Connect with us

Politika

Ko će u Parlament BiH direktno, a ko lovi kompenzaciju?

Od devet direktnih poslaničkih mandata u Predstavničkom domu Parlamenta BiH koji se biraju u tri izborne jedinice u Srpskoj, pet će osvojiti SNSD, tri će pripasti SDS-u, a jedan PDP-u, dok će se za pet kompenzacionih mandata voditi pravi rat.

Prema analizi portala mojabanjaluka.info razlika u odnosu na prije četiri godine je u tome što će DNS ostati bez direktnog mandata koji je tada osvojio Nenad Nešić u izbornoj jedinici tri, a sada će taj mandat pripasti SNSD-u.

Kada se računa po izbornim jedinicama, u prvoj (prijedorsko-banjolučkoj) lider PDP-a Branislav Borenović sigurno će osvojiti novi mandat i to će ponovo biti jedini direktan mandat PDP-a.

Po jedan mandat će osvojiti SNSD i SDS pri čemu nosilac liste SDS-a Miladin Stanić nema ozbiljnog protivkandidata unutar svoje stranke, dok nosiocu liste SNSD-a Nebojši Radmanovića za vrat duvaju dva jako ozbiljna kandidata.

Jedan je aktuelni predsjedavajući Savjeta ministara BiH Zoran Tegeltija za koga mnogi unutar stranke smatraju da je trebao da bude nosilac liste i koji će zbog toga sigurno dati sve od sebe da napravi što bolji rezultat, a drugi je direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih Milorad Kojić.

Kojić je 2018. godine sa više od 23.000 osvojenih glasova ostvario odličan rezultat koji je predstavljao svojevrsno iznenađenje, a s obzirom na to da je za protekle četiri godine u javnosti dodatno ojačana pozitivna slika o poslu koji radi Centar na čijem je čelu, njegov odličan rezultat na ovogodišnjim izborima nikoga ne bi trebao da iznenadi.

Drugim riječima, ukoliko SDS podbaci i ostane bez direktnog mandata u ovoj izbornoj jedinici, što je teško, ali nije isključeno, jer je SDS prije četiri godine kampanju izgradio na tadašnjoj popularnosti Dragana Mektića koje sada nema, dakle u slučaju da SDS podbaci, borba za dva mandata SNSD-a vodiće se između Radmanovića, Tegeltije i Kojića.

Iz SDS u SNSD

U drugoj izbornoj jedinici (dobojsko-bijeljinskoj) situacija je potpuno jasna. S obzirom na to da je kompletno rukovodstvo dobojskog SDS-a zajedno sa članstvom poslije opštih izbora 2018. godine prešlo u SNSD, ta stranka će kao i prije četiri godine, samo sada mnogo uvjerljivije, osvojiti dva direktna mandata. Ta dva mandata će pripasti Obrenu Petroviću i Sanji Vulić, dok će treći direktni mandat iz ove izborne jedinice osvojiti nosilac liste SDS-a i bivši lider te stranke Mladen Bosić.

Kada je riječ o trećoj izbornoj jedinici (Birač, sarajevsko-romanijska regija i Hercegovina), rezultat će takođe biti 2:1 u korist SNSD-a. Nosilac liste SDS-a Darko Babalj osvojiće direktan mandat SDS-a, dok će u poslaničke fotelje ispred SNSD-a nosilac liste te stranke i aktuelni premijer Radovan Višković i bez imalo sumnje funkcioner zvorničkog SNSD-a i dugogodišnji poslanik u Narodnoj skupštini RS Obren Marković. Nije isključeno da zbog njegovog ponašanja u vezi sa prodajom potraživanja FG „Birač“ kompaniji „Pavgord“ Višković ostane bez podrške zvorničkog SNSD-a, ali to ipak ne bi trebalo da dovede u pitanje njegov poslanički mandat.

Glasovi nisu garancija

To je kada je riječ o direktnim mandatima, ali mnogo zanimljivija situacija i mnogo žešća borba će se voditi za pet kompenzacionih mandata. Na jedan siguran „kompenz“ može da računa samo SNSD kome su 2018. godine pripala dva mandata, a čiju kompenzacionu listu, kako nezvanično saznajemo, sada nosi nosi Radovan Višković.

