Connect with us

Svijet

KO JE NOVA ŠEFICA OBAVJEŠTAJNIH SLUŽBI SAD-a? U Moskvi je zovu “ruskim agentom”

Odluka novoizabranog predsjednika SAD Donalda Trampa da za buduću šeficu tajnih službi imenuje Tulsi Gabard izazvala je uzbunu među zvaničnicima za nacionalnu bezbjednost, piše The New York Times.

„To je najgore imenovanje u istoriji,“ izjavio je za CNN Džon Bolton, bivši ambasador pri UN-u u mandatu Džordža Buša.

Bivša demokratska poslanica i kandidatkinja za predsjedničku nominaciju demokrata podržala je Donalda Trampa i prije mjesec dana prešla republikancima. Imenovana je za šeficu Ureda direktora nacionalne obavještajne službe, osnovanog poslije napada 11. septembra 2001. da bi koordinisao 18 obavještajnih agencija, a njegov šef je predsjednikov glavni obavještajni savjetnik. Ako Kongres potvrdi imenovanje, Tulsi Gabard (43) će imati nadzor nad CIA, FBI, NSA i drugim agencijama, prenosi Jutarnji.

Kritike zbog stavova i neiskustva
Najviše je kritikuju zbog nedostatka iskustva i preuzimanja stavova ruske propagande: ruski mediji u šali je nazivaju „ruskom agenticom“. Međutim, nisu se pojavili dokazi da je na bilo koji način sarađivala s ruskim službama, navodi NYT.

„Ne samo da je loše pripremljena i nekvalifikovana za tu funkciju nego širi teorije zavjere i podilazi diktatorima poput Bašara al-Asada i Vladimira Putina,“ izjavila je Abigejl Spanberger, članica Obavještajnog odbora Predstavničkog doma.

Tulsi Gabard je sa 21 godinom izabrana kao demokratska zastupnica na Havajima. Na početku se zalagala protiv pobačaja i istopolnih brakova, ali je kasnije promijenila stav. Pridružila se Nacionalnoj gardi Havaja 2003. i služila u Iraku 2004. i 2005. kao pripadnica medicinske jedinice. Bila je zastupnica Havaja u Kongresu od 2013. do 2021. godine. Bernija Sandersa je podržala 2016, suprotstavljajući se kandidaturi Hilari Klinton.

Kontroverze zbog stavova o Rusiji i Ukrajini
Ušla je u trku za demokratskog predsjedničkog kandidata 2020. godine, zalagala se za javno zdravstvo, besplatno obrazovanje i kontrolu naoružanja. Demokratsku stranku napustila je 2022, počela sarađivati sa Fox News-om i tu je zauzela proruske stavove, između ostalog u emisijama Takera Karlsona.

Za preveliku bliskost Rusiji kritikovali su je još 2019. godine, a napadali su je i zbog podrške sirijskom predsjedniku Bašaru al-Asadu, s kojim se susrela 2017. Tada je optužila SAD da podržava tamošnje teroriste, prenosi NYT.

Na dan kada je počeo rat u Ukrajini, na društvenim mrežama je napisala da se rat mogao spriječiti da su SAD i zapadni saveznici prepoznali „legitimnu zabrinutost“ Rusije zbog težnje Ukrajine ka NATO-u.

Sljedećeg mjeseca tvrdila je da je „nepobitna činjenica“ da SAD u Ukrajini finansira 20 do 30 laboratorija sposobnih za širenje smrtonosnih patogena. Time je potvrdila jedno od glavnih opravdanja ruske propagande: tvrdnju da SAD u Ukrajini finansira biolaboratorije za stvaranje biološkog oružja.

Tulsi Gabard je kasnije tvrdila da nije optuživala SAD ili Ukrajinu, već da je samo izrazila zabrinutost zbog sigurnosti laboratorija. No, mnogi su zapamtili njeno ponavljanje ruskih propagandnih narativa, prenosi AP. Zbog toga su je hvalili na ruskoj državnoj televiziji.

Podrška Trampu i strahovi analitičara
Zapadni analitičari strahuju da bi, kao šefica obavještajnih službi, mogla favorizovati Rusiju i ugroziti obavještajne veze sa saveznicima.

Senatorka Elizabet Voren postavila je pitanje: „Želimo li zaista da sve tajne SAD-a drži osoba koja očito radi u korist Putina?“

Ruth Ben-Giat, profesorica istorije na Univerzitetu u Njujorku, izjavila je da nominacija Tulsi Gabard šalje svijetu signal da će SAD pod Trampom biti saveznik Kremlja, a ne protivnik.

