Bivši američki predsjednik Barak Obama ponovo je ismijao Donalda Trampa zbog uređenja Bijele kuće, tvrdeći da aktuelnog predsjednika nije naljutilo poređenje sa Sadamom Huseinom, već šala o poznatom američkom lancu restorana.

Sve je počelo Obaminom opaskom da Tramp toliko voli zlato i raskoš da je Bijelu kuću pretvorio u nešto što izgleda kao da je “Sadam Husein otvorio restoran Cheesecake Factory”.

Tramp je šalu shvatio dovoljno ozbiljno da je na predizbornom skupu u Misisipiju nekoliko minuta objašnjavao zašto renovira predsjedničku rezidenciju, a u polemiku se uključio i ministar finansija Skot Besent.

Obama je sada iskoristio reakciju Trampove administracije za novu rundu ismijavanja.

“Sadam Husein mu nije smetao, ali restoran jeste”

Na skupu u Džordžiji, u srijedu, 28. oktobra, Obama je podsjetio okupljene na svoju raniju šalu i poručio da ga je reakcija Bijele kuće iznenadila.

“Predsjednik se nije čak ni naljutio zbog poređenja sa Sadamom Huseinom. Taj dio mu nije smetao. Ali bio je veoma uznemiren zbog komentara o Cheesecake Factoryju”, rekao je Obama, izazvavši smijeh publike.

Bivši predsjednik potom je objasnio da njegova šala nije bila usmjerena protiv restorana, već protiv Trampove sklonosti raskošnom uređenju.

“Otac sam dvije kćerke. Mislite li da bih mogao preživjeti njihovo djetinjstvo bez odlazaka u Cheesecake Factory?”, upitao je Obama.

Dodao je da je godinama s porodicom posjećivao taj i druge popularne američke restorane.

Ali onda je prešao na ozbiljniju poruku.

“Mobilisali su cijelu vladu da odgovori na tu šalu. Ne na inflaciju, nego na tu šalu”, poručio je Obama.

Prema njegovim riječima, administracija nije ponudila odgovor na njegove kritike zbog visokih cijena, carina i navodne korupcije, ali je našla vremena da brani izgled Bijele kuće.

“To nisu ozbiljni ljudi”, ocijenio je Obama.

Kako je počelo prepucavanje?

Sukob je počeo tokom Obaminog nastupa u Ohaju kada je kritikovao Trampovu zaokupljenost preuređenjem Bijele kuće.

Bivši predsjednik tada je nabrojao nekoliko promjena koje je Tramp pokrenuo, uključujući izgradnju velike plesne dvorane, preuređenje ružičnjaka i postavljanje zlatnih ukrasa u Ovalnom kabinetu.

“Ne znam jeste li primijetili, ali izgleda da je veoma fokusiran na renoviranje kuće. Trebalo bi da ima emisiju na HGTV-u”, našalio se Obama, aludirajući na američku televiziju poznatu po emisijama o uređenju domova.

Zatim je uslijedila opaska o Sadamu Huseinu i restoranu Cheesecake Factory, koja se brzo proširila društvenim mrežama.

Poređenje nije bilo slučajno. Nekadašnji irački vođa bio je poznat po raskošnim palatama, dok američki lanac restorana Cheesecake Factory ima prepoznatljiv, bogato ukrašen enterijer.

Obama je time ismijao Trampovu ljubav prema zlatnim detaljima, ali i sugerisao da se predsjednik više bavi izgledom svog radnog prostora nego svakodnevnim problemima Amerikanaca.

Tramp uzvratio: Obama ne razumije šta znači održavati Bijelu kuću

Tramp nije ostao dužan.

Na skupu u Misisipiju, u ponedjeljak, 26. oktobra, branio je renoviranje Bijele kuće, tvrdeći da je zgradu zatekao u veoma lošem stanju.

“Bijela kuća predstavlja našu zemlju i mora biti besprijekorna”, poručio je Tramp.

Zatim se direktno osvrnuo na Obamu.

“Pokušao bih to objasniti nekome poput Obame, ali on to ne bi razumio”, rekao je američki predsjednik.

