Connect with us

Politika

Ko će u Parlament BiH direktno, a ko lovi kompenzaciju?

Od devet direktnih poslaničkih mandata u Predstavničkom domu Parlamenta BiH koji se biraju u tri izborne jedinice u Srpskoj, pet će osvojiti SNSD, tri će pripasti SDS-u, a jedan PDP-u, dok će se za pet kompenzacionih mandata voditi pravi rat.

Prema analizi portala mojabanjaluka.info razlika u odnosu na prije četiri godine je u tome što će DNS ostati bez direktnog mandata koji je tada osvojio Nenad Nešić u izbornoj jedinici tri, a sada će taj mandat pripasti SNSD-u.

Kada se računa po izbornim jedinicama, u prvoj (prijedorsko-banjolučkoj) lider PDP-a Branislav Borenović sigurno će osvojiti novi mandat i to će ponovo biti jedini direktan mandat PDP-a.

Po jedan mandat će osvojiti SNSD i SDS pri čemu nosilac liste SDS-a Miladin Stanić nema ozbiljnog protivkandidata unutar svoje stranke, dok nosiocu liste SNSD-a Nebojši Radmanovića za vrat duvaju dva jako ozbiljna kandidata.

Jedan je aktuelni predsjedavajući Savjeta ministara BiH Zoran Tegeltija za koga mnogi unutar stranke smatraju da je trebao da bude nosilac liste i koji će zbog toga sigurno dati sve od sebe da napravi što bolji rezultat, a drugi je direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih Milorad Kojić.

Kojić je 2018. godine sa više od 23.000 osvojenih glasova ostvario odličan rezultat koji je predstavljao svojevrsno iznenađenje, a s obzirom na to da je za protekle četiri godine u javnosti dodatno ojačana pozitivna slika o poslu koji radi Centar na čijem je čelu, njegov odličan rezultat na ovogodišnjim izborima nikoga ne bi trebao da iznenadi.

Drugim riječima, ukoliko SDS podbaci i ostane bez direktnog mandata u ovoj izbornoj jedinici, što je teško, ali nije isključeno, jer je SDS prije četiri godine kampanju izgradio na tadašnjoj popularnosti Dragana Mektića koje sada nema, dakle u slučaju da SDS podbaci, borba za dva mandata SNSD-a vodiće se između Radmanovića, Tegeltije i Kojića.

Iz SDS u SNSD

U drugoj izbornoj jedinici (dobojsko-bijeljinskoj) situacija je potpuno jasna. S obzirom na to da je kompletno rukovodstvo dobojskog SDS-a zajedno sa članstvom poslije opštih izbora 2018. godine prešlo u SNSD, ta stranka će kao i prije četiri godine, samo sada mnogo uvjerljivije, osvojiti dva direktna mandata. Ta dva mandata će pripasti Obrenu Petroviću i Sanji Vulić, dok će treći direktni mandat iz ove izborne jedinice osvojiti nosilac liste SDS-a i bivši lider te stranke Mladen Bosić.

Kada je riječ o trećoj izbornoj jedinici (Birač, sarajevsko-romanijska regija i Hercegovina), rezultat će takođe biti 2:1 u korist SNSD-a. Nosilac liste SDS-a Darko Babalj osvojiće direktan mandat SDS-a, dok će u poslaničke fotelje ispred SNSD-a nosilac liste te stranke i aktuelni premijer Radovan Višković i bez imalo sumnje funkcioner zvorničkog SNSD-a i dugogodišnji poslanik u Narodnoj skupštini RS Obren Marković. Nije isključeno da zbog njegovog ponašanja u vezi sa prodajom potraživanja FG „Birač“ kompaniji „Pavgord“ Višković ostane bez podrške zvorničkog SNSD-a, ali to ipak ne bi trebalo da dovede u pitanje njegov poslanički mandat.

Glasovi nisu garancija

To je kada je riječ o direktnim mandatima, ali mnogo zanimljivija situacija i mnogo žešća borba će se voditi za pet kompenzacionih mandata. Na jedan siguran „kompenz“ može da računa samo SNSD kome su 2018. godine pripala dva mandata, a čiju kompenzacionu listu, kako nezvanično saznajemo, sada nosi nosi Radovan Višković.

Na siguran kompenz može da računa i bošnjačka koalicija pod nazivom Pokret za državu, odnosno njen nosilac Adil Osmanović, a zbog izuzetno zamršene matematike nezahvalno je prognozirati ko će osvojiti tri preostala kompenza.

