Izraelski premijer Benjamin Netanjahu izjavio je danas da njegov vojni plan za preuzimanje kontrole nad gradom Gaza može pomoći u naporima da se oslobode preostali živi i mrtvi taoci u Pojasu Gaze, za koje se vjeruje da su uglavnom zadržani u centralnom dijelu Pojasa Gaze.
„Potez o kojem govorim, mislim da ima mogućnost da ih oslobodi. Govorimo o… Ne želim da ulazim u detalje, ali o tome kako da se preostali taoci izvuku živi dok se približavamo Hamasu“, rekao je Netanjahu na konferenciji za strane medije, prenosi Tajms of Izrael.

Prema njegovim riječima, postoje „različiti kreativni“ načini na koje se to može uraditi.

„Opcija vođenja rata iscrpljivanja sa odbrambenih položaja se nije pokazala uspješnom. Mislim da… neće dovesti do njihovog oslobađanja, ali vjerujem da će nas uvući u dugotrajni sukob koji neće okončati rat“, dodao je izraelski premijer.

Najviši izraelski bezbjednosni zvaničnici, uključujući načelnika Generalštaba Oružanih snaga Izraela generala-potpukovnika Ejala Zamira, šefa Mosada Dejvida Barnei i savjetnika za nacionalnu bezbjednost Cahija Hanegbija, svi vjeruju da će osvajanje grada Gaza ugroziti taoce, navodi portal.

Netanijahu insistira na tome da „ne želi da produži rat“, ističući da želi da ga okonča.

„Mislim da bi druge predložene akcije (za buduće poteze u Gazi) produžile sukob“, kazao je on.

Kako je naveo, moglo je doći do postepenog oslobađanja talaca tokom „beskrajnog“ perioda i osim ako Izrael ne bude spreman da kapitulira, a čak i tada on ne vjeruje da će Izrael dobiti sve taoce.

On je naglasio da ako Izrael kapitulira, to znači da će se Hamas ponovo naoružati, reorganizovati i izvršiti sve prijetnje koje svakodnevno otvoreno iznosi da će uništiti Izrael.

„Ne možete tamo da ih ostavite. Mi to nećemo da dozvolimo. Mislim da produženje rata znači da bi mnogi od (talaca) mogli da umru od gladi… i to ne želim“, dodao je on, osvrćući se na nedavno objavljene snimke Hamasa i Palestinskog islamskog džihada na kojima se vide dvojica talaca u teškom stanju.

Radioaktivna voda iz baze u blizini Glazgova, u kojoj se nalaze britanske nuklearne bombe puštena je u more nakon što su oronule cijevi više puta pukle, otkrivaju zvanični dokumenti.

Oslobađanje radioaktivnog materijala u morsko jezero u blizini Glazgova uzrokovano je neuspjehom Kraljevske mornarice da adekvatno održava mrežu od 1.500 vodovodnih cijevi.

Ovo skladište naoružanja je jedna od najsigurnijih i najtajnijih vojnih lokacija u Velikoj Britaniji. Tu se nalaze zalihe nuklearnih bojevih glava za flotu od četiri podmornice klase Trident, koje su usidrene u blizini.

Otkriće nakon duge pravne bitke
Dokumenti Škotske agencije za zaštitu životne sredine (Sepa) ukazuju na to da je čak polovina komponenti u bazi premašila predviđeni životni vijek u trenutku curenja. Iz Sepa navode da su poplave uzrokovane “nedostacima u održavanju”, što je rezultiralo oslobađanjem “nepotrebnog radioaktivnog otpada” u obliku niskog nivoa tricijuma, koji se koristi u nuklearnim bojevim glavama.

Curenje je otkriveno u nizu povjerljivih izvještaja i mejlova koji su, nakon pravne bitke, dostavljeni istraživačkom portalu “The Ferret” i podijeljeni sa “The Guardianom”. Ministarstvo odbrane i Sepa pokušali su da spriječe njihovo objavljivanje, ali je škotski ministar za informisanje Dejvid Hamilton naredio njihovo objavljivanje, tvrdeći da je to prijetnja “ugledu”, a ne nacionalnoj bezbjednosti.

Uzrok curenja i posljedice
Dokumenti Sepa pokazuju da je do pucanja cijevi prvi put došlo 2010. i još dva puta 2019. godine. Jedno od curenja u avgustu 2019. godine oslobodilo je “značajne količine radioaktivne vode”, koja je poplavila područje za rukovanje nuklearnim oružjem. Voda je postala kontaminirana niskim nivoom tricijuma.

Iako iz Sepa naglašavaju da su nivoi radioaktivnosti veoma niski i da ne predstavljaju prijetnju ljudskom zdravlju, otkrili su da su “nedostaci u održavanju i upravljanju” doveli do nepotrebnog stvaranja radioaktivnog otpada. Nakon interne istrage, Ministarstvo odbrane obećalo je 23 mjere za sprečavanje budućih incidenata, priznajući da je nedostatak spremnosti izazvao “konfuziju” i “nedostatak komunikacije o opasnostima”.

Međutim, u 2021. godini cijevi su pukle još dva puta, što je dovelo do nove inspekcije. Sepa je tada navela da je napredak u sprovođenju obećanih mjera “bio spor i u mnogim slučajevima odložen”.

“Šokantno i skandalozno”
Dejvid Kalen, stručnjak za nuklearno oružje u londonskom tink tenku “Basic”, rekao je da su ponovljeni incidenti šokantni i da su pokušaji da se prikriju “skandalozni”.

“Ministarstvo odbrane vodi infrastrukturni program vredan skoro dvije milijarde funti skoro 10 godina, a očigledno ni u 2022. godini nisu imali odgovarajući sistem upravljanja imovinom. Ovaj nemarni pristup je uobičajen u programu nuklearnog oružja i direktna je posljedica nedostatka nadzora”, rekao je Kalen, a prenosi “b92”.

Njemačka planira da osnuje Savjet za nacionalnu bezbjednost ovog mjeseca kako bi se bavila unutrašnjim i spoljašnjim prijetnjama, objavila je novinska agencija DPA.

Njemačko Ministarstvo odbrane ranije je izvijestilo o najoštrijem rastu vojnog regrutovanja u posljednjih nekoliko godina, navodeći da je cilj suprotstavljanje onome što Berlin opisuje kao “prijetnju” od Rusije.

Njemački kancelar Fridrih Merc takođe je pozvao na razvoj Bundesvera u “najjaču konvencionalnu vojsku u Evropi” i povećanje vojne potrošnje na 3,5 odsto BDP-a do 2029. godine.

Berlin je razmatrao i ponovno uvođenje regrutacije kako bi se pozabavio onim što naziva promjenljivom bezbjednosnom situacijom u Evropi.

Očekuje se da će novi savjet bezbjednosti koordinisati rad različitih odjeljenja i fokusirati se na analizu informacija o domaćoj, spoljnoj, ekonomskoj i digitalnoj bezbjednosti. Sastajaće se u kriznim situacijama, identifikovati srednjoročne i dugoročne prijetnje i razvijati strategije za reagovanje na njih, navodi DPA.

Ovom tijelu će predsjedavati Merc, a uključivaće nadležne ministre, pripadnike njemačkih bezbjednosnih agencija, naučne stručnjake i predstavnike drugih zemalja, EU i NATO.

Zvanična odluka treba da bude objavljena tokom prvog sastanka vlade nakon parlamentarne pauze 27. avgusta u Ministarstvu odbrane, prenosi Srna.