Related Topics:

Svijet

OTKRIVENI TRANSKRIPTI: Ovako su Tramp i Putin došli do dogovora za Ukrajinu

Specijalni izaslanik američkog predsjednika Donalda Trampa Stiv Vitkof razgovarao je prošlog mjeseca telefonom s visokim zvaničnikom Kremlja o mogućnosti da zajedno rade na prijedlogu mirovnog plana za okončanje rata u Ukrajini koji bi ličio na mirovni plan u 20 tačaka za Gazu.

Uz to je imao sugestiju da ruski predsjednik Vladimir Putin pokrene takvu inicijativu u razgovoru s Trampom, piše Bloomberg.

U petominutnom razgovoru 14. oktobra, Vitkof je Putinovog savjetnika za spoljnu politiku Jurija Ušakovog posavjetovao da se organizuje telefonski razgovor Trampa i Putina prije posjete ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog Vašingtonu, koristeći sporazum o Gazi kao primjer.

“Pripremili smo Trampov plan od 20 tačaka za mir i mislim da možemo da uradimo nešto slično i sa vama”, rekao je Vitkof, prema transkriptu razgovora koji je objavio Bloomberg, dodajući da iz Bijele kuće i Kremlja nisu komentarisali ove navode.

Kako saznaje Bloomberg, razgovor otkriva dio taktike američkog izaslanika u komunikaciji s Rusijom i navodni početak mirovnog prijedloga u 28 tačaka, koji su SAD početkom mjeseca predstavile kao osnovu za dalje pregovore.

Putin je kasnije izjavio da američki plan može da posluži kao polazna osnova za mirovni sporazum, navodeći da je Moskva dobila dokument, ali da ga dvije strane još nisu detaljno razmatrale.

Tokom razgovora, Vitkof je Ušakovu rekao da “duboko poštuje Putina” i da je, po njegovom mišljenju, Rusija oduvijek željela mirovni sporazum.

Predložio je da Putin pozove Trampa prije susreta sa Zelenskim i da mu čestita na sporazumu o Gazi, uz poruku da Rusija podržava napore ka miru i naglasi da Trampa smatra čovjekom mira.

“Evo šta mislim da bi bilo nevjerovatno. Možda da (Putin) kaže Trampu: Znate, Stiv i Juri su razgovarali o veoma sličnom planu za mir od 20 tačaka i to bi moglo da bude nešto što bi malo pomjerilo klatno, otvoreni smo za takve stvari”, sugerisao je Vitkof Ušakovom.

Ušakov je odgovorio da će Putin “čestitati” i reći da je “Tramp zaista čovjek mira”.

Putin i Tramp razgovarali su dva dana kasnije na zahtjev Moskve.

Tramp je razgovor opisao kao “veoma produktivan” i najavio planove za sastanak sa Putinom u Budimpešti, koji još nije održan.

Nakon tog poziva, Vitkof se u Majamiju sastao i sa još jednim Putinovim savjetnikom, Kirilom Dmitrijevim.

Dmitrijev i Ušakov su 29. oktobra ponovo razgovarali o tome koliko daleko Moskva treba da ide u svojim zahtjevima u okviru mirovnog prijedloga, prema još jednom snimku koji je objavio Bloomberg.

Dvojica zvaničnika su razmatrala mogućnosti i Rusiju pozicionirala da američkoj strani iznese “maksimalne” zahtjeve, uz bojazan da bi Vašington mogao pogrešno protumačiti ruske prijedloge i narušiti pregovore.

Kako se navodi, Vitkof i Ušakov su tokom svog razgovora dotakli i potencijalnih teritorijalnih ustupaka.

“Znam šta je potrebno za mirovni sporazum – Donjeck i možda neka razmjena teritorija”, rekao je Vitkof, dodajući da će mu Tramp dati prostora i slobode da dođe do sporazuma.

“U redu, zvuči dobro”, zaključio je Ušakov, prenosi Telegraf.

Nastavi čitati

Svijet

IZVJEŠTAJ UN-a: Svijet dobio novi najveći grad, Azija dominira listom

Džakarta je postala najmnogoljudniji grad svijeta sa skoro 42 miliona stanovnika, dok Daka juri ka vrhu. Azija sada dominira listom najnaseljenijih gradova.

Svijet ima novi najmnogoljudniji grad. Glavni grad Indonezije, Džakarta, našao se na vrhu liste kojom sve više dominira Azija. Prema novom izvještaju Ujedinjenih nacija, Džakarta zauzima prvo mjesto ispred glavnog grada Bangladeša, Dake.

Sa procenjenih skoro 42 miliona stanovnika, Džakarta se popela na vrh. Na prethodnoj listi iz 2018. zauzimala je 33. mjesto, dok je tada na vrhu bio Tokio. Pitanje je koliko će se Džakarta zadržati na vrhu, jer Daka trenutno ima 36 miliona stanovnika i očekuje se da postane najmnogoljudniji grad na svijetu do sredine veka.