O tome svjedoči činjenica da je SDS prije četiri godine sa više od 160.000 osvojenih glasova osvojio tri direktna, ali je ostao bez ijednog kompenzacionog mandata, dok je po jedan kompenz pripao SP-u sa 31.321 osvojenim glasom (4,69%) i SDA koja je osvojila 29.673 (4,45%) glasa. S obzirom na to da bošnjačke stranke ove godine nastupaju sa jedinstvenom listom pod nazivom Pokret za državu, Adil Osmanović će kao nosilac kompenzacione liste sigurno ponovo osvojiti mandat.

Za preostala tri kompenza ravnopravno će se boriti sve stranke, prije svega SDS, PDP, US, SP, DNS i Demos, dok u SNSD-u očekuju da im ponovo pripadnu dva kompenzaciona mandata.

Najveće šanse da joj pripadne jedan od tri mandata ima PDP-ova Mira Pekić koja je, kako nezvanično saznajemo, ponovo druga na kompenzacionoj listi, odmah iza lidera stranke Branislava Borenovića koji će sasvim sigurno osvojiti direktan mandat. Nosilac kompenzacione liste SDS-a je Miladin Stanić, a druga je Aleksandra Pandurević. Pošto će Stanić po svim prilikama osvojiti direktan mandat, to praktično znači da Pandurevićeva ponovo u Parlament BiH ako SDS-u pripadne jedan kompenzacioni mandat, ali može se vrlo lako desiti da SDS ponovo ostane bez ijednog kompenzacionog mandata.

Velike šanse da osvoji kompenzacioni mandat i da se iz Narodne skupštine Srpske preseli u Parlament BiH ima nosilac kompenzacione liste Ujedinjene Srpske Milan Petković, jer US ima najveći rast podrške birača, što su pokazali i lokalni izbori 2020. godine.

Za kompenzacioni mandat se bori i Aleksandar Glavaš iz DNS-a kome na ruku ne ide to što su se glasovi na osnovu kojih je DNS prije četiri godine osvojio direktan poslanički mandat u međuvremenu rasuli na Demos koji sada ima svoju kandidatsku listu i NPS Darka Banjca koji će glasove dati SNSD-u.

Kome će dati Selak

Socijalistička partija Petra Đokića prije četiri godine je osvojila kompenzacioni mandat koji je pripao Jakovu Galiću, a ove godine nosilac kompenzacione liste je direktor Fonda za dječiju zaštitu RS Nedeljko Jović. On će imati manje šanse od Galića zato što se SP u međuvremenu podijelio, jer je Goran Selak formirao SPS.

Interesantno je da SPS neće imati svoje kandidatske liste za Parlament BiH, ali će biti još interesantnije čuti kome će Selakovi socijalisti dati svoje glasove za Parlament BiH. Kako stvari stoje, moguće je da odu na tri adrese – Zoranu Tegeltiji i SNSD-u, zatim nosiocu liste Demosa Slobodanu Stanareviću ili čak šefu PDP-a Branislavu Borenoviću, a nije isključeno da će SPS ostaviti svojim biračima da sami odluče kome će dati glas za Parlament BiH.

I na kraju, šansu da osvoji mandat u Parlamentu BiH vidi i direktor RiTE Ugljevik Čedomir Stojanović koji je nosilac kompenzacione liste Demosa.

Plata profesionalnog poslanika u Parlamentu BiH, računajući paušal i ostale prinadležnosti, iznosi oko 5.000 maraka. To znači da se za četvorogodišnji mandat u džep stavi oko 240.000 KM, tako da je jasno zašto se vodi žestoka borba za poslaničku fotelju na nivou BiH.

Izvor: Mojabanjaluka.info

Related Topics:

Politika

“TROJKA” OPTUŽUJE DODIKA ZA PRITISAK NA SUD BiH uoči drugostepene presude

Klubovi SDP BiH, Naroda i pravde i Naše stranke u Predstavničkom domu parlamenta BiH tvrde da se vrši nedopustivi pritisak na Apelaciono vijeće Suda BiH u susret drugostepenoj presudi predsjedniku Republike Srpske, Miloradu Dodiku.

U zajedničkom saopštenju za javnost, klubovi poslanika “Trojke” navode da “posebnu pažnju skreću na nedopustivi pritisak, prijetnje i ucjene koje Dodik upućuje Apelacionom vijeću u vezi sa drugostepenim postupkom u procesu u kojem je Dodik prvostepeno presuđen na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine, kao i mjeru sigurnosti zabrane vršenja političkih funkcija u trajanju od šest godina”.

