Connect with us

Politika

Ko će u Parlament BiH direktno, a ko lovi kompenzaciju?

Od devet direktnih poslaničkih mandata u Predstavničkom domu Parlamenta BiH koji se biraju u tri izborne jedinice u Srpskoj, pet će osvojiti SNSD, tri će pripasti SDS-u, a jedan PDP-u, dok će se za pet kompenzacionih mandata voditi pravi rat.

Prema analizi portala mojabanjaluka.info razlika u odnosu na prije četiri godine je u tome što će DNS ostati bez direktnog mandata koji je tada osvojio Nenad Nešić u izbornoj jedinici tri, a sada će taj mandat pripasti SNSD-u.

Kada se računa po izbornim jedinicama, u prvoj (prijedorsko-banjolučkoj) lider PDP-a Branislav Borenović sigurno će osvojiti novi mandat i to će ponovo biti jedini direktan mandat PDP-a.

Po jedan mandat će osvojiti SNSD i SDS pri čemu nosilac liste SDS-a Miladin Stanić nema ozbiljnog protivkandidata unutar svoje stranke, dok nosiocu liste SNSD-a Nebojši Radmanovića za vrat duvaju dva jako ozbiljna kandidata.

Jedan je aktuelni predsjedavajući Savjeta ministara BiH Zoran Tegeltija za koga mnogi unutar stranke smatraju da je trebao da bude nosilac liste i koji će zbog toga sigurno dati sve od sebe da napravi što bolji rezultat, a drugi je direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih Milorad Kojić.

Kojić je 2018. godine sa više od 23.000 osvojenih glasova ostvario odličan rezultat koji je predstavljao svojevrsno iznenađenje, a s obzirom na to da je za protekle četiri godine u javnosti dodatno ojačana pozitivna slika o poslu koji radi Centar na čijem je čelu, njegov odličan rezultat na ovogodišnjim izborima nikoga ne bi trebao da iznenadi.

Drugim riječima, ukoliko SDS podbaci i ostane bez direktnog mandata u ovoj izbornoj jedinici, što je teško, ali nije isključeno, jer je SDS prije četiri godine kampanju izgradio na tadašnjoj popularnosti Dragana Mektića koje sada nema, dakle u slučaju da SDS podbaci, borba za dva mandata SNSD-a vodiće se između Radmanovića, Tegeltije i Kojića.

Iz SDS u SNSD

U drugoj izbornoj jedinici (dobojsko-bijeljinskoj) situacija je potpuno jasna. S obzirom na to da je kompletno rukovodstvo dobojskog SDS-a zajedno sa članstvom poslije opštih izbora 2018. godine prešlo u SNSD, ta stranka će kao i prije četiri godine, samo sada mnogo uvjerljivije, osvojiti dva direktna mandata. Ta dva mandata će pripasti Obrenu Petroviću i Sanji Vulić, dok će treći direktni mandat iz ove izborne jedinice osvojiti nosilac liste SDS-a i bivši lider te stranke Mladen Bosić.

Kada je riječ o trećoj izbornoj jedinici (Birač, sarajevsko-romanijska regija i Hercegovina), rezultat će takođe biti 2:1 u korist SNSD-a. Nosilac liste SDS-a Darko Babalj osvojiće direktan mandat SDS-a, dok će u poslaničke fotelje ispred SNSD-a nosilac liste te stranke i aktuelni premijer Radovan Višković i bez imalo sumnje funkcioner zvorničkog SNSD-a i dugogodišnji poslanik u Narodnoj skupštini RS Obren Marković. Nije isključeno da zbog njegovog ponašanja u vezi sa prodajom potraživanja FG „Birač“ kompaniji „Pavgord“ Višković ostane bez podrške zvorničkog SNSD-a, ali to ipak ne bi trebalo da dovede u pitanje njegov poslanički mandat.

Glasovi nisu garancija

To je kada je riječ o direktnim mandatima, ali mnogo zanimljivija situacija i mnogo žešća borba će se voditi za pet kompenzacionih mandata. Na jedan siguran „kompenz“ može da računa samo SNSD kome su 2018. godine pripala dva mandata, a čiju kompenzacionu listu, kako nezvanično saznajemo, sada nosi nosi Radovan Višković.

Na siguran kompenz može da računa i bošnjačka koalicija pod nazivom Pokret za državu, odnosno njen nosilac Adil Osmanović, a zbog izuzetno zamršene matematike nezahvalno je prognozirati ko će osvojiti tri preostala kompenza.

