Connect with us

Društvo

KLIMATSKI EKSTREMI SVE ČEŠĆI U BUDUĆNOSTI: „Trebaće nam decenije da stabilizujemo klimu“

Sve učestaliji sušni i kišni periodi, olujne nepogode kao i talasi tropskih vrućina, pokazuju da su klimatske promjene tu, u svom najnegativnijem svjetlu.

Јaki olujni vjetrovi, koji obaraju stabla i nose krovove, praćeni gradom i grmljavinom, ali i visoke temperature u oktobru i novembru posljedica su globalnih klimatskih promjena, koje je izazvala nekontrolisana upotreba fosilnih goriva i povećanje ugljen dioksida u atmosferi, smatraju stručnjaci.

„Očigledno je da su klimatske promjene zahvatile i naše prostore. To povećanje temperature se odražava zadnje dvije ili tri decenije, a za sobom povlači promjene osnovnih klimatskih elemenata. Upravo to povećanje temperature uslovilo je ove visoke temperature za oktobar, ali i novembar“, kaže za Mondo klimatolog i profesor na Prirodno-matematičkom fakultetu u Banjaluci Goran Trbić.

Podsjetio je i da je oktobar u Banjaluci bio najtopliji u zadnjih 57 godina, ali da su i juni, juli i avgust bili topliji u odnosu na uobičajeni temperaturni prosjek.

„Promijenio se obrazac ponašanja za godišnja doba, mi smo nekada imali izražena četiri godišnja doba, međutim danas je to drugačije, jesen i proljeće su dosta kraća godišnja doba, ljeta su duža i toplija, a sa druge strane imamo sve blaže zime sa sve manje padavina“, kaže Trbić.

Kao glavni uzrok za klimatske promjene navodi sagorijevanje fosilnih goriva, dominatno uglja i nafte što je, kako tvrdi, glavni okidač za povećanje temperatura i klimatske promjene.

„Ono što nije dobro je što i dalje imamo povećanje tog ugljen dioksida (CO2) u atmosferi što dovodi do daljeg povećanja temperatura. S obzirom na to, očekuje nas sve češće izraženiji klimatski ekstremi u budućnosti“, smatra Trbić.

Glavni krivci za stanje na koje se, prema njegovim riječima, moramo prilagođavati, su najrazvijenije zemlje svijeta, ali smatra da svako od nas mora biti odgovoran na svoj način i preduzeti mjere da se emisija CO2 počne smanjivati.

„Imamo obavezu i potrebu za smanjivanjem CO2, a s druge strane moramo naći način kako se prilagođavati na novonastale klimatske uslove“, kaže Trbić.

Naglašava da bez zaustavljanja CO2 ne možemo očekivati da se klima vrati u period od prije tri decenije.

„Ako dođe do stabilizacije CO2, tek tad možemo očekivati za deceniju ili dvije umirenje klimatskih uslova odnosno vraćanje klime na one obrasce ponašanja koje smo imali prije dvije ili tri decenije“, tvrdi naš sagovornik.

Povećanje temperature, tvrdi, dovodi i do povećanja isparavanja, te u atmosferi imamo veliku koncetraciju vodene pare, što za posljedicu na našim prostorima može imati pojavu olujnih vjetrova.

„Uzevši u obzir i naše geografsko područje, u budućnopsti su moguće česte pojave intezivnih padavina, poplava, sve češćih i dužih toplotnih talasa. Svakako je za očekivati porast tih ekstrema ukoliko ne dođe do stabilizacije ugljen dioksida“, poručuje Trbić.

STRATEGIJA PRILAGOĐAVANJA KLIMATSKIM PROMJENAMA

Savjet ministara BiH usvojio je u februaru 2023. godine Strategiju prilagođavanja klimatskim promjenama i niskoemisijskog razvoja Bosne i Hercegovine za razdoblje 2020 – 2030. godine, koja predstavlja sistemski okvir za rješavanje izazova klimatskih promjena s kojima se BiH suočava.

Usvajanje Strategije, kako su tada naveli, predstavlja važan korak ka održivoj „zelenoj ekonomiji“ u Bosni i Hercegovini i olakšava dobijanje međunarodne podrške za sprovođenje daljnjih aktivnosti u ovoj
oblasti.

“Opšti cilj Strategije jeste da Bosna i Hercegovina do 2030. postane održivo i napredno zeleno
društvo, te suzbijanje trenda porasta emisija gasova staklene bašte i značajno smanjenje emisija do 2030. godine uz istovremeni ekonomski rast”, naveli su tada iz Savjeta ministara.

Podsjećamo, BiH je 2016. godine potpisala Pariški sporazum čime se obavezala će do 2030. smanjiti emisije gasova staklene bašte za najmanje 40 odsto kako bi se ublažila posljedica globalnog zagrijavanja i zaustavio daljnji rast temperature zraka.

Related Topics:

Društvo

Godinu dana od poplava u JABLANICI, KONJICU I FOJNICI

Bosna i Hercegovina danas se sjeća stradalih u katastrofalni poplavama koje su prije godinu dana pogodile Jablanicu, Konjic i dijelove srednje Bosne, odnijele ljudske živote i ostavile hiljade porodica bez krova nad glavom.

Padavine su pokrenule klizišta na obližnjem kamenoomu u Donjoj Jablanici, što je čitava naselja ostavilo odsečenim od sveta rušeći putnu i železničku infrastrukturu.