– Upozoravamo Dodika, kao i bilo koga od domaćih ili stranih funkcionera koji eventualno imaju namjeru da se miješaju u rad ili odluku Apelacionog vijeća, da to ne rade, jer ćemo svako saznanje o takvim pokušajima javno obznaniti i insistirati na odgovornosti i adekvatnoj sankciji – navodi se u saopštenju.

Istovremeno, kako se dodaje, klubovi poslanika “Trojke” daju “punu podršku pravosudnim tijelima BiH koja moraju raditi samostalno, slobodno i u skladu sa najvećim profesionalnim standardima, bez bilo kakvih prijetnji ili ucjena”.

Takođe, u saopštenju se navodi da Dejtonskim mirovnim sporazumom nije određena entitetska granica, te da je BiH “samostalna, suverena i međunarodno priznata država, a njeni entiteti postoje samo u okviru BiH na način kako je to definisano Ustavom BiH”.

– Dakle, nema mirnog razdruživanja i jedino što bi, rušenjem Dejtonskog mirovnog sporazuma i Ustava BiH, bilo podložno nestanku su bh. entiteti. Odluke Suda BiH i Tužilaštva BiH važe i važiće na teritoriji čitave BiH. Neustavne zakone o nepriznavanju Suda i Tužilaštva BiH koje su Dodikovi poslušnici usvojili u NSRS je Ustavni sud BiH stavio van snage.

A odluke Ustavnog suda BiH su, u skladu sa članom VI.4. Ustava BiH, konačne i obavezujuće – poručuju poslanici iz stranaka “Trojke” u Predstavničkom domu parlamenta BiH.

Nastavi čitati

Politika

RASPRAVA U DOMU NARODA: Pao i Zakon o VSTS-u

Delegati Doma naroda nakon što su “srušili” izmjene Zakona o finansiranju institucija BiH, glasali su i protiv Zakona o VSTS-u koji je predložio Savjet ministara BiH, a koji je jedan od uslova za put BiH ka Evropskoj uniji.

Tokom rasprave, delegati opozicije iz Republike Srpske pozvali su delegate koji dolaze iz SNSD-a da objasne kako usvajamo Zakono VSTS-u BiH, a imamo Zakon o VSTS-u Republike Srpske koji je nedavno usvojen na sjednici Narodne skupštine Republike Srpske.

“U izradi Zakona o VSTS-u BiH u radnoj grupi su učestvovali predstavnici Republike Srpske, a šta mi slučamo u NS RS i javnosti. To je potpuno sluđivanje naroda, to nema smisla”, rekao je Nenad Vuković, delegat PDP-a u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.

Nastavi čitati

Politika

CRNADAK OPLEO PO DODIKU! “Može li neko zamoliti Dodika da malo popusti, da nam više ne vrijeđa inteligenciju”

“Može li neko zamoliti Dodika da malo popusti, da nam više ne vrijeđa inteligenciju? To što se slika kako pod rotacijama ide u Mađarsku svaka dva dana ne pomaže Republici Srpskoj. Dosta je obmana. Čuj, Dodik i Orban dogovorili ono što je dogovoreno u decembru 2023!?”, naveo je Crnadak.
Nakon što je SNSD objavio da je mađarski premijer Viktor Orban obećao predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku podršku Mađarske za projekte iz kojih se povukla Njemačka, oglasio se šef poslaničkog kluba PDP u NSRS-u Igor Crnadak, nazvavši tu vijest – reciklažom.

“Sastanak Dodik–Orban u Budimpešti i izjava da je postignut dogovor o podršci projektima – to smo već gledali. To što se sada predstavlja kao nova vijest zapravo je staro obećanje iz decembra 2023. godine”, poručio je Crnadak.
Podsjetio je da je još u novembru 2024. ministar spoljnih poslova Mađarske Peter Sijjarto najavio da će Mađarska preuzeti tri energetska projekta u Republici Srpskoj iz kojih se Njemačka povukla, među kojima su izgradnja solarnih i vjetroelektrana.

“Može li neko zamoliti Dodika da malo popusti, da nam više ne vrijeđa inteligenciju? To što se slika kako pod rotacijama ide u Mađarsku svaka dva dana ne pomaže Republici Srpskoj. Dosta je obmana. Čuj, Dodik i Orban dogovorili ono što je dogovoreno u decembru 2023!?”, naveo je Crnadak.

Njemačka je, podsjetimo, obustavila podršku projektima u Republici Srpskoj zbog, kako su naveli iz Berlina, neustavnog i antidejtonskog djelovanja vlasti koje predvodi Dodik.

(BN/Raport)

Nastavi čitati

Aktuelno