Connect with us

Svijet

Ko je “rumunski Tramp”!? Simion želi dijelove Moldavije i Ukrajine, kritičan prema Rusiji

Nacionalistički kandidat George Simion (Đorđe Simion) osigurao je više nego uvjerljivu pobjedu u prvom krugu ponovljenih predsjedničkih izbora u Rumuniji. Osvojio je 40,5 posto glasova. Drugo mjesto zauzeo je gradonačelnik Bukurešta Nicusor Dan (Nikušor Dan) s 20,89 posto glasova, a treći je završio zajednički kandidat vladajuće koalicije, Crin Antonescu (Krin Antonesku), s 20,34 posto glasova.

U unaprijed snimljenom govoru, Simion, 38-godišnji vođa Alijanse za jedinstvo Rumuna (AUR), poručio je da su se Rumuni “uzdigli” i da ima samo jedan cilj ako bude izabran: “vratiti rumunskom narodu ono što mu je oduzeto”.

Kako bi se shvatilo šta to znači, potrebno je baciti bliži pogled na Simiona kao osobu te njegovu gotovo idolizaciju američkog predsjednika Donalda Trampa i pokreta Make America Great Again (MAGA), piše AFP. Simion često nosi crvenu kapu MAGA i hvali se svojom direktnom vezom s Vašingtonom.

Prije šest godina osnovao stranku
Stranku AUR osnovao je 2019. godine. U samo šest kratkih godina, stranka, koja je započela kao marginalna antivakserska grupa tokom pandemije koronavirusa, izrasla je u drugu najveću rumunsku stranku, privlačeći dijasporu i mlade birače, iskoristivši bijes naroda usmjeren prema mainstream političarima.

Kao konzervativni hrišćanin, podržao je neuspješni referendum 2018. o promjeni rumunskog ustava kako bi se istospolni parovi spriječili da ikada sklope brak. Mnogi politički stavovi AUR-a podudaraju se s onima Trampovog pokreta MAGA, od konzervativizma u društvenim pitanjima do zaustavljanja vojne pomoći Ukrajini.

Izborna tijela trenutno istražuju finansiranje njegove kampanje nakon što je prijavio nula sredstava potrošenih na online promociju. Takođe je pod istragom zbog navodnog podsticanja ljudi na nasilje nakon što je rekao da bi izborne zvaničnike trebalo “oderati” jer su zabranili kandidaturu Calinu Georgescuu (Kalin Đorđesku). Kasnije je rekao da nije mislio ozbiljno.

Simion je najavio da mu je u slučaju pobjede “jedna od opcija” imenovati Georgescua za premijera. Opisujući sebe kao “umjerenijeg” od Georgescua, Simion je više puta insistirao na rumunskom “suverenitetu”.

Pozvao je da Rumunija vrati dijelove teritorije od Moldavije i Ukrajine, a trenutno mu je zabranjen ulazak u obje zemlje. Dok ga Ukrajina optužuje za “sistematske antiukrajinske aktivnosti”, Moldavija tvrdi da ugrožava nacionalnu bezbjednost.

Simion oštro kritikuje Evropsku uniju te je zaprijetio da će prekršiti bilo koji zakon iz Brisela s kojim se ne slaže. Ipak, smatra da Rumunija treba ostati članica.

U oštroj suprotnosti s Georgescuom, Simion je često osuđivao Rusiju, istovremeno napadajući Bruxelles i okrećući se prema Sjedinjenim Državama.

“Mi smo sigurno jedini koji imamo odnose sa State Departmentom i drugim dijelovima američke vlade”, izjavio je.

Meloni nazvao svojim političkim herojem
Simion je rekao da želi uspostaviti savez zemalja u duhu MAGA unutar Evropske unije.

Poput Ministarstva za efikasnost vlade (DOGE), savjetodavnog tijela Trampove administracije koje navodno prati prevare i rasipničko trošenje u američkim javnim institucijama, Simion želi da smanji broj radnih mjesta u nastojanju da “uloži u odbranu”.

Obećao je da će gotovo udvostručiti vojni budžet Rumunije, zemlje članice NATO-a koja graniči s ratom razorenom Ukrajinom, na četiri posto BDP-a u sljedećih pet godina.

Italijansku premijerku Giorgiju Meloni nazvao je svojim političkim herojem, pozvavši na “melonizaciju” Europe. “Vjerujte mi, bit će i ‘simionizacije’”, rekao je za Politico prošlog studenog, neposredno prije poništenih predsjedničkih izbora u Rumunjskoj, na kojima je osvojio četvrto mjesto.