Tramp je tvrdio da je Bijela kuća imala oštećene stubove, ispucale površine i druge probleme koje je trebalo popraviti.

Zanimljivo je da je stao i u odbranu restorana koji je Obama pomenuo.

Cheesecake Factory nazvao je veoma uspješnom kompanijom, sugerišući da njegov prethodnik ne cijeni poslovni uspjeh.

Tramp je rekao i da ga renoviranje opušta, odbacujući kritike da na te poslove troši previše vremena.

U srijedu je, tokom novog nastupa u Ohaju, ponovio da je popravke finansirao sam i da Bijela kuća sada izgleda ljepše i bolje nego ranije.

Za Obamu je rekao da ne razumije važnost čistoće, održavanja i popravljanja oštećenih dijelova predsjedničke rezidencije.

U prepucavanje uvučen i ministar finansija

Cijela priča dobila je dodatnu dimenziju kada se u raspravu uključio američki ministar finansija Skot Besent.

On je posjetio restoran Cheesecake Factory i pohvalio ga, što je Obama iskoristio kao još jedan argument za ismijavanje administracije.

“Čak su pozvali ministra finansija. Čovjeka koji je zadužen za ekonomiju, koji bi trebalo da razmišlja kako da vam život učini pristupačnijim i kako da smanji inflaciju i kamatne stope”, rekao je Obama.

Prema njegovim riječima, umjesto toga, od ministra je traženo da se obrati novinarima ispred restorana.

Obama je potom nastavio da ismijava Trampovo interesovanje za dekoraciju.

“Predsjednik Sjedinjenih Država provodi vrijeme lijepeći zlatne medaljone na kamin u Ovalnom kabinetu. Bukvalno se bavi ručnim radovima dok mi vodimo rat i pokušavamo da se izborimo s cijenama koje su izmakle kontroli”, rekao je.

Iza šale krije se ozbiljna politička borba

Iako je priča o restoranu postala jedna od neobičnijih tema američke predizborne kampanje, iza nje se nalazi mnogo ozbiljniji sukob.

Obama pokušava da predstavi Trampa kao predsjednika koji je zaokupljen luksuzom, vlastitim imidžom i izgledom Bijele kuće, dok se građani suočavaju s visokim troškovima života i posljedicama rata s Iranom.

Tramp, s druge strane, renoviranje predstavlja kao dokaz da brine o američkim institucijama i nacionalnom ugledu.

Prema istraživanju Washington Posta, ABC Newsa i Ipsosa, objavljenom ovog mjeseca, 59 odsto ispitanika smatra da Tramp previše vremena posvećuje projektima uređenja, dok 27 odsto ocjenjuje da im posvećuje odgovarajuću pažnju.

Upravo zato je Obamina šala dobila političku težinu koja daleko prevazilazi pitanje izgleda Ovalnog kabineta.

Obama i Tramp na suprotnim stranama pred izbore

Novo prepucavanje dogodilo se svega nekoliko dana prije američkih izbora za Kongres, zakazanih za 3. novembar.

Obama je u Džordžiji podržao demokratskog senatora Džona Osofa i kandidatkinju za guvernera Kišu Lens Botoms, dok je Tramp istovremeno nastupao u Ohaju, pružajući podršku republikanskim kandidatima.

Kako prenosi AP, oba političara pokušavaju da mobilišu birače u završnici kampanje, u kojoj su rast cijena, rat s Iranom i odnos prema Trampovoj administraciji među važnim pitanjima.

Obama je u Džordžiji poručio da Amerikancima nisu potrebni političari koji se bave predstavom i međusobnim vrijeđanjem, već ljudi sposobni da rješavaju konkretne probleme.

“Rijaliti televiziju treba da ostavimo televiziji Bravo. Ne treba nam u Bijeloj kući”, poručio je bivši predsjednik.

Američke kompanije nude roditeljima genetsko testiranje embriona koje, osim rizika od nasljednih bolesti, procjenjuje i buduću visinu, boju očiju, pa čak i inteligenciju djeteta.

