Izraelci danas, 27. oktobra, glasaju na parlamentarnim izborima koji bi mogli označiti kraj dugogodišnje vladavine Benjamina Netanjahua, a već u prvim satima zabilježena je rekordna izlaznost.

Prema podacima izraelske Centralne izborne komisije, do 10 časova glasalo je 16,68 odsto birača, što je najveća izlaznost u tom dijelu izbornog dana od 1981. godine.

Za samo tri sata na birališta je izašlo više od 1,2 miliona građana, od ukupno oko 7,33 miliona s pravom glasa.

Ovakav početak glasanja dodatno je podigao interesovanje za izbore na kojima se odlučuje hoće li Netanjahu ostati na vlasti ili će Izrael dobiti novu vladu.

Netanjahu pred jednim od najvažnijih političkih testova
Glavni izazivač aktuelnog premijera je Gadi Ajzenkot, bivši načelnik Generalštaba izraelske vojske i lider centrističke stranke Jašar (Yashar).

Ajzenkot nastoji da okupi političke snage koje se protive nastavku Netanjahuove vlasti, ali formiranje parlamentarne većine neće biti jednostavno.

Prema predizbornim istraživanjima, politički blokovi imaju tijesnu podršku, a pitanje je može li bilo koja strana obezbijediti najmanje 61 mandat u Knesetu, izraelskom parlamentu koji broji 120 poslanika.

Zbog toga bi i nakon objavljivanja rezultata mogli uslijediti složeni koalicioni pregovori.

Posebnu ulogu u raspodjeli mandata mogle bi imati arapske stranke, čiji izborni rezultat može uticati na mogućnost formiranja nove vlade.

Izbori nakon rata i velikih političkih podjela
Današnji izbori održavaju se u atmosferi dubokih podjela u izraelskom društvu.

To su prvi parlamentarni izbori nakon napada Hamasa 7. oktobra 2023. godine i ratova koji su uslijedili, a bezbjednost i odgovornost državnog vrha bile su među glavnim temama kampanje.

Netanjahu se tokom kampanje pozivao na svoje iskustvo u vođenju države kroz bezbjednosne krize, dok su ga protivnici kritikovali zbog propusta koji su prethodili napadu Hamasa, kao i zbog načina upravljanja zemljom.

Pored bezbjednosti, važna pitanja bila su stanje ekonomije, nezavisnost pravosuđa i spor oko vojne obaveze ultraortodoksnih Jevreja.

Upravo posljednje pitanje godinama izaziva sukobe unutar izraelskih političkih koalicija, ali i nezadovoljstvo dijela javnosti koji zahtijeva ravnopravniju raspodjelu vojne obaveze.

Zašto je velika izlaznost važna?
Rekordna jutarnja izlaznost pokazuje da je interesovanje građana za izbore izuzetno veliko.

Na prethodnim parlamentarnim izborima 2022. godine do 10 časova glasalo je 15,9 odsto birača, dok je danas taj procenat dostigao 16,68 odsto.

Ipak, sam podatak o velikom odzivu ne pokazuje kojoj političkoj opciji birači daju prednost.

Za konačan odnos snaga biće važna izlaznost tokom cijelog dana, uključujući odziv u sredinama koje tradicionalno podržavaju Netanjahuov Likud, opozicione stranke i političke predstavnike arapskog stanovništva.

Kada će biti poznato da li Netanjahu ostaje na vlasti?
Birališta u Izraelu zatvaraju se večeras u 22 časa po lokalnom vremenu, odnosno u 21 čas po vremenu u BiH.

Odmah nakon zatvaranja očekuju se prve izlazne ankete, koje bi trebalo da pokažu raspodjelu mandata i odnos snaga između Netanjahuovih saveznika i opozicije.

Prebrojavanje glasova nastaviće se narednih dana, a zvanični rezultati očekuju se nakon završetka izbornog postupka.

Međutim, čak ni pobjeda pojedinačne stranke ne mora automatski značiti formiranje vlade.

U izraelskom parlamentarnom sistemu presudno je ko može okupiti koaliciju sa najmanje 61 poslanikom.

Zato bi večerašnji rezultati mogli donijeti odgovor o političkom raspoloženju građana, ali će konačna sudbina Netanjahuove vlade zavisiti i od postizbornih dogovora.

Za sada je izvjesno da su izbori počeli uz najveću jutarnju izlaznost u posljednjih 45 godina i da se Izrael nalazi pred važnom političkom odlukom.

U namjernom zalijetanju automobila u grupu ljudi kod Hanovera povrijeđeno je više osoba. Policija je zapucala i spriječila teže posljedice, a napadači su u bjekstvu.

BMW je namjerno uletio u grupu ljudi u Nojštatu na Ribenbergeu (Neustadt am Rübenberge), usljed čega je četvoro do petoro njih zadobilo povrede u rasponu od lakših do teških, rekao je portparol. Policijska patrola, koja je u blizini vršila rutinsku kontrolu saobraćaja, intervenisala je i spriječila teže posljedice. Policajci su tokom incidenta pucali na vozilo, naveo je portparol.

Prve informacije ukazuju na to da su se učesnici događaja međusobno poznavali. Osobe koje su bile u BMW-u su pobjegle i još uvijek su u bjekstvu, dodao je portparol.

Demokrate u Kongresu SAD objavile su izvještaj u kom bivša Mis Švajcarske Beatris Keul optužuje Donalda Trampa za silovanje u hotelu Plaza 1993. godine.

Keul je i ranije, u oktobru 2024. godine, tvrdila da ju je Tramp tokom istog incidenta neželjeno dodirivao, ali je tada navela da napad nije otišao dalje.

U razgovorima sa zaposlenima u demokratskom odboru, ona je sada iznijela tvrdnju da ju je Tramp silovao, navodeći da joj je pocijepao haljinu i nanio povrede, kao i da joj je nakon toga prijetio da će morati da ćuti.

Prema njenom iskazu, Keul je Trampa upoznala kada je imala 24 godine, na konferenciji za novinare povodom takmičenja u izboru za nagradu u hotelu Plaza, koji je tada bio u njegovom vlasništvu.

Navela je da joj je Tramp obećao pomoć u dobijanju vize i upisu na Univerzitet u Njujorku, a da joj je nakon njihovog razgovora prišao osuđeni seksualni prestupnik Džefri Epstajn i pozvao je na zabavu u Trampovu rezidenciju Mar-a-Lago.

Bijela kuća je odbacila optužbe, nazivajući ih pokušajem demokrata da skrenu pažnju sa dostignuća Trampove administracije.

Tramp je ranije negirao nepravilnosti povezane sa Epstajnom i tvrdio da je prekinuo prijateljstvo s njim mnogo prije nego što su se pojavile sumnje u vezi sa njegovim kriminalnim aktivnostima.

Izvještaj demokrata sadrži i iskaze još četiri žene koje su Trampa optužile za silovanje ili seksualni napad. U njemu se navodi i da su Tramp, Epstajn i drugi navodno koristili takmičenje u hotelu Plaza za pronalaženje ranjivih mladih žena i djevojaka.

Članica odbora Džejmi Raskin je rekla da je pet žena direktno optužilo Trampa za silovanje ili seksualni napad u Epstajnovom društvu ili prisustvu, dok su druge navele da su Epstin ili njegova saradnica Gilejn Maksvel pokušali da ih predaju Trampu.

Raskin je takođe optužio Ministarstvo pravde SAD da prikriva zločine kako bi zaštitilo predsjednika. Bijela kuća je odbacila navode iz izvještaja.