Ovo je znak brzih promjena koje se dešavaju širom svijeta, sa porastom gusto naseljenih megagradova, piše NBC News. Gotovo polovina od 8,2 milijarde ljudi na planeti sada živi u gradovima, prema izvještaju “Svetski urbanizacijski izgledi 2025.”, što označava dvostruki porast broja urbanih stanovnika u posljednjih 75 godina.

Devet od 10 najnaseljenijih gradova svijeta nalazi se u Aziji. Jedina iznimka je egipatski glavni grad Kairo, koji je na 7. mjestu sa 25 miliona stanovnika, više nego dvostruko više nego u Njujorku.

Popis 10 najmnogoljudnijih gradova na svetu:

1. Džakarta (Indonezija) – 41,9 miliona

2. Daka (Bangladeš) – 36,6 miliona

3. Tokio (Japan) – 33,4 miliona

4. Nju Delhi (Indija) – 30,2 miliona

5. Šangaj (Kina) – 29,6 miliona

6. Gvanžu (Kina) – 27,6 miliona

7. Kairo (Egipat) – 25,6 miliona

8. Manila (Filipini) – 24,7 miliona

9. Kolkata (Indija) – 22,5 miliona

10. Seul (Južna Koreja) – 22,5 miliona

1975. godine postojalo je samo osam megagradova, definisanih kao oni sa populacijom od najmanje 10 miliona. Ove godine taj broj porastao je na 33, od kojih se 19 nalazi u Aziji. Los Anđeles i Njujork su jedina dva megagrada u Sjedinjenim Državama, navodi se u izvještaju.

“Urbanizacija je definisuća snaga našeg vremena. Kada se njome upravlja uključivo i strateški, može otključati transformativne puteve za klimatske akcije, ekonomski rast i socijalnu jednakost”, rekao je Li Junhia, podsekretar UN za ekonomska i socijalna pitanja.

“Da bi se postigao uravnotežen teritorijalni razvoj, zemlje moraju usvojiti integrisane nacionalne politike koje usklađuju stanovanje, korišćenje zemljišta, mobilnost i javne usluge u urbanim i ruralnim područjima”, dodao je Li.

Indonezija planira preseljenje glavnog grada.
Do 2050. godine u svijetu bi moglo biti više od 15.000 gradova, većina sa manje od 250.000 stanovnika. Projekcije UN-a pokazuju da će Daka vjerovatno biti najnaseljeniji grad svijeta sa 52,1 milionom stanovnika, dok će se stanovništvo Tokija smanjiti za 2,7 miliona zbog starenja i demografske krize u Japanu.

Džakarta je sklona potresima i poplavama, prenatrpana je, zagađena i brzo tone. U avgustu 2019. tadašnji indonezijski predsednik Joko Widodo najavio je da će glavni grad zemlje biti preseljen u Nusantaru, udaljenu 1.200 milja na Borneu.

Međutim, preseljenje je naišlo na niz problema, uključujući kašnjenja u gradnji, manjak stranih ulaganja i upravljačke i zemljišne izazove.

Nastavi čitati

Svijet

BIJELA KUĆA O MIROVNOM PLANU: “Postoji nekoliko OSJETLJIVIH detalja koji se moraju riješiti!”

Kerolajn Livit, portparolka Bijele kuće, oglasila se na X-u o pregovorima o mirovnom planu za Ukrajinu.

“Tokom protekle sedmice Sjedinjene Države su postigle ogroman napredak prema mirovnom sporazumu dovodeći i Ukrajinu i Rusiju za pregovarački sto. Postoji nekoliko osjetljivih, ali ne i nepremostivih detalja koji se moraju riješiti i koji će zahtijevati dalje razgovore između Ukrajine, Rusije i Sjedinjenih Država”, napisala je Livit.

Merc: Evropa mora odobriti mirovni sporazum

Evropa mora dati suglasnost za mirovni sporazum između Ukrajine i Rusije, poručio je njemački kancelar Fridrih Merc, nakon što su Sjedinjene Države objavile da je sporazum blizu toga da bude postignut.

“Nastavljamo s podrškom Ukrajini – tražimo prekid vatre što je prije moguće, pravedan i trajan mir za Ukrajinu i bezbjednost za Evropu”, rekao je Merc, prenosi Jutarnji.hr.

“Svaki plan koji utiče na evropske interese i suverenitet zahtijeva suglasnost Evrope. Evropa stoji čvrsto i ujedinjeno”, dodao je, kako prenosi The Telegraph.

Podsjećamo, neimenovani visoki američki zvaničnik iznio je danas tvrdnju da je Ukrajina pristala na mirovni sporazum sa Rusijom, ali da je su ostali da se riješe neki manji detalji.

Nastavi čitati

Aktuelno