Brojna su pitanja u vezi sa situacijom na političkoj sceni i trenutnim položajem Republike Srpske. Polemiše se o izmještanju OHR-a u Ženevu, kao i o Šmitovom odlasku. Na pragu su nam i opšti izbori za koje još uvijek ne znamo na koji način će biti realizovani.

O ovim, ali i drugim aktuelnim pitanjima u intervjuu za Banjaluka.net govorio je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

“Na ekonomskom i finansijskom planu Republika Srpska danas dobro stoji, dok se na političkom naša uloga ojačava. Mi danas imamo disperziju našeg prisustva i činimo sve da uspostavimo dobre odnose s američkom, Trampovom administracijom, kao što to čine i svi u svijetu. Tu ima pomaka, ali ne onom brzinom kojom neko smatra da treba. Ipak, zadovoljan sam činjenicom da je nekoliko globalnih poteza te administracije nama bitno olakšalo poziciju. Tramp je nekoliko puta rekao da odustaje od toga da Amerika gradi druge države i da se miješa u unutrašnje stvari i mi to osjetimo”, poručio je Dodik za Banjaluka.net.

Dodik je naglasio da je Republika Srpska od formiranja pa sve do danas, za sve godine postojanja izložena mnogim protiscima, koji su isključivo bili motivisani činjenicom da ona treba da se ukine, a ukoliko to nije moguće, bar da se obesmisli, da uopšte postoji.

“To su naši neprijatelji iz međunarodnog faktora uporno činili njihovim koncepcijama uređenja država i stvaranja nacija i naroda. To se poklopilo sa muslimanskim interesima u BiH, koji nikako ne mogu da prihvate da Republika Srpska postoji i trenutno je trpe samo iz uvjerenja da će ona jednog dana sama da nestane”, dodaje Dodik.

Dodik naglašava da je Republika Srpska pokazala da ima namjeru da opstane i ojača, a da su svi ti izazovi bili prilika da se dokaže njena upornost za političkim i teritorijalnim životom.

“Republika Srpska je sve ovo vrijeme preživjela opstruisana, sankcionisana i blokirana. Danas nešto lakše živi isključivo dolaskom Trampa, koji je rekao da se njegova administracija neće baviti neuspjelim projektima, a mi mislimo da je BiH izvan Dejtona neuspjela zemlja. Dejton je dao šansu da se napravi nešto održivo u BiH, što su rušili ovi rušitelji dejtona u okviru bošnjačkih političkih strukura. Oni su na sva zvona govorili o Dejtonu, a rušili ga svaki dan, podržani uravo od mnogih evropskih glavnih gradova, briselske administracije i prethodnih američkih administracija, koji su bezočno pokušavali da skrate život Republici Srpskoj”, kazao je Dodik.

To je bilo najvidljivije prošle godine, tvrdi Dodik, kada su na finansijskim tržištima onemogućili bilo kakvu saradnju vladinih institucija i banaka, ne samo eksterno, nego i interno u okviru Republike Srpske i BiH.

“Nisu uspjeli da nam to sve nametnu i danas Republika Srpska živi svoj stabilan politički, ekonomski, finansijski i fiskalni život. Od šest nezaposlenih u BiH, pet je iz FBiH, a jedan iz Republike Srpske, a pravi se zbir da bi se sakrili problemi FBiH. Imali smo rast domaćeg proizvoda, investicija, strukturu jačanje privrede realnog sektora i danas realni sektor kreira 60 odsto domaćeg proizvoda”, istakao je Dodik.

Dodik je naglasio da Republika Srpska od početka poštuje Dejtonski mirovni sporazum i ono što u njemu piše i jasno čita i njegove i odredbe Ustava BiH, ali da su događala razna podmetanja, gdje su muslimani u Sarajevu koncipirali svoje zahtjeve, da bi oni potom dolazili i iz EU ili brojnih glavnih gradova evropskih zemalja.