O tome svjedoči činjenica da je SDS prije četiri godine sa više od 160.000 osvojenih glasova osvojio tri direktna, ali je ostao bez ijednog kompenzacionog mandata, dok je po jedan kompenz pripao SP-u sa 31.321 osvojenim glasom (4,69%) i SDA koja je osvojila 29.673 (4,45%) glasa. S obzirom na to da bošnjačke stranke ove godine nastupaju sa jedinstvenom listom pod nazivom Pokret za državu, Adil Osmanović će kao nosilac kompenzacione liste sigurno ponovo osvojiti mandat.

Za preostala tri kompenza ravnopravno će se boriti sve stranke, prije svega SDS, PDP, US, SP, DNS i Demos, dok u SNSD-u očekuju da im ponovo pripadnu dva kompenzaciona mandata.

Najveće šanse da joj pripadne jedan od tri mandata ima PDP-ova Mira Pekić koja je, kako nezvanično saznajemo, ponovo druga na kompenzacionoj listi, odmah iza lidera stranke Branislava Borenovića koji će sasvim sigurno osvojiti direktan mandat. Nosilac kompenzacione liste SDS-a je Miladin Stanić, a druga je Aleksandra Pandurević. Pošto će Stanić po svim prilikama osvojiti direktan mandat, to praktično znači da Pandurevićeva ponovo u Parlament BiH ako SDS-u pripadne jedan kompenzacioni mandat, ali može se vrlo lako desiti da SDS ponovo ostane bez ijednog kompenzacionog mandata.

Velike šanse da osvoji kompenzacioni mandat i da se iz Narodne skupštine Srpske preseli u Parlament BiH ima nosilac kompenzacione liste Ujedinjene Srpske Milan Petković, jer US ima najveći rast podrške birača, što su pokazali i lokalni izbori 2020. godine.

Za kompenzacioni mandat se bori i Aleksandar Glavaš iz DNS-a kome na ruku ne ide to što su se glasovi na osnovu kojih je DNS prije četiri godine osvojio direktan poslanički mandat u međuvremenu rasuli na Demos koji sada ima svoju kandidatsku listu i NPS Darka Banjca koji će glasove dati SNSD-u.

Kome će dati Selak

Socijalistička partija Petra Đokića prije četiri godine je osvojila kompenzacioni mandat koji je pripao Jakovu Galiću, a ove godine nosilac kompenzacione liste je direktor Fonda za dječiju zaštitu RS Nedeljko Jović. On će imati manje šanse od Galića zato što se SP u međuvremenu podijelio, jer je Goran Selak formirao SPS.

Interesantno je da SPS neće imati svoje kandidatske liste za Parlament BiH, ali će biti još interesantnije čuti kome će Selakovi socijalisti dati svoje glasove za Parlament BiH. Kako stvari stoje, moguće je da odu na tri adrese – Zoranu Tegeltiji i SNSD-u, zatim nosiocu liste Demosa Slobodanu Stanareviću ili čak šefu PDP-a Branislavu Borenoviću, a nije isključeno da će SPS ostaviti svojim biračima da sami odluče kome će dati glas za Parlament BiH.

I na kraju, šansu da osvoji mandat u Parlamentu BiH vidi i direktor RiTE Ugljevik Čedomir Stojanović koji je nosilac kompenzacione liste Demosa.

Plata profesionalnog poslanika u Parlamentu BiH, računajući paušal i ostale prinadležnosti, iznosi oko 5.000 maraka. To znači da se za četvorogodišnji mandat u džep stavi oko 240.000 KM, tako da je jasno zašto se vodi žestoka borba za poslaničku fotelju na nivou BiH.

Izvor: Mojabanjaluka.info

Politika

PRVA PRESUDA POLITIČARA ZBOG VRIJEĐENJA NOVINARA! Načelnik Šipova kriv za diskriminaciju

Osnovni sud u Banjaluci je, prvostepenom presudom, potvrdio da je načelnik opštine Šipovo Milan Kovač počinio diskriminaciju prema novinarima Aleni Beširević i Harunu Dinareviću.

Klix prenosi da riječ je o prvoj presudi ovakvog tipa u Bosni i Hercegovini.

Novinari Beširević i Dinarević su podnijeli tužbu protiv Kovača nakon što ih je telefonski vrijeđao zbog istraživačkog teksta “Šume Srpske u službi Dodikovog finansijskog i političkog blagostanja”, koji su objavili na portalu Naratorium. Kovač je nazvao Dinarevića, glavnog i odgovornog urednika portala, i upitao “Što pišeš o meni”, zatim ga je izvrijeđao. Slične uvrede upućene su i novinarki Beširević. Razgovor je obilovao i neprimjerenim izjavama u kojima načelnik poziva novinare da dođu u njegov kabinet i oralno ga zadovolje.

