Connect with us

Region

KO ĆE BITI NOVI GRADONAČELNIK BEOGRADA! Evo šta kažu statistike, KO NAJBOLJE KOTIRA?

Najveće šanse za novog premijera Srbije i gradonačelnika Beograda nakon decembarskih izbora imaju oni koji su i do sada obavljali te funkcije – Ana Brnabić i Aleksandar Šapić, sudeći po kladioničarskim listama.

Pored njih, bukmejkeri realne izglede za premijersku funkciju daju Milošu Vučeviću, predsjedniku Srpske napredne stranke (SNS) i Siniši Malom, ministru finansija Srbije.

Zanimljivo je da u favorite za prvog čovjeka prijestonice ubrajaju još i kandidata opozicione liste “Srbija protiv nasilja” Vladimira Obradovića.

Kladioničarske kvote mogle bi da budu pokazatelj ko ima kolike šanse da nakon izbora zauzme značajne funkcije u zemlji i to iz prostog razloga – bukmejkeri u slučaju pogrešne procjene rizikuju da izgube novac.

Zbog toga kladionice i dalje najviše šansi da bude novi-stari premijer daju Ani Brnabić koja je već 6,5 godina u tri mandata predsjednica Vlade, što je apsolutni rekord od kako je 1990. godine uvedeno višestranačje u Srbiji.

Foto: Screenshot/Tanjug

Kvota da će Brnabić ostati premijerka je 1.80 što znači da na uloženih 1.000 dinara kladioničari dobijaju 1.800 dinara. Zanimljivo, Brnabić je i dalje prvi favorit u kladionicama da bude na čelu Vlade, iako je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao da “nije lako da ona ostane premijerka”.

Nešto veću kvotu bukmejkeri daju Milošu Vučeviću da po prvi put postane premijer – 1.90, dok je treći favorit Siniša Mali sa kvotom – 2.50. U slučaju da dosadašnji ministar finansija postane predsjednik Vlade, kladioci mogu na uloženih 1.000 dinara da dobiju 2.500.

Inače, Vučić je svojevremeno najavio da će Brnabić biti premijerka pola mandata, nakon čega bi na tom mjestu trebalo da je naslijedi neko iz stranke. Međutim, zbog izbora, posljednjoj vladi je skraćen mandat, zbog čega nije ni došlo do izmjene na premijerskoj funkciji.

Brnabić je nagovijestila ko bi taj nasljednik mogao da bude, odgovarajući na pitanje da li poslije nje na poziciju premijera 2024. godine dolazi Miloš Vučević.

Foto: GU Banjaluka

– To je dogovor – rekla je ona između ostalog.

Interesantno, u kladionicama se prilično visoko kotira i dugogodišnji poslanik naprednjaka Vladimir Đukanović, čija je kvota za novog premijera 3.50, dok Vladimir Orlić, dosadašnji predsjednik Narodne skupštine ima kvotu 5.

Dakle, kladionice na premijerskoj funkciji vide, prije svega, članove SNS što je i logično jer je ta stranka na parlamentarnim izborima osvojila toliko glasova da sama može da formira novu vladu Srbije, prenosi Blic.

Kandidati iz drugih stranaka

Od pripadnika drugih stranaka, bukmejkeri najviše šansi za novog premijera daju lideru SPS Ivici Dačiću sa kvotom 8, a poslije njega opet slijede naprednjaci – Nikola Selaković (kvota 10) i Milenko Jovanov (kvota 15).

Kladionice su dale čak kvote i za predstavnike opozicije, pa lider SSP Dragan Đilas ima kvotu 17, a potpredsednica te stranke Marinika Tepić 30. Predsjedniku Novog DSS Milošu Jovanoviću dali su kvotu 35 da bude novi premijer, dok vođa pokreta “Mi – Glas iz naroda” Branimir Nestorović ima kvotu čak 150, iako je najprijatnije iznenađenje izbora.

Foto: Agencije

“Borba” za Beograd

Kada je riječ o funkciji gradonačelnika Beograda, kvote pokazuju da se i dalje vodi borba ko će uopšte formirati vlast u prestonici. Bez obzira na to što SNS i SPS nemaju i dalje odborničku većinu, dosadašnji gradonačelnik Šapić ima malu kvotu da nastavi posao (1.50), odnosno veliku vjerovatnoću da ostane na funkciji.

S druge strane, drugi favorit je kandidat liste “Srbija protiv nasilja” za gradonačelnika Vladimir Obradović sa kvotom 2.50.

Stranka bez cenzusa, a kandidat “u igri”

Interesantno da se po bukmejkerima na trećem mjestu nalazi Ratko Ristić, kandidat koalicije “Zavetnici-Dveri” za prvog čovjeka prestonice, iako ta lista nije ni prešla cenzus u glavnom gradu?! Kvota na Ristića je samo 4.

