza prepreka u razgovorima” s Iranom.

Tramp mu je na to odgovorio da će “razmotriti savjet” o tom ključnom plovnom putu, koji je suštinski zatvoren otkako su SAD i Izrael 28. februara započeli napade na Iran, prenosi Kurir.

Nastavi čitati

Svijet

EU NA NOGAMA! Nestašica avionskog goriva prijeti haosom u saobraćaju

Evropska unija priprema mjere za efikasniju raspodjelu avionskog goriva među državama članicama i obezbjeđivanje alternativnih izvora snabdjevanja, dok je transport energenata kroz Ormuski moreuz i dalje u zastoju zbog sukoba na Bliskom istoku.

Približno 40 odsto avionskog goriva koje koristi Evropska unija dolazi iz uvoza, a polovina tih količina prolazi kroz Ormuski moreuz.

Evropska komisija planira da u srijedu predstavi prijedlog, na osnovu kojeg bi već u maju mogle da budu aktivirane mjere za ublažavanje rizika od poremećaja u snabdjevanju avionskim gorivom, navodi se u nacrtu dokumenta u čiji je uvid imao Blumberg.

Brisel planira i smjernice koje bi omogućile fleksibilniju primjenu postojećih pravila, uključujući regulaciju aerodromskih slotova i postupanje u slučaju otkazivanja letova zbog nestašice goriva.

Predviđene su i mjere koje se odnose na praksu dodatnog točenja goriva na polaznim aerodromima, kako bi se izbjegle više cijene na dolaznim destinacijama.

Ako to ne bude dovoljno, Komisija razmatra i reviziju naftnih rezervi širom Evropske unije, uspostavljanje sistema za praćenje snabdjevanja gorivom, kao i mjere za maksimalno korišćenje rafinerijskih kapaciteta i jačanje domaće proizvodnje naprednih biogoriva.

Plan uključuje i širu strategiju za smanjenje ranjivosti EU na buduće energetske šokove, uz dodatni fokus na elektrifikaciju privrede i smanjenje zavisnosti od uvoza fosilnih goriva, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Svijet

Turska organizuje sastanak Zelenskog i Putina, PRISUSTVOVAĆE I ERDOGAN I TRAMP

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski spreman je za potencijalni sastanak s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Turskoj, izjavio je ministar vanjskih poslova Ukrajine Andrij Sibiha.

Inicijativa za direktne pregovore

Govoreći za ukrajinsku agenciju Ukrinform na marginama Diplomatskog foruma u Antaliji, Sibiha je rekao da je Kijev već uputio apel Turskoj da razmotri organizaciju takvog susreta.

Prema njegovim riječima, sastanak bi mogao uključivati i turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana, kao i američkog predsjednika Donalda Trumpa, prenosui turski list Hurijet.

Sibiha je naglasio da Turska ima kapacitet da postigne jedinstvene diplomatske rezultate i ubrza mirovni proces.

Prethodni pokušaji mira

Turska je već ranije bila domaćin pregovora između Rusije i Ukrajine, kako na početku rata, tako i tokom 2025. godine.

Tri runde razgovora održane su u Istanbulu, gdje su dogovorene razmjene zarobljenika i pripremljeni nacrti mogućeg mirovnog sporazuma.

Zastoj u pregovorima

Početkom ove godine održani su i pregovori uz posredovanje SAD u Abu Dabiju i Ženevi, ali su oni u međuvremenu zaustavljeni.

I Moskva i Kijev kao razlog navode preusmjeravanje američkog fokusa na sukob s Iranom.

Odnosi Ukrajine i Turske

Sibiha je istakao da Turska ima posebno mjesto u ukrajinskoj diplomatiji kao strateški partner.

Naglasio je i rast trgovinske razmjene između dvije zemlje, koja je u 2025. godini povećana za gotovo 40 odsto u odnosu na prethodnu godinu.

Nastavi čitati

Aktuelno