Ovakvo ponašanje je ocijenjeno neprihvatljivim, a u sudskoj presudi se navodi da je Kovač “nastojao poniziti i uvrijediti tužioce kao novinare, kao ljudska bića, povrijedio je njihovo dostojanstvo na opscen, lascivan, degradirajući, ponižavajući, vrijeđajući govor sasvim neprimjeren osobi koja je političar, trenutno na funkciji načelnika Opštine Šipovo”.

Zbog diskriminacije novinara dobio je novčanu kaznu, i to 1.500 KM kao odšteta Dinareviću i 1.000 KM odštete Beširević. Novinarka Beširević je za Klix.ba kazala da ovo nije njena pobjeda, niti pobjeda Naratoriuma, nego cijele novinarske zajednice u BiH.

“Presuda ustvari dolazi kao rezultat saradnje sjajnih ljudi i profesionalaca. Ostvarena je uz podršku Udruženja BH novinari i izvanrednih advokatica Biljane Radulović koja je započela proces i Jovane Kisin Zagajac koja ga je dovela do kraja. Presuda potvrđuje da dostojanstvo može pobijediti zloupotrebu moći. No, u momentu u kojem svjedočimo borbi za opstanak javnog radiotelevizijskog servisa Bosne i Hercegovina teško je govoriti o novinarskim pobjedama”, istaknula je Beširević.

Dinarević, u izjavi za Klix.ba naglašava da ova presuda otvara vrata zdravijem odnosu političara i novinara, u kojem bi političari osjećali odgovornost za svoje riječi.

“Ova presuda se može tumačiti kao presedan koji će utrti put drugim novinarima koji dožive diskriminaciju od strane ljudi na poziciji moći. Nadam se će onda barem malo utjecati na vokabular i ton političara kada se obraćaju drugima čijim stavovima nisu zadovoljni”, kazao je Dinarević.

Advokatica Kisin Zagajac je za Detektor kazala da se ovaj predmet, u odnosu na ostale u kojima se štite novinari, razlikuje po tome što obuhvata i diskriminaciju, a ne samo klevetu i ugrožavanje prava na slobodu izražavanja.

U presudi je, kako se dodaje, takođe i sud bio oštar prema Kovaču. Sud je naglasio da “naprosto ovakvo ophođenje ne može se nazvati mišljenjem i vrijednosnim sudom, već običnim prostačkim izražavanjem koje ne priliči tuženom kao osobi koja obavlja određene političke funkcije i uloge u našem društvu”.

Takođe, u obrazloženju presude stoji, “Iz govora tuženog sud zaključuje da se sadržaj njegovog govora ne može opravdati ničim, pa čak ni izrevoltiranošću za koju ovaj navodi da je imao nakon što je pročitao tekstove tužilaca. U skladu s navedenim, sud iz govora tuženog utvrđuje da njegov govor sadrži sve elemente uznemiravanja koje je jedan od oblika diskriminacije, jer je svojim govorom povrijedio dostojanstva tužilaca tako što ih je brojnim vulgarnostima pokušao zastrašiti, degradirati, ponižavati i biti uvredljiv”.

Tuženi ima pravo na žalbu s obzirom na to da je riječ o prvostepenoj presudi.

Nastavi čitati

Politika

Otac NENADA NEŠIĆA dužan milion Poreskoj upravi Republike Srpske, A SAD SAVJETUJE LJUBIŠU ĆOSIĆA

Dio tima koji savjetuje gradonačelnika Istočnog Sarajeva Ljubišu Ćosića postao je i otac bivšeg ministra bezbjednosti, osumnjičenog za više krivičnih djela, Nenada Nešića – Rade Nešić.

Rade Nešić u političkom životu nije posebno poznat iako je bio kandidat stranke Demokratski narodni savez (DNS) na Lokalnim izborima 2016. godine. Nije se bavio ni javnom upravom, ali je javnosti u Istočnom Sarajevu poznat kao vlasnik firme „DAR Company“ Istočno Novo Sarajevo. Firma Ćosićevog  novog savjetnika duguje skoro milion Poreskoj upravi Republike Srpske.