Komentarišući mogući odlazak Kristijana Šmita iz BiH, Dodik poručuje da BiH nema visokog predstavnika pa se ni ne može baviti tom temom.

“Ne bavim se Šmitom. BiH nema visokog predstavnika pa se ni ne može baviti tom temom. Shodno toj logici i tome slijedu mi se ne bavimo njim. Može da ode na mjesec, može da igra šah, može da radi šta god hoće, može da pjeva, on za nas nije visoki predstavnik. Dakle, te posljedice koje će on ostaviti moraju da se saniraju, ali to je stvar politike. To ćemo ispostaviti na stolove onog trenutka kad za to dođe vrijeme. Gdje će on završiti ne zanima me, što se mene tiče on nije ni došao u BiH”, ističe Dodik.

Dodik dodaje da OHR treba eliminisati iz političkog i stvarnog života, te da je za Republiku Srpsku nepovoljno bilo kakvo izmještanje OHR-a iz Sarajeva u Ženevu.

“Potpuno je nepovoljno bilo kakvo izmještanje, mi ćemo se tome suprotstaviti, nama OHR ne treba. Ako je Trampova politika dosljedna, onda Amerika neće podržati takvo rješenje, a to bi već bilo dovoljno. OHR treba eliminisati iz političkog i stvarnog života, a ne davati mu neki produženi život u kojem će se on pojavljivati kao nakaza koja bi ovdje stalno pominjala da može biti gore. Dakle, to nama ne treba”, ističe Dodik i dodaje:

“Sjećam se vremena kada su govorili da kada dobijemo status kandidata da će prestati potreba za visokim predstavnikom i kancelarijom OHR-a, da je to nespojivo sa evropskim putem. Sad vidimo da ambasador EU u Sarajevu podržava neimenovanog visokog predstavnika računajući da ide u penziju, ali to je sramotna mrlja u njegovoj karijeri, da jedan Evropljanin može da podrži nametanje stranca koji nije izabran. Ne bi trebalo da podrži nametanje stranaca, bez obzira na to ko su, mogu biti neka posmatranja, neka opservacija, ali da on nameće neke odluke, to ne postoji, to nije Evropska unija”, naglašava Dodik.

Upitan da prokomentariše budućnost nametnutih odluka Kristijana Šmita u slučaju njegovog odlaska iz BiH, Dodik kaže:

“To se mora poništiti i naš zahtjev će biti da se to poništi, svaki dalji razgovor o bilo čemu mora biti poništenje tih odluka. Kako? Ima načina. Parlamet poništi. Kaže ne važi, doviđenja, prijatno. Nećete? Nećemo ni mi da živimo u takvim okolnostima. Mi nemamo problem sa Ustavnom BiH, imamo problem sa nakaradnom BiH, a nakaradna je čim ima Šmita”, poručuje Dodik.

Dodik dodaje da je Evropska unija danas skup “zavađenih” zemalja i vlada na evropskom tlu, te da je upitno da li uopšte treba da se ostane na tom putu.

“Ne može laž da bude politika, kad političari nastoje da laž bude politika to znači da je kraj blizu, a to rade Soreka i ti koji su nastojali da misle da smo mi ovdje manje vrijedni, da mi ništa ne znamo. Gdje im je sloboda kretenja po Evropi? Sve manje ima slobode kretanja. Kakva vam je to sloboda kretanja da nam uvedete da svaki put kad ulazimo u EU da nam naplatite 20 evra? Ja predlažem da to bude recipročno, pa da svima iz EU u BiH naplaćujemo 20 evra. To je moja odluka i ja ću to tražiti, evo sad tražim od organa BiH da donesu recipročnu mjeru”, zaključuje Dodik.

Raport saznaje da ovaj zahtjev za uplatu novca nije novost i da su advokati u svom zahtjevu još 2022.godine dostavili Savjetu ministara račun Bank od America, na kojem su tražili da se uplati dug po osnovu arbitraže. Račun se, kako saznaje Raport, nalazi u SAD.

