Connect with us

Politika

Ko je kriv za rast evroskepticizma na ZAPADNOM BALKANU

Za rast evroskepticizma u regionu zapadnog Balkana odgovorni su i domaći, ali i evropski faktori, smatraju analitičari sa kojima smo kontaktirali da prokomentarišu najnovije pokazatelje koje je objavio Savjet za regionalnu saradnju.

Ova organizacija, koju su osnovale zemlje regiona i Evropska komisija, a čije sjedište je u Sarajevu, objavila je godišnji barometar po kojem 54 odsto građana regiona podržava evropske integracije, što je pet odsto manje nego prošle godine.

Samo petina građana se nada da bi njihova zemlja mogla ući u EU do 2030, dok ih se još petina nada da bi se to moglo desiti između 2030. i 2035.

Njih 18 odsto ne vjeruje da će njihova ekonomija ikad postati dio EU, što je čak smanjenje od deset odsto u odnosu na prošlu godinu.

Tanja Topić, politička analitičarka iz Banjaluke, “krivicu” za jačanje evroskepticizma vidi na obje strane – i u samom regionu, ali i u samoj EU.

Što se tiče domaće “krivice”, ona je vidi u najvećoj mjeri u političkim elitama koje su, kako ističe, vrlo svjesno popularisale evroskepticizam, tvrdeći da će se EU raspasti prije nego što njihova država postane članica.

“A druga dimenzija je u samom pristupu EU, koji je u dijelu opozicije i javnosti protumačen kao licemjeran, jer su EU zvaničnici u nekim državama zapadnog Balkana otvoreno podržali lidere koji su na djelu pogazili sve evropske vrijednosti, što je ovu instituciju učinilo nevjerodostojnom i umanjilo joj kredibilitet”, smatra Topićeva.

Osim ovih razloga, Topićeva vidi problem i u činjenici da su mnogi građani izgubili strpljenje čekajući da postanu dio EU, pa su u međuvremenu našli “brže rješenje” – odlazak u EU iz svoje zemlje.

Faris Kočan, politički analitičar iz Slovenije, kao i Topićeva probleme vidi na obje strane, ali i dodaje da evroskepticizam nije nov fenomen.

“Mogli bismo reći da je jačanje te pojave vidljivo od 2019, kada je Francuska stavila veto na evropski proces Sjeverne Makedonije. Od tog trenutka nadalje u javnosti se pojavio utisak da EU nije kredibilan akter i ne misli ozbiljno sa procesom proširenja”, ističe on i ukazuje na istraživanja koja to potkrepljuju, o rastu evroskepticizma u toj zemlji koji se poklapa s ovim periodom.

Što se tiče dijela problema na strani zapadnog Balkana, on ukazuje na činjenicu da je evroskepticizam u nekim dijelovima normalizovan, posebno u Srbiji i Republici Srpskoj, naročito kada je riječ o normalizaciji odnosa Beograda i Prištine kao uslova za evropske integracije Srbije.

Ali, prema njemu, na djelu je sve više i noviji fenomen, koji se odnosi na pitanje multikulturalizma i migracija.

“Ljudi sve više govore o tome da ni Njemačka, Švedska i ostale jake zemlje nisu to što su nekada bile”, ističe on.

Kao “lijek” za evroskepticizam on vidi jačanje kredibiliteta EU, posebno u dijelu koji se odnosi na ekonomske integracije regiona.

“Ideja je da ljudi u regionu dobiju zaista osjećaj da ekonomska integracija funkcioniše i da EU nema alternative, pa se onda od te tačke dalje kroz ljude i izbore gura ideja političara koji se zalažu za integraciju”, smatra on.

Izvještaj, takođe, pokazuje i da građani cijene EU, što pokazuju podaci da polovina onih koji bi da napuste svoju zemlju žele da idu u EU, a čak 61 odsto mladih koji žele da se odsele ili da rade van svoje zemlje žele u EU.

Ono što je dobro je da sve više građana podržava regionalno integrisanje, a polovina ih je mišljenja da nacionalistička retorika sprečava regionalnu saradnju.

Dvije trećine ih ne vjeruje političkim partijama, u pravosuđe ih vjeruje nešto više od 40 odsto, a više od polovine ih ne vjeruje policiji. Oba broja su u porastu u odnosu na prošlogodišnji barometar.

Što se tiče informisanja, najviše ih i dalje vjeruje televiziji, a najmanje, čak 60 odsto, društvenim mrežama.