Na siguran kompenz može da računa i bošnjačka koalicija pod nazivom Pokret za državu, odnosno njen nosilac Adil Osmanović, a zbog izuzetno zamršene matematike nezahvalno je prognozirati ko će osvojiti tri preostala kompenza.

O tome svjedoči činjenica da je SDS prije četiri godine sa više od 160.000 osvojenih glasova osvojio tri direktna, ali je ostao bez ijednog kompenzacionog mandata, dok je po jedan kompenz pripao SP-u sa 31.321 osvojenim glasom (4,69%) i SDA koja je osvojila 29.673 (4,45%) glasa. S obzirom na to da bošnjačke stranke ove godine nastupaju sa jedinstvenom listom pod nazivom Pokret za državu, Adil Osmanović će kao nosilac kompenzacione liste sigurno ponovo osvojiti mandat.

Za preostala tri kompenza ravnopravno će se boriti sve stranke, prije svega SDS, PDP, US, SP, DNS i Demos, dok u SNSD-u očekuju da im ponovo pripadnu dva kompenzaciona mandata.

Najveće šanse da joj pripadne jedan od tri mandata ima PDP-ova Mira Pekić koja je, kako nezvanično saznajemo, ponovo druga na kompenzacionoj listi, odmah iza lidera stranke Branislava Borenovića koji će sasvim sigurno osvojiti direktan mandat. Nosilac kompenzacione liste SDS-a je Miladin Stanić, a druga je Aleksandra Pandurević. Pošto će Stanić po svim prilikama osvojiti direktan mandat, to praktično znači da Pandurevićeva ponovo u Parlament BiH ako SDS-u pripadne jedan kompenzacioni mandat, ali može se vrlo lako desiti da SDS ponovo ostane bez ijednog kompenzacionog mandata.

Velike šanse da osvoji kompenzacioni mandat i da se iz Narodne skupštine Srpske preseli u Parlament BiH ima nosilac kompenzacione liste Ujedinjene Srpske Milan Petković, jer US ima najveći rast podrške birača, što su pokazali i lokalni izbori 2020. godine.

Za kompenzacioni mandat se bori i Aleksandar Glavaš iz DNS-a kome na ruku ne ide to što su se glasovi na osnovu kojih je DNS prije četiri godine osvojio direktan poslanički mandat u međuvremenu rasuli na Demos koji sada ima svoju kandidatsku listu i NPS Darka Banjca koji će glasove dati SNSD-u.

Kome će dati Selak

Socijalistička partija Petra Đokića prije četiri godine je osvojila kompenzacioni mandat koji je pripao Jakovu Galiću, a ove godine nosilac kompenzacione liste je direktor Fonda za dječiju zaštitu RS Nedeljko Jović. On će imati manje šanse od Galića zato što se SP u međuvremenu podijelio, jer je Goran Selak formirao SPS.

Interesantno je da SPS neće imati svoje kandidatske liste za Parlament BiH, ali će biti još interesantnije čuti kome će Selakovi socijalisti dati svoje glasove za Parlament BiH. Kako stvari stoje, moguće je da odu na tri adrese – Zoranu Tegeltiji i SNSD-u, zatim nosiocu liste Demosa Slobodanu Stanareviću ili čak šefu PDP-a Branislavu Borenoviću, a nije isključeno da će SPS ostaviti svojim biračima da sami odluče kome će dati glas za Parlament BiH.

I na kraju, šansu da osvoji mandat u Parlamentu BiH vidi i direktor RiTE Ugljevik Čedomir Stojanović koji je nosilac kompenzacione liste Demosa.

Plata profesionalnog poslanika u Parlamentu BiH, računajući paušal i ostale prinadležnosti, iznosi oko 5.000 maraka. To znači da se za četvorogodišnji mandat u džep stavi oko 240.000 KM, tako da je jasno zašto se vodi žestoka borba za poslaničku fotelju na nivou BiH.

Izvor: Mojabanjaluka.info

Related Topics:

Politika

DODIK OBJASNIO KAKO PRELAZI GRANICU: “Sjednem u auto i prođem, nikada me niko ne zaustavlja” (VIDEO)

Predsjednik Srpske Milorad Dodik se juče vratio u Bosnu i Hercegovinu nakon posjete Moskvi, a sinoć je otkrio kako prelazi granicu.

