Svijet
KO JE BIO HENRI KISINDŽER? Od jevrejskog dječaka koji je pobegao od nacista do nobelovca

Henri Kisindžer je, podsjećamo, preminuo u svom domu u Konektikatu u 100. godini
Henri Kisindžer, često opisivan kao jedan od najuticajnijih američkih diplomata i državnika, rođen je 27. maja 1923. u Firtu u Njemačkoj. Njegovo ime je postalo sinonim za globalnu diplomatiju, a njegova karijera obuhvata period velikih međunarodnih promjena i izazova.
Kisindžerovo porodično porijeklo oblikovali su Drugi svjetski rat i nacistički progon Jevreja. Sa porodicom se preselio u Sjedinjene Države 1938. godine, gdje je započeo svoje visoko obrazovanje na Harvardu. Njegova intelektualna snalažljivost i analitički pristup brzo su ga istakli kao perspektivnog mladog stručnjaka u oblasti međunarodnih odnosa. Prvi značajan korak u njegovoj karijeri bio je da postane savjetnik za nacionalnu bezbjednost pod predsjednikom Ričardom Niksonom 1969. godine. Tokom svog mandata, Kisindžer je igrao ključnu ulogu u oblikovanju američke spoljne politike tokom Hladnog rata. Njegova sposobnost da donosi teške odluke i vodi diplomatske pregovore dovela ga je do ključnih trenutaka, uključujući vođenje politike detanta između SAD i Sovjetskog Saveza.
Jedan od najpoznatijih momenata u Kisindžerovoj karijeri bilo je potpisivanje sporazuma o kontroli naoružanja „SALT I” 1972. godine, koji je bio pokušaj da se smanje nuklearne tenzije između dvije supersile. Njegova uloga u mirovnim pregovorima u Vijetnamu i potpisivanju Pariskog sporazuma 1973. takođe su ostavili dubok trag na međunarodne odnose.
Nobelova nagrada za mir, koju je Kisindžer dobio 1973. godine, bila je priznanje za njegove napore u postizanju sporazuma i smanjenju vojnih sukoba. Međutim, ista nagrada naišla je na kritike zbog vojnih operacija koje su prethodile diplomatskim dostignućima, kao što je bombardovanje Kambodže tokom rata u Vijetnamu. Nakon boravka u Bijeloj kući, Kisindžer je nastavio karijeru kao diplomata, obavljajući funkciju državnog sekretara pod predsjednikom Džeraldom Fordom. Njegova uloga u postizanju sporazuma između Izraela i Egipta (Kemp Dejvidski sporazum) 1978. dodatno je produbila njegovu reputaciju mirnodopskog pregovarača, piše “klix.ba”.
Međutim, Kisindžerova karijera nije bila bez kontroverzi. Kritičari ga optužuju da podržava diktatorske režime u cilju očuvanja američkih interesa, dok drugi dovode u pitanje etičke aspekte njegovog spoljnopolitičkog djelovanja. Uprkos kontroverzama, Henri Kisindžer ostaje važna ličnost u svjetskoj diplomatiji, čije su odluke i dostignuća oblikovala međunarodnu scena tokom ključnih trenutaka.20.
Kisindžer je, podsjećamo, preminuo u svom domu u Konektikatu u 100. godini, saopštila je konsultantska kuća Kisindžer asošiejts.
Svijet
STANOVNICI GAZE O PRIMIRJU: “Ne znamo odakle da počnemo”

Mnogi stanovnici Gaze s olakšanjem su dočekali vijest o primirju između Izraela i Hamasa, ali njihovu nadu prate i sumnje.
“Osjetili smo sreću, ali bol i patnja ostaju”, rekao je Ibrahim Šurab iz Kan Hunisa, koji sada živi u šatorskom kampu u Muvasiju, prenosi Sky News.
Nevin Kudih dodala je da je to prvi trenutak stvarnog olakšanja otkako je počeo rat.
“Još smo na ulici”, rekla je, čekajući povratak kući.
U Deir al-Balahu su djeca slavila, ali mnogi odrasli osjećali su gorčinu.
“Izgubili smo voljene, domove i čitavu generaciju učenika. Ne znamo odakle početi s obnovom”, rekao je Mohamad al Fara.
Neki strahuju da se prekid vatre neće održati.
“Vrlo smo oprezni, vazdušni udari se još događaju”, izjavio je Mohamed al Nashar iz Gaze.
Uprkos sumnjama, mnogi se i dalje nadaju trajnom miru.
Primirje u Gazi trebalo bi stupiti na snagu u subotu rano ujutro, 24 sata nakon što ga je izraelska vlada službeno odobrila.
Nakon početka primirja, taoci bi trebali biti oslobođeni u roku od 72 sata. Vjeruje se da je 20 talaca još živo, a zauzvrat će Izrael osloboditi stotine Palestinaca iz zatvora, prenosi Index.
Sukob, koji je počeo napadom Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023, odnio je desetine hiljada palestinskih života, raselio velik broj ljudi i doveo dijelove Gaze do gladi.
Svijet
RATIFIKOVANO PRIMIRJE U GAZI: Dogovoreno oslobađanje talaca i povlačenje izraelskih trupa