U mjesecima otkako su ti izborni rezultati poništeni, njegova popularnost naglo je počela rasti. Žestoko je osudio poništenje prošlogodišnjih izbora, naglasivši da je u tijeku bitka za “demokraciju, volju naroda, vladavinu prava i ustavni poredak”.

Na televizijskoj debati predsjedničkih kandidata prošlog mjeseca, pojavio se s buketom cvijeća za Elenu Lasconi, kandidatkinju desnog centra koja je bila druga na prošlogodišnjem poništenom glasovanju, prije nego što je izašao u znak protesta zbog poništenih izbora.

Uticaj izbora
Ishod drugog kruga predsjedničkih izbora u Rumuniji s nestrpljenjem će se očekivati u evropskim prestonicama, Vašingtonu, Kijevu i Moskvi. Rumunija je važna tranzitna ruta za slanje oružja u Ukrajinu. Zemlja ima američki raketni štit u Deveseluu i tri glavne vazduhoplovne baze iz kojih NATO provodi misije vazdušnog nadzora do granice Ukrajine i Moldavije te preko Crnog mora.

Ukrajina izvozi 70% svog žita niz obalu Crnog mora, kroz rumunske teritorijalne vode, prema Istanbulu. Rumunska mornarica razminira te vode, a rumunsko vazduhoplovstvo obučava ukrajinske pilote za letenje F-16. Trampova administracija preispituje svoje odnose s Rumunijom. Sporazum o ukidanju viza naglo je otkazan uoči izbora.

Kao čelnik Savjeta za nacionalnu bezbjednost, rumunski predsjednik može staviti veto na bilo koju odluku i ima snažan uticaj na bezbjednosnu politiku. Simion je u razgovoru za BBC jasno dao do znanja kako smatra da je “Rusija najveća opasnost za Rumuniju, Poljsku i baltičke države”.

Međutim, uvjeren je da rat u Ukrajini “ne vodi nikuda”. Izjavio je kako se nada da će mirovni pregovori koje je organizovala Trampova administracija rezultovati prekidom vatre i mirovnim pregovorima. Javno ogorčenje zbog rumunske finansijske podrške ukrajinskim izbjeglicama bila je jedna od centralnih tačaka njegove kampanje, prenosi index.hr.

Svijet

TORNADO U AMERICI ODNIO TRI ŽIVOTA! 24.000 potrošača u Sjevernoj Dakoti ostalo bez struje

Tornado koji je prošao kroz ruralni grad u Sjevernoj Dakoti ostavio je iza sebe troje mrtvih, a složen olujni sistem koji je zahvatio dijelove američkog srednjeg zapada izazvao je pustoš u dijelovima te američke savezne države, kao i Minesote i Viskonsina, prenosi AP.
Šerif okruga Kas Džesi Džaner rekao je na konferenciji za novinare da su u tornadu poginuli dva muškarca i žena, na dvije odvojene lokacije u okolini grada Enderlin u Sjevernoj Dakoti.

Zbog nevremena, oko 24.000 potrošača u Sjevernoj Dakoti je ostalo bez struje.

Jaki vjetrovi su zahvatili i lokalna područja Minesote, a prema saopštenju Nacionalne meteorološke službe udari vjetra do 171 kilometara na sat zabilježeni su na regionalnom aerodromu Bemidži u Minesoti.

Gradonačelnik Bemidžija Horhe Prins je u objavi na Facebooku naveo da je u nevremenu srušeno drveće i da je nekoliko kuća teško oštećeno, a da su u toku intervencije zbog srušenih dalekovoda, i zbog nekoliko slučajeva curenja gasovoda.

Uprava za hitne slučajeve okruga Beltrami je saopštila da je šteta na području Bemidžija “velika”, a mnoga preduzeća u toj oblasti objavila su na društvenim mrežama da nemaju struju.

Skoro 34.000 potrošača u Minesoti ostalo je bez struje nakon nevremena.

U isto vrijeme, skoro 59 miliona Amerikanaca je pod upozorenjem o ekstremnoj vrućini, a dijelovi Nebraske, Dakote, Minesote i Ajove mogli bi da se suoče sa temperaturama i višim od 37 stepena Celzijusa.

Centri za hlađenje otvoreni su u gradovima, uključujući Omahu u Nebraski i Mineapolis u Minesoti, zbog upozorenja na ekstremno visoke temperature vazduha, prenosi Euronews.