Na pitanje kako prelazi granicu BiH uprkos potjernici, odgovorio je da putuje automobilom i da ga niko nije zaustavljao.

– Sjednem u automobil i prođem preko graničnog prelaza kao i ranije. Ni ranije me niko nije zaustavljao, stalno sam prolazio. Kakva je to država u kojoj se ne vjeruje jednoj od policijskih agencija – rekao je dodavši da uskoro ponovno planira putovanje izvan granica Bosne i Hercegovine.

– Ključni problem svega ovoga je njihovo idiotsko nastojanje da spriječe moja putovanja, jer ako ostaneš ovdje zalijepljen, zamrznut i niko ti ne dolazi, nigdje ne ideš, onda su podobro uspjeli. Rekli bi kako smo mi izolovani, kako sam nama niko ne razgovara, a bio sam sa premijerom Mađarske Viktor Orban, premijerom Izraela Benjaminom Netanijahuom, predsjednikom Ruske Federacije Vladimirom Putinom.

Bio sam u Beču, ovdje su dolazi predstavnici Le Penove partije – dodao je Dodik.

Podsjećamo, granična policija BiH provodi istragu o tome kako je Dodik prešao granicu s obzirom na to da postoje izvještaji da je izaslanstvo pod rotacijama prešlo granični prijelaz Rača, bez obveznog zaustavljanja.

Ranije je državnu granicu prelazio i i predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić odlazeći u Srbiju na dan velikih studentskih blokada 15. marta. U BiH se vratio nakon nekoliko dana, a javnosti je ostalo nepoznato na koji način se vratio u državu.

Njih dvojica su, zajedno s predsjednikom vlade RS-a Radovanom Viškovićem, osumnjičeni u predmetu Tužilaštva BiH koji se odnosi na krivično djelo napada na ustavni poredak.

Nastavi čitati

Politika

ČAK 110 MILIONA ZA POŠTENIJE IZBORE: CIK BiH “naduvao” cijenu za uvođenje novih tehnologija?

Centralna izborna komisija BiH predložila je okvirni proračun za nabavku novih tehnologija za održavanje opštih izbora 2026. godine u visini od čak 110 miliona maraka, iako je, prema studiji iz 2017. godine, u čijoj izradi su učestvovali i predstavnici CIK-a, procjena vrijednosti nabavki skenera za održavanje izbora putem novih tehnologija iznosila do 25 miliona maraka.

Istina, u okvirnom proračunu navedene su i dodatne stavke koje se odnose na biometrijsku identifikaciju glasača, ali je cijena pet puta veća od one koja je navedena u prvobitnoj studiji.

Ako se uporedi cijena s nekim drugim zemljama koje su uvele nove tehnologije, čini se da bi cijena koju bi mogli platiti građani BiH mogla biti značajno veća. Međutim, važno je takođe napomenuti da je CIK BiH napravio samo okvirni proračun, pa se može očekivati da konačna suma bude niža.

Primjera radi, prema podacima “Miru Systems Co. Ltd”, koja se bavi proizvodnjom i održavanjem uređaja za skeniranje glasačkih listića, uvođenje skenera na izborima na Filipinima ove godine koštaće oko 314 miliona dolara. U ovu cijenu su, kako je navedeno u ugovoru, uključene nabavke 110.000 skenera za skeniranje glasačkih listića, kompletan sistem za skladištenje i obradu glasačkih listića, softveri, obuka, printanje glasačkih listića i druge potrebe vezane za ove uređaje. S obzirom na to da Filipini imaju oko 115 miliona stanovnika, dolazi se do ukupne cijene od oko 2,7 dolara po stanovniku. Na Filipinima nisu korišteni sistemi za biometrijsku identifikaciju glasača. Prema podacima Filipinske novinske agencije, ukupna cijena izbora na Filipinima iznosi 630 miliona dolara, odnosno 5,5 dolara po stanovniku.

U Nigeriji na izborima 2023. godine nisu koristili skenere za glasačke listiće, već se glasalo klasičnom metodom: papirom i olovkom. U toj zemlji su, međutim, uvedeni biometrijski skeneri. Izbori su, prema podacima publikacije “Premium Times Nigeria”, koštali oko 3,2 dolara po stanovniku, odnosno 772 miliona dolara, a u sklopu sistema za biometrijsko identifikovanje glasača uključen je i sistem za digitalni prenos podataka sa glasačkih mjesta u centralnu bazu. Prema podacima nigerijske izborne komisije, jedan uređaj za identifikaciju glasača koštao je 1.100 dolara, a u zemlji je implementirano oko 200.000 uređaja, odnosno ukupno su koštali dolar po stanovniku.