Izraelska vlada odobrila je rano jutros sporazum kojim se poziva na oslobađanje izraelskih talaca u zamjenu za palestinske zatvorenike.
Izraelska vlada je ratifikovala primirje sa palestinskom militantnom grupom Hamas, otvarajući put za obustavu neprijateljstava u Gazi u roku od 24 sata i oslobađanje izraelskih talaca koji se tamo nalaze u roku od 72 sata nakon toga.
Izraelska vlada odobrila je rano jutros sporazum, otprilike 24 sata nakon što su posrednici objavili sporazum, kojim se poziva na oslobađanje izraelskih talaca u zamjenu za palestinske zatvorenike i početak postepenog povlačenja izraelskih trupa iz Gaze u okviru inicijative američkog predsjednika Donalda Trampa za okončanje dvogodišnjeg rata u Gazi.
Prethodno je i lider Hamasa u Pojasu Gaze Halil el Haja izjavio je da je postignut sporazum o okončanju rata i trajnom prekidu vatre, koji uključuje otvaranje graničnog prelaza Rafa, ulazak humanitarne pomoći i razmjenu zatvorenika s Izraelom.
“Vlada je upravo odobrila okvir za oslobađanje svih talaca – živih i preminulih”, navodi se na Iks nalogu izraelskog premijera Benjamina Netanjahua.
Rat je produbio međunarodnu izolaciju Izraela i preokrenuo Bliski istok, evoluirajući u regionalni sukob koji je uvukao Iran, Jemen i Liban. Takođe je testirao odnose SAD i Izraela, jer je predsjednik SAD Donald Tramp vršio pritisak na izraelskog premijera da postigne dogovor.
Izraelci i Palestinci su proslavljali objavljivanje sporazuma, nadajući se okončanju dvogodiših sukoba u kojem je ubijeno preko 67.000 Palestinaca, i vraćanju posljednjih talaca koje je Hamas oteo u napadima kojima je započet sukob.
Svijet
NA RED DOŠLA I ŠPANIJA! Tramp prijeti “Ili ćete povećati izdatke, ili ćete BITI IZBAČENI IZ NATO-a”

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp rekao je danas da Španija treba što prije da poveća izdatke za odbranu na pet odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), upozoravajući da će biti isključena iz NATO-a ako to ne učini.
Tramp je tokom konferencije za novinare u Bijeloj kući, nakon bilateralnog sastanka sa predsjednikom Finske Aleksandrom Stubom, izjavio da su se svi saveznici na NATO samitu u Hagu u junu obavezali da podignu izdatke za odbranu sa 2 na 5 BDP-a.
– Imali smo jedan zaostatak. To je bila Španija. Trebalo bi da ih pozovemo i saznamo zašto su zakasnili. Imaju sve uslove da to urade. Zanimljivo je da im ide dobro zahvaljujući mnogim stvarima koje smo uradili. Nemaju izgovor da to ne urade. Ali nema veze. Možda bi trebalo da ih isključimo iz NATO-a – izjavio je Tramp, prenio je španski El Pais.
Španija je bila ključna tema na posljednjem NATO samitu zbog svoje rezervisanosti u vezi s povećanjem izdvajanja za odbranu, pojašnjava španski list.
Španski premijer Pedro Sančez prihvatio je da usaglasi promjene u finalnoj izjavi koja je zadržala cilj od 5 odsto, ali s fleksibilnim tumačenjem prema kojem Španija može da odluči koliko će izdvajati, sve dok ispunjava ciljeve koje su postavili ministri odbrane NATO-a.
-
Zdravlje2 dana ago
TROVANJE ŽIVOM I DALJE IZAZIVA ZABRINUTOST: Evo kako da je uklonite iz tunjevine
-
Zdravlje2 dana ago
OPASNOST za zdravlje! Promjene vremena NAJTEŽE padaju ovim LJUDIMA!
-
Politika2 dana ago
OBEZVRIJEDILI STE NSRS! Stanivuković oštro o SNSD i Dodiku: U svoje laži su uvukli čitavu Srpsku!
-
Zanimljivosti2 dana ago
DA LI STE ZNALI? Brojevi u datumu rođenja koji donose bogatstvo
-
Politika3 dana ago
JAVIO SE DODIK “Biću predsjednik za svakog ko me takvog prihvata”
-
Politika2 dana ago
GOLIĆ: „Vrijeme je za promjene u Republici Srpskoj“
-
Politika2 dana ago
CRNADAK ŽESTOKO ODGOVORIO DODIKU: Koju pruženu ruku?!
-
Banjaluka2 dana ago
NAKON GOTOVO POLA VIJEKA RADA! “Glas” ispratio svog Jovu Savanovića u ZASLUŽENU PENZIJU