Firma „DAR Company“ nalazi se na listi najvećih dužnika Poreske uprave Republike Srpske. Zaključno sa septembrom ove godine Poreskoj upravi duguju skoro milion maraka, odnosno 929.470 KM. Iako je firma ugašena, dug nikada nije uplaćen.

Izvor: Poreska uprava Republike Srpske

Ćosić: Poslaću Vam sve podatke

Naši novinari kontaktirali su gradonačelnika Istočnog Sarajeva Ljubišu Ćosića.

U kratkoj telefonskoj izjavi Ćosić je za Spin info potvrdio da je Nešić jedan od njegovih savjetnika.

„Imam 4-5 savjetnika, nisam trenutno siguran za vrstu ugovora po kojem su zaposleni, molim Vas da pošaljete to na mejl pa ću Vam sve odgovoriti“, rekao je Ćosić.

Na elektronsku adresu na koju nas je uputio, u dva navrata poslali smo pitanja o tome da li je tačno da je Nešić jedan od njegovih savjetnika, uz molbu da nam precizira o kojoj vrsti angažmana je riječ.

Pitali smo i koliko ukupno savjetnika gradonačelnik ima, takođe uz molbu da pojasni ko su oni, za koje oblasti ga savjetuju, te o kakvoj vrsti angažmana se radi.

Do objave teksta obećane odgovore nismo dobili. U slučaju da informacije zaprimimo naknadno, svi detalji će biti objavljeni.

Nešićev brat Predrag – političar i vlasnik druge firme

Brat Nenada Nešića, Predrag, aktuelni je poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske, koji za tri godine mandata nije uputio nijednu inicijativu, niti se javljao za diskusiju.

Predrag je vlasnik firme „N- Trade“ koja je u prošloj godini prihodovala dva miliona maraka.

O imovini Nenada Nešića nedavno je pisao Centar za istraživačko novinarstvo. Navode da je Nešić uložio najmanje milion maraka u kupovinu nekretnina dok je bio v.d. direktora JP „Putevi Republike Srpske“ i nakon što je dao ostavku. Sumnjiči se da je u ovom preduzeću prao novac i primao mito, ostvarivši milionsku finansijsku korist.

Institucijama je prikrio polovinu nekretnina koje ima sa suprugom u BiH, Srbiji i Crnoj Gori. Napomenimo i da su mu nedavno ukinute  mjere zabrane putovanja i javljanja državnom organu nakon što je založio nekretninu vrijednu 1.370.000 KM.

Nastavi čitati

Politika

NEŠKOVIĆ “Spremni zahtjevi za PONIŠTAVANJE IZBORA u četiri grada”

Šef izbornog štaba i član Predsjedništva SDS-a Želimir Nešković izjavio je za “Avaz” da će rokovi za prigovore i žalbe vezane za prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske, koji su održani 23. novembra, biti striktno poštovani.

– U toku izbornog dana naši posmatrači su uložili niz primjedbi na ponašanje određenih članova biračkih odbora. Postoje zahtjevi za ponovnim brojanjem glasova na nekim biračkim mjestima i zahtjevi za poništavanje izbora u kompletnim lokalnim zajednicama Bratunac, Doboj, Zvornik i Laktaši. Oni su pripremljeni i biće predati u skladu s pravilima CIK-a BIH – kazao je Nešković.

Podsjećamo, kandidat SNSD-a na prijevremenim predsjedničkim izborima u Republici Srpskoj Siniša Karan osvojio 9.745 glasova više od SDS-ovog kandidata Branka Blanuše.

Nakon obrađenih 99,91 odsto biračkih mjesta, Karan je osvojio povjerenje 222.110 građana, dok je za Blanušu glasalo 212.365, pokazuju najnoviji preliminarni, nezvanični i nekompletni rezultati Centralne izborne komisije BiH.

U procentima, Karan je osvojio 50,41 odsto, a Blanuša 48,20 odsto glasova.

Na trećem mjestu je Dragan Đokanović iz Saveza za novu politiku za kojeg je glasalo 2.019 birača ili 0,46 odsto.

Nikola Lazarević iz Ekološke partije Republike Srpske dobio je 1.696 glasova ili 0,38 odsto.

Za nezavisnog kandidata Igora Gaševića glasalo je 1.346 ili 0,31 odsto glasača, a za Slavka Dragičevića 1.064, odnosno 0,24 odsto.

Prema podacima CIK-a, na prijevremenim izborima, od 1.264.364 upisanih u birački spisak pravo glasa iskoristilo je 439.897 birača ili 34,79 odsto.

Nastavi čitati

Aktuelno