Politika

VLAST RADI PROTIV INTERESA VLASTITOG NARODA: Kriza institucija u Srpskoj je na vrhuncu

Svaki režim, poput ovog u Republici Srpskoj, u zadnjoj fazi postaje nasilan, a napadi na opozicione političare imaju jasan pečat vlasti.

Ovo je na društvenim mrežama objavio potpredsjednik PDP i šef kluba poslanika te stranke u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Igor Crnadak.

Gostujući u programu RTV Herceg Bosna, Crnadak je, između ostalog, utvrdio da je kriza institucija u Republici Srpskoj na vrhuncu.

– Nemamo predsjednika Republike, Vlada je na staklenim nogama, a Narodna skupština, koja jedina ima puni legitimitet, takođe je ušla na opasan teren i upravo su joj poništene odluke i zaključci od strane Ustavnog suda BiH – istakao je Crnadak.

Odluka SNSD da se obustave sve reforme, prekine evropski put i zabrani svako djelovanje iz oblasti evrointegracija, prema njegovim riječima, protiv je interesa Republike Srpske i srpskog naroda.

– Srećom, to je za sada na nivou SNSD-ovih stranačkih odluka, nije još uvijek bilo nikakvih odluka institucija Srpske. Republika Srpska mora zacementirati svoje evropsko opredjeljenje, mi živimo u Evropi, naš poslovni život je skoro u cjelosti zasnovan na regionu i zemljama EU. Sve drugo je neprirodno i predstavlja put u propast – istakao je Crnadak.

Ozbiljne promjene u našem društvu i ekonomiji, kao i izlazak iz izolacije, dodao je on, mogući su samo sa promjenom vlasti i potpunim prekidom dosadašnjih koruptivnih politika.

– Republika Srpska ima šansu da započne taj trnoviti put na vanrednim izborima 23. novembra – zaključio je Crnadak.

Nastavi čitati

Politika

ERS i “Šume RS” pod lupom, OPOZICIJA KRITIKUJE MINIĆA

Savo Minić, predsjednik Vlade Republike Srpske, najavio je održavanje tematskih sjednica izvršne vlasti na kojima će se govoriti o stanju u “Šumama Republike Srpske” i “Elektroprivredi Srpske”, da bi, kako je rekao premijer, i građani vidjeli stvarno stanje u ova dva sektora koja Srpskoj moraju donositi značajan profit.

“Vidjećemo presjek stanja, planove i konkretne mjere”, najavio je Minić.

A sudeći prema stanju na terenu, pred Vladom RS su pune ruke posla.

“‘Elektroprivreda RS’ je organizovana kao holding, u čijem sastavu ima pet proizvodnih, pet distributivnih preduzeća i matično preduzeće. To je jedna kompleksna privredna grana i potrebno je dosta vremena da bi se izvršila sveobuhvatna prezentacija rada cijelog sistema i, po mom ubjeđenju, premijer Minić ima volje da uđe u svaku poru i da spozna slabe tačke na koje mora reagovati”, kazao je Luka Petrović, generalni direktor ERS.

Upitan da pojasni na koje slabe tačke misli, Petrović je za “Nezavisne novine” dodao:

“Slabe tačke u ovom sistemu su povećani troškovi u dvije termoelektrane, proizvodnja električne energije i, nažalost, smanjena količina električne energije koja je ranije dolazila. Sada je to na dosta manjem nivou. Tu je i stabilnost rada dvije termoelektrane i, na kraju krajeva, analiza cijena električne energije koju mi prodajemo građanima i privredi Republike Srpske s aspekta ostvarivanja pozitivnog rezultata”.

Blaško Kaurin, vršilac dužnosti direktora JPŠ “Šume Republike Srpske”, pozdravlja najavu da će biti održana tematska sjednica Vlade RS o stanju u tom javnom preduzeću.

“To su korisne sjednice, stalno smo u komunikaciji sa nadležnima, prije svega novim premijerom Minićem, koji je kao ministar bio u resoru šuma. Nastavljamo da se borimo da stavimo preduzeće na zdrave noge i to je trenutno naš najveći cilj”, poručio je Kaurin za “Nezavisne novine”.

Na najave sa Trga Republike Srpske predstavnici opozicije gledaju iz dva ugla.

Prvo podsjećaju da je vladajuća većina u Srpskoj, predvođena SNSD-om, odbila da se o stanju u javnim preduzećima raspravlja na posebnoj sjednici Narodne skupštine RS. Nadalje, pozdravljaju namjeru premijera da javnost konačno obavijesti o stanju u dva najvažnija preduzeća u Srpskoj, ali isto tako ističu da se Minić ponaša kao da je tek sada otkrio da postoje problemi.