Dok marketing obećava mogućnost izbora „najbolje bebe“, naučnici upozoravaju da su predviđanja ograničena, a bioetičari otvaraju pitanje da li se pod plaštom lične slobode vraća ideja eugenike.

Od izbora pola do rangiranja inteligencije

Na sjeveru Kipra klinike za vantjelesnu oplodnju otvoreno nude izbor pola djeteta. U Sjedinjenim Američkim Državama pojedine kompanije otišle su korak dalje: roditeljima nude rangiranje embriona prema procijenjenoj visini, riziku od određenih bolesti, boji očiju i kose, pa čak i rezultatima na testovima inteligencije, prenosi N1.

Njujorška kompanija Nucleus Genomics privukla je pažnju kampanjom „Have your best baby“, odnosno „Imajte svoju najbolju bebu“, koju je pokrenula krajem 2025. godine. Reklamama u metrou i okolini klinika za vantjelesnu oplodnju promovisala je mogućnost genetskog odabira embriona, uz poruke o nasljednosti visine i inteligencije.

Prema podacima navedenim u izvještajima o ovoj industriji, Nucleus za 9.999 dolara nudi analizu do 20 embriona. Usluga obuhvata testiranje na brojne nasljedne bolesti, ali i procjene pojedinih fizičkih i kognitivnih osobina.

Slične usluge nude i druge kompanije, uključujući Orchid, Genomic Prediction i Herasight. Međutim, mogućnost procjene određene osobine nije isto što i pouzdana prognoza kakvo će dijete biti.

Šta genetski testovi zaista mogu da predvide?

Kompanije koriste takozvane poligenske skorove, odnosno procjene zasnovane na hiljadama genetskih varijanti koje su u istraživanjima statistički povezane sa određenom osobinom.

Problem nastaje kada se rezultati takvih studija predstavljaju kao precizno predviđanje budućnosti pojedinačnog djeteta.

Kada kompanija navede da je visina 80 odsto genetski uslovljena, to ne znači da njen test sa 80 odsto tačnosti može da predvidi koliko će dijete biti visoko. Taj procenat opisuje koliko se razlika u visini unutar određene populacije može statistički povezati sa genetskim razlikama.

Prema istraživanju objavljenom 2019. godine u časopisu Cell, izbor između deset embriona mogao bi u prosjeku da donese razliku od oko 2,5 centimetra u visini ili oko 2,5 IQ boda u odnosu na nasumičan izbor. Istraživači su, međutim, naglasili široke granice neizvjesnosti.

Ni procjene rizika od bolesti nisu jednostavne. Relativno smanjenje rizika koje se ističe u reklamama može u apsolutnim brojevima značiti mnogo manju promjenu vjerovatnoće da će se bolest zaista pojaviti.

Dodatni problem je što su genetski skorovi znatno precizniji za ljude evropskog porijekla, jer je veliki dio istraživanja na kojima se zasnivaju sproveden upravo na toj populaciji, prenosi N1.

Izbor pola nije isto što i izbor inteligencije

Genetsko utvrđivanje pola embriona tehnički je mnogo jednostavnije od procjene složenih osobina poput visine ili inteligencije. Polni hromozomi mogu se relativno pouzdano očitati, dok na inteligenciju i fizički razvoj utiču brojni geni, životni uslovi, ishrana, obrazovanje i drugi faktori.

Zato se ne može govoriti o istoj vrsti predviđanja.

Prema dostupnim podacima, klinike na sjeveru Kipra nude izbor pola, ali nema potvrde da tamošnje klinike nude i izbor inteligencije ili visine na način na koji to reklamiraju pojedine američke kompanije.

Na sjeveru ostrva postoji zaseban regulatorni sistem, dok je u Republici Kipar izbor pola iz nemedicinskih razloga zabranjen. Izuzetak je moguć kada se postupkom sprečava teška nasljedna bolest vezana za pol, uz propisano odobrenje.

Šta je dozvoljeno u BiH?

U Bosni i Hercegovini izbor pola djeteta iz nemedicinskih razloga nije dozvoljen.