Slovenska firma “Viaduct” iz Portoroža poslala je u petak na adresu Ministarstva finansija službeni zahtjev za isplatu duga po presudi arbitražnog suda u Wašingtonu, potvrđeno je za Raport.

CBBiH prebacila novac

Zahtjev je upućen odmah nakon odluke visokog predstavnika u BiH da se sredstva koja se nalaze na računu UIO BiH od akciza, a namijenjena su za Republiku Srpsku, isplati ovaj dug. Radi se o oko 112 miliona KM. Centralna banka je prošle sedmice prebacila novac Ministarstvu finansija, s ciljem isplate duga.

Međutim, zbog tvrdnji da je račun sporan, sve se provjeravalo. Kako nam je potvrđeno, advokati Viaducta poslali su zahtjevu da se novac uplati na račun Bank of America, jedne od najvećih finansijskih institucija u SAD, koja posluje širom svijeta.

Za sada utvrđuje gdje se novac treba uplatiti, u kojoj zemlji, zbog čega se sve prije uplate, koju će izvršiti zamjenik ministra finansija, jer ministar Srđan Amidžić odbija, sve provjerava. Provjere vrši i Centralna banka i Pravobranilaštvo BiH.

Raport saznaje da ovaj zahtjev za uplatu novca nije novost i da su advokati u svom zahtjevu još 2022.godine dostavili Savjetu ministara račun Bank od America, na kojem su tražili da se uplati dug po osnovu arbitraže. Račun se, kako saznaje Raport, nalazi u SAD.

Pravni zastupnici su institucijama BiH dostavili i račune američkog fonda Vannin Capital i Fortress Investment Group.

Ali, kako su američki fondovi s računima u ‘poreskom raju’, sve je bilo sumnjivo.

Pitanje je zašto je Amidžić tvrdio mjesecima da se radi o Kanalskim ostrvima i računima američkog fonda, ako je zahtjev od 2022.godine s računom američke banke aktivan.

Iz Pravobranilaštva BiH su tvrdili da im nikakav račun nije dostavljen.

Centralna banka BiH kao državna, nezavisna, transparentna i jedna u pogledu poštovanja domaćih i međunarodnih propisa, najjača državna institucija, ispoštovaće odluku visokog predstavnika, ali tek kada se utvrdi da je sve čisto i da su računi transparentni.

Nadležnost predsjednika Skupštine grada Banjaluka nije švedski sto.

Rekao je ovo narodni poslanik PDP Bojan Kresojević koji je apelovao na Ministarstvo uprave i lokalne samouprave Republike Srpske da, u skladu sa članom 103. Zakona o lokalnoj samoupravi, reaguje povodom najave predsjednika Skupštine grada Banjaluka Ljube Ninkovića da neće zakazivati redovne sjednice Skupštine.

– Pozivam Ministarstvo da izda zvanično upozorenje predsjedniku Skupštine grada zbog neizvršavanja njegovih zakonskih obaveza. Funkcija predsjednika Skupštine i zakazivanje sjednica nije privilegija, već obaveza u skladu sa zakonom. On nema pravo da svojom samovoljom zaustavlja razvoj grada i uskraćuje građanima ostvarenje njihovih zakonom garantovanih prava – poručio je Kresojević.

On je istakao da ponašanje čelnika Skupštine predstavlja ozbiljan udar na demokratske procese i funkcionisanje lokalne zajednice, te upozorio da ovakvo blokiranje može imati dugoročne posljedice po građane Banjaluke.

– SNSD je posljednji koji ima pravo da govori o nepoštovanju odluka Skupštine. To je politička struktura koja kontinuirano ignoriše odluke Narodne skupštine Republike Srpske i ponaša se suprotno važećim zakonima i odlukama – naveo je Kresojević.

Zaključio je da institucije moraju reagovati, jer zakon mora biti iznad političke volje bilo kojeg pojedinca ili stranke.