“Pošto se Minić ponaša kao da je sa neba pao, odnosno pravi se da ne zna da su sve ove godine, dok su javna preduzeća brutalno pljačkana, na čelu tih preduzeća bili njegovi partijski drugovi, saopštiću mu nekoliko činjenica… Gospodine Savo, dođite u Foču i pročešljajte imovinske kartone svih direktora ŠG Maglić u posljednjih 20 godina i šefova radnih jedinica. Usput, upitajte ih što ne radi fabrika u koju je uloženo oko 850.000 maraka 2022, a koja je bila namijenjena za preradu šumskih plodova. Obećavani su izvoz u inostranstvo i radna mjesta”, kazao je Ognjen Bodiroga, šef Kluba poslanika SDS-a u NS RS.

Bodiroga je pozvao Minića da presluša govore opozicije iz NS koji godinama upozoravaju na katastrofalnu situaciju u javnim preduzećima.

“Imate primjere ‘Viaducta’, ‘Comsara’, ‘Kaldere’, Hidroelektrana na Bistrici…, gdje Republika Srpska da koncesiju pomenutim firmama koje faktički ništa ne ulože, ali za par godina ta ista Vlada Republike Srpske od tih lica otkupi koncesije za višemilionske iznose. I da, to je sve, gospodine Savo, vaša stranka radila, odnosno visoki funkcioneri SNSD-a. I naravno da niko nikad nije odgovarao za brutalnu pljačku srpskog naroda”, kazao je Bodiroga.

Đorđe Vučinić, poslanik u Klubu Za pravdu i red, pozdravlja održavanje tematskih sjednica te dodaje da je to prava prilika da se pokaže da li Vlada RS kreće putem boljitka za njene građane.

“Ali, mislim da i svako dijete u Republici Srpskoj zna da je stanje u ‘Šumama RS’, a naročito u ‘Elektroprivredi’ katastrofalno. Volio bih da to što najavljuju bude velika prekretnica koja će značiti da se staje ukraj kriminalu i korupciji, ali plašim se da se uzaludno nadam i da će sve biti isto kao i do sada”, rekao je Vučinić.

Prema njegovim riječima, u priču je odavno trebalo da se uključi i tužilaštvo, ali oni, kako kaže, spavaju dubokim snom.

“Plašim se da ćemo doći do momenta kada više nećemo moći ni kreditima da se izvlačimo, a vidimo koliko ih je ERS i po kakvim kamatnim stopama uzimala u prethodna dva-tri mjeseca i mislim da je tu stanje ne samo tužno i žalosno, nego i gore od toga”, poručio je Vučinić

Nastavi čitati

Politika

U BIH STIGAO TRAMPOV ČOVJEK: Počeo razgovore s zvaničnicima

Denis Bećirović, član Predsjedništva BiH održao je sastanak s novim otpravnikom poslova Ambasade Sjedinjenih Američkih Država SAD u BiH Džonom Ginkelom.

Bećirović je poželio Ginkelu dobrodošlicu i uspješan rad u predstojećem mandatu. Izrazio je zahvalnost na kontinuiranoj i snažnoj podršci koju SAD pružaju BiH.

“Ginkel je ponovio posvećenost SAD suverenitetu, teritorijalnom integritetu i multietničkom karakteru BiH. Sagovornici su se složili da je izuzetno važno očuvati sigurnost i stabilnosti u BiH i u cijeloj regiji”, navedeno je u saopštenju Bećirevićevog Kabineta u Predsjedništvu BiH.

Ginkel je upravo zamijenio Danijela Koskija, koji je bio vršilac dužnosti američkog ambasadora nakon isteka mandata Majkla Marfija, dosadašnjeg ambasadora. Obzirom da imenovanje novog ambasadora još nije ni počelo, očigledno je da je da su Trampovi kadrovi u Stejt departmentu željeli da pošalju nekog u BiH do konačnog postavljenja novog ambasadora.

Iako je uobičajeno da zamjenici odnosno vršioci dužnosti ostanu do imenovanja novog ambasadora, nije neuobičajeno da se izvrši i zamjena na ovaj način, ako se misli da će novo osoblje bolje formulisati spoljnopolitičke prioritete. Kao i Koski, Ginkel je dio karijernog diplomatskog kora u američkom ministarstvu spoljnih poslova.

Nastavi čitati

Aktuelno