Zakon Federacije BiH o liječenju neplodnosti biomedicinski pomognutom oplodnjom zabranjuje izbor pola, osim kada je to potrebno radi sprečavanja teške nasljedne bolesti vezane za pol i uz saglasnost nadležne komisije.

Zakon Republike Srpske iz 2020. godine takođe zabranjuje izbor pola, a propisuje i zabranu unošenja promjena u genom embriona.

Genetska dijagnostika embriona dozvoljena je u medicinske svrhe, kada postoji opasnost od prenošenja nasljedne bolesti. Poligensko rangiranje embriona prema visini ili inteligenciji nije dozvoljena zamjena za medicinsku dijagnostiku, jer se genetsko testiranje može koristiti samo u zakonom propisane svrhe.

Za parove koji prolaze kroz vantjelesnu oplodnju u BiH, finansijska dostupnost postupka i dalje je mnogo neposredniji problem. Prema ranijim izvještajima, jedan pokušaj u privatnoj klinici može koštati od 8.000 do 12.000 KM, dok javni fondovi pokrivaju samo dio troškova.

Kada „najbolja beba“ postane pitanje eugenike

Izraz eugenika skovao je britanski prirodnjak Frensis Galton 1883. godine. Ideja je bila da se ljudska populacija „poboljša“ kontrolom razmnožavanja, podsticanjem onih koji se smatraju poželjnijima da imaju više djece i ograničavanjem reprodukcije drugih.

Tokom prve polovine 20. vijeka eugeničke ideje pretvorene su u državne politike. U brojnim zemljama ljudi su prisilno sterilisani, a nacistička Njemačka ih je koristila kao dio rasističkog i genocidnog sistema.

Poslije Drugog svjetskog rata eugenika je široko odbačena, ali se rasprava o njoj vratila u novom obliku. Dio filozofa govori o „liberalnoj eugenici“, u kojoj izbor ne nameće država, nego roditelji koji žele da odaberu osobine svog budućeg djeteta.

Norveški pisac i profesor Jan Grue upozorava da se takav pristup uklapa u društvo koje sve češće i djecu posmatra kao projekte koje treba optimizovati.

Zagovornici odgovaraju da roditelji već imaju mogućnost da izbjegnu prenošenje teških nasljednih bolesti i da bi proširenje izbora moglo predstavljati oblik lične slobode. Kritičari, međutim, upozoravaju da se granica između sprečavanja bolesti i odabira poželjnih osobina može lako zamagliti.

Naučna zajednica upozorava na ograničenja

Evropsko društvo za humanu genetiku ocijenilo je poligensko rangiranje embriona kao nedokazanu i neetičnu praksu, dok Evropsko društvo za humanu reprodukciju i embriologiju smatra da je njegova klinička korist mala ili nepostojeća.

Američko udruženje za reproduktivnu medicinu takođe je upozorilo da tehnologija nije dovoljno dokazana da bi se nudila kao standardna klinička usluga. U Velikoj Britaniji takvo testiranje embriona nije dozvoljeno.

U septembru 2026. godine američko samoregulatorno tijelo za oglašavanje preporučilo je kompaniji Nucleus da izmijeni ili povuče niz reklamnih tvrdnji, uključujući obećanja da može pronaći embrion koji će postati „najviši“ ili „najpametniji“. Kompanija je najavila žalbu.

Sljedeća granica moglo bi da bude uređivanje gena embriona. Takvi zahvati, koji bi promjene mogli prenijeti i na naredne generacije, zabranjeni su ili strogo ograničeni u velikom dijelu svijeta.

Bolja društva ili savršena djeca?

Najveće pitanje nije samo koliko genetski test može da predvidi, nego i šta se dešava kada se procjene pretvore u tržišno obećanje da roditelji mogu izabrati „bolje“ dijete.

Ako se inteligencija, visina i odsustvo bolesti predstave kao mjerila poželjnosti, upozoravaju kritičari, takav pristup može dodatno marginalizovati osobe sa invaliditetom i hroničnim bolestima. Većina životnih ishoda ne zavisi samo od gena, nego i od okruženja, podrške, obrazovanja i društvenih mogućnosti.