Kandidat socijalista Toma Fila ima kvotu 5, dok nosiocu beogradske liste pokreta “Mi, glas iz naroda” Aleksandru Jerkoviću bukmejkeri daju kvotu čak 40. Podsjećanja radi, Jerković je u izbornoj noći rekao da ne isključuje mogućnost da ova lista dobije mjesto gradonačelnika, vidjevši rezultate beogradskih izbora – da SNS i SPS nedostaju dva odbornika za većinu u Skupštini Beograda.

Foto: Agencije

Kladionice su izbacile kvote i za novog gradskog menadžera koji je druga najjača funkcija u Beogradu. I na toj listi Šapić se najbolje kotira sa kvotom 1.80 dok je na drugom mjestu Miroslav Čučković (kvota 1.85) koji je do sada bio gradski menadžer. Treći favorit je nekadašnji gradski menadžer Goran Vesić čija je kvota 2.40.

Kada je riječ o opozicionarima, najveći favorit za gradskog menadžera je Dobrica Veselinović, nosilac beogradske liste “Srbija protiv nasilja” sa kvotom 6, dok je kvota na Đilasa 10. Nestorović kao novi gradski menadžer ima, na primjer, kvotu 80.

Bukmejkeri nude atraktivne kvote i za egzibicioniste među kladiocima. Tako se na listi za sljedećeg predsjednika vlade Srbije nalaze, između ostalih, poznati jutjuber Bogdan Ilić – Baka Prase, zatim vlasnik i voditeljka TV “Pink” Željko Mitrović i Jovana Jeremić. Svako od njih ima kvotu 1.000 da će biti novi premijer. Zanimljivo je da se na listi nalazi i najbolji teniser svijeta Novak Đoković sa kvotom 100.

Đoković se našao i u “kladioničarskoj konkurenciji”

“Egzotična” imena nalaze se i na bukmejkerskim listama za sljedećeg gradonačelnika Beograda: bivši teniser i član SNS Janko Tipsarević ima kvotu 120, nekadašnji košarkaš Miroslav Berić 150, a opskurni desničar Miša Vacić 200.

Konačno, ime Đokovića našlo se i u “kladioničarskoj konkurenciji” za novog gradskog menadžera sa kvotom 100.

Blic

Region

ČUDO PRIRODE U VOJVODINI: Roze termalno jezero privlači turiste iz cijelog regiona

U vojvođanskom selu Pačir nalazi se jedinstveno roze termalno jezero, čija voda obiluje mineralima i ljekovitim svojstvima. Mještani su, koristeći prirodni potencijal, napravili banju koja privlači goste iz cijele Bačke i susjednih mađarskih opština.

U malom selu Pačir, u opštini Bačka Topola, priroda je podarila pravo malo čudo – slano, termalno i lekovito jezero neobične roze boje, kakvo se može videti samo na retkim mjestima širom svijeta, od Australije i Bolivije do Indije ili Rusije.

Mještani su pre šest godina iskoristili ovaj prirodni potencijal i sami izgradili termalnu banju, koja danas privlači goste iz cijele Bačke, ali i susjednih mađarskih opština.

Jezero površine oko 2.000 metara kvadratnih ima jedinstvenu boju, koja je tokom dana različitih nijansi ružičaste i crvenkaste, a njena pigmentacija potiče od visokog sadržaja joda, broma i litijuma.

Mineralne soli u vodi dostižu čak 20,6 grama po litru, dok je koncentracija natrijum-hlorida 17 grama.

Prema riječima Ota Nađa, predstavnika mjesne zajednice Pačir, termalna voda dolazi sa dubine od 1.400 metara, gdje na izvoru ima temperaturu od 72 stepena Celzijusa.

Kako voda protiče do jezera udaljenog skoro kilometar, hladi se na oko 30 stepeni, što je idealno za kupanje i terapiju tokom toplijih dana.

Prije par godina u sklopu kompleksa izgrađen je i zatvoreni dio sa dva bazena, gdje voda ima temperaturu od 32 do 34 stepena, što omogućava korišćenje banje tokom cijele godine. Kapacitet banje je oko 1.000 gostiju.

Oto Nađ ističe da je banja poznata po lekovitim svojstvima, posebno za oboljele od kožnih bolesti poput psorijaze, zatim za pacijente sa degenerativnim reumatskim oboljenjima i one koji se oporavljaju od povreda.

Ideja o osnivanju banje rodila se još 2008. godine, kada su mještani Pačira aplicirali za sredstva Fonda za kapitalna ulaganja, koja su potom iskorišćena za bušenje termalnog bunara.

Nakon toga, vlastitim sredstvima, nastavili su izgradnju banjskog kompleksa, pokazujući da se upornošću i zajedničkim radom mogu ostvariti i velike ideje u malim sredinama.

Danas, ovo neobično roze jezero i banja predstavljaju jedinstvenu turističku atrakciju u regionu, rijetkost ne samo po boji vode već i po ljekovitim kvalitetima, koja polako ali sigurno osvaja srca posjetilaca i daje novu nadu ovom vojvođanskom selu.