Tokom noći s 3. na 4. oktobra prošle godine u poplavama i klizištima u Bosni i Hercegovini poginulo je 27 osoba.

U Jablanici je život izgubilo 19 ljudi, Konjicu pet, dok su u Fojnici smtno stradale tri osobe.

Na mestima stradanja danas će biti održane komemoracije i polaganje cveća. Preživeli, članovi porodica žrtava i predstavnici vlasti zajedno će se prisetiti najtežih trenutaka, ali i pokazati da solidarnost nije nestala ni nakon što su se kamere ugasile.

Mnogi meštani i dalje žive u privremenim objektima, čekajući obnovu i sistemska rešenja. Podsećaju da tragedija ne sme biti zaboravljena, jer osim bolnih sećanja nosi i pouke o neophodnosti boljeg sistema zaštite i brže reakcije institucija.

“Ovo nije samo sećanje na prošlost, nego i upozorenje za budućnost. Klimatske promene donose sve češće i razornije nepogode, a naš odgovor mora biti organizovaniji i jači”, poručuju stručnjaci, prenosi portal Vijesti.

Nastavi čitati

Uncategorized

CENTRALNA BANKA: Bazna inflacija u proteklih osam mjeseci 4,31 odsto

Centralna banka BiH procijenila je godišnju baznu inflaciju za proteklih osam mjeseci u sektoru usluga na 4,31 odsto, dok je godišnji rast prosječnih potrošačkih cijena u ovom sektoru procijenjen na 4,83 odsto.

Iz Banke su naveli da su u julu inflatorni pritisci ojačali u prosječnim potrošačkim cijenama u uslužnom sektoru, i ostalim cjenovnim odjeljcima koji ulaze u proračun bazne inflacije.

Iz Banke su dodali da procjena bazne inflacije na osnovu zvaničnih statističkih podataka ne odstupa značajno od procjene iz junskog kruga brzih procjena bazne inflacije.

Nastavi čitati

Društvo

“SINDIKALNA JE NEREALNA”: Vlada Srpske utvrđuje MINIMALNU I PROSJEČNU potrošačku korpu

Republika Srpska će u narednom periodu utvrditi minimalnu i prosječnu potrošačku korpu koja bi bila bazirana na tri člana porodice.

Vlada Republike Srpske je na sjednici u četvrtak donijela odluku o formiranju Koordinacionog odbora za aktivnosti utvrđivanja minimalne i prosječne potrošačke korpe.

-Zadatak odbora biće da pripremi i koordiniše aktivnosti Vlade Republike Srpske radi utvrđivanja metodologije za izradu minimalne i prosječne potrošačke korpe u Republici Srpskoj. Kako je utvrđivanje minimalne i prosječne potrošačke korpe u Republici Srpskoj najuže vezano za oblast statistike, predloženo je da predsjednik Koordinacionog odbora bude direktor Republičkog zavoda za statistiku Republike Srpske, dok su članovi iz Ministarstva trgovine i turizma i Ministarstva privrede i preduzetništva- saopšteno je iz Vlade Republike Srpske.

Ovaj prijedlog je prije nekoliko dana iznio Goran Račić, predsjednik Privredne komore Republike Srpske, rekavši da je potrebno da se počne sa izradom minimalne potrošačke korpe.

-Sindikalna potrošačka korpa je nerealna i bazira se na četiri člana porodice, dok u Republici Srpskoj, nažalost, prosječna porodica broji 2,7 do 2,8 stanovnika- istakao je Račić.

Prema njegovim riječima, minimalna potrošačka korpa u Srbiji iznosi 900 KM.

-Kada se to uporedi sa sindikalnom potrošačkom korpom, koja u Republici Srpskoj iznosi 2.750 KM, vidi se da je to nerealan pokazatelj”, kazao je Račić.

Sa druge strane, iz Saveza sindikata kažu drugačije.

Božana Radomir, stručni saradnik za ekonomska pitanja u Savezu sindikata RS, rekla je za “Nezavisne novine” da se od 2008. godine izračunava i objavljuje sindikalna potrošačka korpa koja obuhvata sve one proizvode i usluge koji mogu obezbijediti osnovne potrebe jedne četvoročlane porodice na mjesečnom nivou.

-Od sindikalne potrošačke korpe ne može ništa biti minimalnije. Ona obuhvata dva odrasla člana porodice i dvoje djece školskog uzrasta. Takva sindikalna potrošačka korpa predstavlja osnovni nivo životnih potreba. Ona ne obuhvata, na primjer, ugostiteljske usluge u restoranima ili slično. Kod prevoza obuhvata prosječne mjesečne karte- naglasila je Radomirova.

Prema posljednjim podacima Saveza sindikata Republike Srpske, sindikalna potrošačka korpa u avgustu iznosila je 2.758 KM.

Od ovog iznosa je najviše novca potrebno za prehranu, i to 46,11 odsto, ili 1.272 KM.

Za stanovanje i komunalne usluge potrebno je 24,27 odsto ili 669 KM, za prevoz 8,18 odsto ili 225 KM, a za odjeću i obuću 8,06 odsto ili 222 KM.

Za tekuće održavanje domaćinstva mjesečno je potrebno 161 KM ili 5,84 odsto od 2.758 KM, dok je za higijenu i njegu zdravlja potrebno 116 KM ili 4,22 odsto.

Za obrazovanje i kulturu treba 91,52 KM ili 3,32 odsto.

Nastavi čitati

Aktuelno