Tehnologija može pomoći u prepoznavanju nekih nasljednih bolesti, ali ne može garantovati savršeno zdravlje, visoku inteligenciju ili unaprijed određeni životni uspjeh.

Upravo zato rasprava o „najboljoj bebi“ prevazilazi laboratorije i cijene genetskih testova. Ona otvara pitanje da li će medicina prvenstveno služiti tome da se spriječe teške bolesti ili će tržište pokušati da roditeljima proda ideal djeteta koji nijedna nauka ne može pouzdano da obeća.

N1

Rat koji su SAD i Izrael pokrenuli protiv Irana već je koštao Vašington više od 47 milijardi dolara, prema podacima do kojih je došao Rojters.

Istovremeno, američka administracija razmatra mogućnost nastavka intenzivnih borbi nakon izbora za Kongres 3. novembra.

Troškovi premašili raniju procjenu

Novi podaci pokazuju da su troškovi rata više od 25 odsto veći od procjene od 37,5 milijardi dolara koju je američki ministar odbrane Pit Hegset iznio pred zakonodavcima tokom ljeta. Ministarstvo odbrane SAD nije javno objavilo novu procjenu.

Najveći dio izdataka odnosi se na operativne troškove, od vazdušnih operacija do sajber-podrške. Prema izvještaju, zamjena municije potrošene tokom sukoba koštaće više od 29 milijardi dolara.

Nadoknada izgubljene opreme, uključujući avione i veliki broj dronova, mogla bi da košta više od šest milijardi dolara. U te iznose nije jasno uračunat očekivani veliki trošak popravke američkih baza koje su pogodile iranske rakete i dronovi.

Rat postaje politički teret za Trampa

Novi podaci objavljeni su nekoliko dana prije izbora za Kongres, zakazanih za 3. novembar, na kojima republikanci rizikuju da izgube većinu u Predstavničkom domu i Senatu.

Republikanci trenutno imaju tijesnu prednost u oba doma, dok prognoze ukazuju na mogućnost da demokrate osvoje Predstavnički dom. Rastući troškovi života i sve manja podrška ratu koji vodi predsjednik Donald Tramp dodatno opterećuju republikanske kandidate.

Rast cijena energenata povezan sa sukobom negativno je uticao na republikance u ključnim kolebljivim saveznim državama. Pojedini kandidati već su počeli da se distanciraju od Trampove politike prema Iranu, piše Dejli mejl.

Prvobitni plan nije donio brz završetak rata

Tramp je u februaru započeo rat protiv Irana zajedno sa Izraelom, uz očekivanje da će sukob biti brzo završen.

Početni plan predviđao je upotrebu skupih, naprednih preciznih raketa za napade na iransku odbranu, a potom prelazak na jeftinije i brojnije oružje, poput vođenih avionskih bombi JDAM.

Međutim, pauza u borbama dala je Iranu vremena da ponovo pristupi podzemnim skladištima i aktivira dio sistema protivvazdušne odbrane, raketa i dronova.

Tramp je u međuvremenu uveo pomorsku blokadu Irana kako bi ograničio prihode te zemlje od izvoza nafte, a nagovijestio je i mogućnost ponovnog pokretanja borbenih operacija nakon izbora za Kongres.

SAD pripremaju mogućnost novih napada

Američki zvaničnici, koji su govorili pod uslovom anonimnosti, rekli su da Pentagon priprema planove za nastavak intenzivnih borbi ukoliko dobije takvo naređenje.

Administracija Donalda Trampa upozorila je i saveznike u regionu Persijskog zaliva da se pripreme za kratku i intenzivnu vojnu kampanju protiv Irana odmah po završetku izbora za Kongres, objavio je Volstrit džornal.

Poruka je diplomatskim i vojnim kanalima prenesena vladama nekoliko arapskih zemalja Persijskog zaliva. Američke snage u regionu već popunjavaju zalihe municije i pripremaju bombardere i lovačke avione za moguće napade.

Za sada nije donesena javno potvrđena odluka o nastavku borbenih operacija, ali pripreme ukazuju na to da Vašington razmatra novu eskalaciju sukoba.