Ako bi se ista cijena prenijela na BiH, glasanje putem skeniranja glasačkih listića koštalo bi ukupno oko 18 miliona dolara, ili oko 35 miliona maraka. Ako bi se još primijenio i nigerijski model biometrijskog skeniranja glasačkih listića i digitalni prenos podataka ručno prebrojanih listića u centralne baze, nabavka biometrijskih skenera koštala bi BiH oko šest miliona maraka.

Prema podacima Centralne izborne komisije BiH, uređaj za biometrijsku identifikaciju bi koštao oko 3.300 maraka. “Potrošni materijal” za ove uređaje procijenjen je na 100 maraka po glasačkom mjestu, a softverske licence po glasačkom mjestu procijenjene su na 300 maraka. “Sistem za upravljanje identitetom” procijenjen je na 200 maraka po glasačkom mjestu.

Jedan skener za skeniranje glasačkih listića u BiH koštao bi 4.700 maraka, a ostale stavke navedene su kao posebni dodatni troškovi. Na Filipinima je jedan skener koštao 2.900 dolara ili oko 5.800 maraka, ali u ovu cijenu je, kao što smo rekli, uključen i sav ostali materijal, uključujući i štampanje glasačkih listića koji se koriste uz skenere i obuke, dok je CIK BiH, uz cijenu skenera, naveo dodatne stavke za ostale potrepštine, mimo osnovne cijene skenera.

Protekli opšti izbori u BiH koštali su nešto manje od 15 miliona maraka, a kada se uzmu okvirni troškovi koje CIK BiH planira ako se 2026. uvedu nove tehnologije samo za osoblje usluge dobavljača, obuku i edukaciju birača za dodatne tehnologije predviđeno je gotovo 50 miliona maraka. Predviđena je i izgradnja skladišta za opremu u visini od dva miliona maraka, kao i sredstva za rad Agencije za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka u visini od 2,5 miliona maraka.

Pitanje na koje u ovom trenutku niko ne želi da odgovori jeste da li je ukupna cijena od čak 110 miliona maraka navedena samo zato da se javnost obeshrabri od uvođenja novih tehnologija i da politički predstavnici opravdaju da se od toga odustane, ili je to samo početna procjena koja će se značajno korigovati naniže kad krenu pregovori u vezi s zaključivanjem ugovora.

Nastavi čitati

Politika

NIJE SE DUGO ČEKALO: Dodik odgovorio na poruku generalnog sekretara NATO-a

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik reagovao je na izjavu generalnog sekretara NATO-a Marka Rutea, ukazujući na neophodnost domaćeg dijaloga i političkog dogovora unutar Bosne i Hercegovine.

“Uvažavam poruku gospodina Rutea da Predsjedništvo BiH treba da preuzme odgovornost za zemlju. Smatram to važnim pozivom da se svi procesi vrate u okvire domaćeg dijaloga i političkog dogovora”, napisao je Dodik na društvenim mrežama.

Međutim, Dodik je istakao da je “nemoguće prihvatiti presudu koja nije plod zakonodavnog procesa izabranih narodnih predstavnika, već politička odluka jednog neizabranog stranca usred Evrope”.

“Teško je govoriti o nezavisnom pravosuđu kada je sud u kojem se vodi postupak protiv mene prepun sudija i tužilaca protiv kojih se vode postupci za korupciju i saradnju s kriminalnim grupama. Više je optužbi na račun tog suda i tužilaštva, nego što je taj sud procesuirao stvarni kriminal”, naglasio je Dodik.

On je ocijenio da je “kriza u BiH nastala zato što se pravosuđe koristi kao politički alat”. Dodik smatra da “se volja naroda pokušava zamijeniti voljom pojedinaca”.

Na kraju, predsjednik Republike Srpske zaključio je da “BiH može naprijed samo dogovorom. A dogovor ne nastaje pod pritiskom, već u međusobnom uvažavanju”.

Nastavi čitati

Aktuelno