Roze jezera su prava rijetkost
Inače, dok su prava termalna, ljekovita roze jezera retka, postoje neka plitka slana ili slana jezera u Evropi koja mogu imati roze ili crvenkaste nijanse uslijed prisustva specifičnih mikroorganizama ili minerala.

Primjera radi, Jezero Lagunas de Fuente de Piedra (Španija) – poznato je po velikim populacijama flamingosa i sadrži visok sadržaj soli, što ponekad daje vodi blago roze tonove.

Takođe, tu je i jezero Salina di Cervia (Italija) u sjevernoj Italiji gdje postoji solana sa plitkim bazenima gdje se mogu vidjeti roze nijanse vode zbog prisustva halofilnih mikroorganizama.

Pačir je svakako interesantna rijetkost u Srbiji i regionu jer kombinuje termalnu ljekovitu vodu sa ovom egzotičnom bojom, što nije često viđeno u Evropi.

(EUpravo zato)

Nastavi čitati

Region

MNOGIMA SE ITEKAKO ISPLATI! Pogledajte koliko zarađuju oni koji odu raditi sezonu u Hrvatskoj

Prosječna plata u Srpskoj ne pokriva osnovne životne troškove. Istovremeno, sezonski radnici u turizmu u Hrvatskoj zarađuju mjesečno dosta više od radnika u Srpskoj, čak i onih koji imaju diplomu fakulteta.

U aprilu je prosječna neto plata u Republici Srpskoj iznosila 1.473 KM, što je oko 750 evra. Prosječna neto plata u Hrvatskoj u februaru 2025. iznosila je 1.416 evra, skoro duplo više. Međutim, još izraženija razlika vidi se kada se u obzir uzmu konkretna zanimanja, posebno u sektoru ugostiteljstva.

U Srpskoj, prosječna plata u hotelijerstvu i ugostiteljstvu iznosi oko 1.200 KM, dok konobar u Hrvatskoj tokom ljetne sezone može zaraditi od 1.200 do 2.000 evra, i to uz plaćen smještaj i obroke.

Šankeri u Hrvatskoj zarađuju i više – od 1.400 do 1.900 evra, uz bakšiš koji mjesečno zna donijeti dodatnih 300 do 500 evra.

Kuvari u Srpskoj imaju nešto veću platu od konobara, ali i dalje daleko ispod prosjeka svojih kolega u Hrvatskoj, gdje se plata za ovu poziciju penje i do 2.500 evra.

Možda i najporazniji podatak je činjenica da neki visokoobrazovani kadrovi u Srpskoj, često zarađuju manje od sezonskih radnika na Jadranu.

Na primjer, hostese u Hrvatskoj zarađuju 1.000 do 1.500 evra, nerijetko i bez prethodnog radnog iskustva. Recepcioneri, takođe sezonski radnici, imaju platu između 1.200 i 1.600 evra, što nadmašuje prihode većine početnika u struci u Srpskoj. Dodatna pogodnost je plaćen smještaj i prijava od prvog dana na poslu.

Nekada je sezonski rad bio rezervisan za studente i mlade koji žele da „zarade nešto preko ljeta“, ali danas na more odlaze i kvalifikovani radnici, majstori, pravnici, inženjeri, novinari. I to zbog jednostavne računice.

Za 3 mjeseca sezonskog rada u Hrvatskoj mogu uštedjeti više nego što bi kod kuće zaradili za pola godine, pa i više.

Srpskainfo

Nastavi čitati

Region

MINISTAR PROSVJETE SRBIJA: Ne zna se datum upisa novih studenata

Ministar prosvjete Srbije Dejan Vuk Stanković izjavio da se, s obzirom na situaciju na univerzitetima, ne zna datum upisa novih studenata i da on neće biti isti na svim fakultetima.

“Nisu svi istovremeno krenuli sa nadoknadom. Različiti fakulteti imaju različite planove i mehanizme nadoknade, jer imaju i različite tipove nastave. Kod teorijske je lakše nadoknaditi propušteno, a kod praktične je to mnogo teže”, rekao je Stanković.

On je istakao da će sigurno biti izmjene univerzitetskog kalendara i da je Ministarstvo spremno da ponudi svoje usluge svim Univerzitetima u Srbiji i stručno uputstvo za realizaciju upisa.

“Propuštena nastava mora da se nadoknadi, a država svakako neće nasesti na bilo kakve trikove, poput samoproglašenih ilegalnih štrajkova ili maštarija o mirovanju godine i statusa studenata bez stvarnog pokrića”, rekao je Stanković za “Politiku”.

On je istakao da blokaderi različitih političkih “boja” nikako da shvate da je univerzitet jednako ozbiljan posao kao politika, samo što ima drugačije zahtjeve, zaplet i epilog.

Stanković je naveo i da je zahtjev za izborima politički, odnosno da ovo nije priča samo o studentima i njihovom buntu već da neko želi vlast i da je spreman da se do posljednjeg atoma studentske energije bori da bi došao do privilegija vlasti i statusa moći.

Nastavi čitati

Aktuelno