Nastavi čitati

Svijet

IRAN IMA JOŠ JEDAN NAČIN ZA ODGOVOR AMERICI! U dometu 40.000 američkih vojnika

Osim američkih baza na Bliskom istoku, flota SAD-a koja se nalazi u Perzijskom zaljevu – neposredno uz obalu Irana – mogla bi biti laka meta u slučaju iranskog odgovora, upozorio je Stiven Zuns, direktor Odsjeka za bliskoistočne studije na Univerzitetu u San Francisku.
Američke oružane snage izvele su rano jutros napade na tri iranska nuklearna postrojenja, a predsjednik Donald Tramp poručio je da je operacija bila “izuzetno uspješna” i da su mete “potpuno uništene”.

Udari na iranska postrojenja

Ovim napadima okončana je višesedmična dilema – da li će SAD direktno učestvovati u izraelskom nastojanju da uništi iranski nuklearni kapacitet, navodi “Al Jazeera”.

Dok su Izraelci gađali više nuklearnih lokacija, njihova najveća prepreka bilo je podzemno postrojenje Fordo, zakopano duboko ispod planine. Tu metu, za koju Izrael nije imao adekvatno oružje, pogodile su američke snage i proglasile je “uništenom”. Iranci, međutim, tvrde da je riječ o površinskoj šteti.

Iran je poručio da zadržava pravo da odgovori na napade, pozivajući se na Povelju Ujedinjenih naroda i pravo na legitimnu samoodbranu. Ministar vanjskih poslova Abas Aragči izjavio je: “Ovi napadi su nečuveni i imaće trajne posljedice.”

Predsjednik Tramp uzvratio je oštrom porukom Iranu: “Bilo kakvu osvetu Irana protiv Sjedinjenih Američkih Država dočekaćemo silom mnogo jačom od one kojoj smo svjedočili večeras.”

Iran ima više opcija

Stiven Zuns smatra da Teheran ima “niz mogućnosti” kako bi odgovorio na američke napade.

“Mogu direktno napasti američke snage. U dometu iranskih projektila, dronova i drugog naoružanja nalazi se i do 40.000 američkih vojnika” rekao je on.

Zuns upozorava da bi potencijalni napadi na američku flotu u Perzijskom zaljevu mogli ozbiljno poremetiti globalnu ekonomiju: “To bi moglo uticati na pomorski promet, cijene nafte i globalnu ekonomsku stabilnost.”

Dodaje i da bi posredničke milicije u Iraku, koje podržava Iran, mogle ciljati američke baze u toj zemlji: “Američke snage su ranjive na više lokacija i iznenadilo bi me ako Iranci ne iskoriste barem neke od tih opcija”, naveo je Zuns, prenosi “Avaz”.

Nastavi čitati

Svijet

VENS OTVORIO KARTE! “Nismo u ratu s Iranom. Mi smo u ratu s nuklearnim programom Irana”

Potpredsjednik Amerike, Džej Di Vens, poručio je da Sjedinjene Države nisu u ratu s Iranom, već s nuklearnim programom te zemlje, ali nije želio sa stopostotnom sigurnošću potvrditi da su sva nuklearna postrojenja potpuno uništena.
U intervjuu za emisiju “Meet the Press” na NBC-ju, voditeljica Kristen Velker upitala je potpredsjednika da li je SAD sada zvanično u ratu s Iranom, s obzirom na to da je predsjednik Tramp izjavio da su američke snage pogodile tri iranska nuklearna cilja.

Ovaj potez izazvao je bojazan da bi mogao uvlačiti SAD u širi sukob na Bliskom istoku. Nekoliko sati nakon napada, Iran je odgovorio raketnim udarima na Izrael, pri čemu je pričinjena šteta u Tel Avivu.

“Nismo u ratu s Iranom. Mi smo u ratu s nuklearnim programom Irana” rekao je Vens

Na pitanje da li može potvrditi da su iranska postrojenja potpuno uništena, Vens je rekao da ne može govoriti o osjetljivim obavještajnim podacima, ali je istakao: “Vjerujem da smo značajno odgodili sposobnost Irana da razvije nuklearno oružje, i to je bio cilj ovog napada.”

Dodao je:

“Uništili smo iranski nuklearni program. Mislim da smo ga značajno unazadili”, poručio je Vens, prenosi “Avaz”.

Nastavi čitati

Aktuelno