Connect with us

Svijet

TRAMP PONOVO RAZLJUTIO SVIJET! Burne reakcije oko njegov nove reakcije

Najava američkog predsjednika Donalda Trampa da planira uvesti 100-postotnu carinu na filmove proizvedene izvan SAD izazvala je šok i zbunjenost širom evropske filmske industrije.

Još uvijek nije jasno na koje bi se produkcije tačno carine odnosile, ali postoji zabrinutost da bi njihovo uvođenje moglo ozbiljno uzdrmati, pa i uništiti, globalnu filmsku industriju koja počiva na međunarodnim podsticajima i snimanju na stranim lokacijama.

Trenutno se sve, od niskobudžetnih nezavisnih filmova do holivudskih blockbustera, snima u Velikoj Britaniji, Francuskoj, Njemačkoj i Mađarskoj. Čak i Mel Gibson, jedan od trojice posebnih holivudskih izaslanika koje je Tramp imenovao (uz Sylvestera Stallonea i Jona Voighta), planira snimiti nastavak filma “Pasija” u Italiji.

Britanci najglasniji: “Potpuno besmisleno”
U Velikoj Britaniji, gdje se snima velik broj američkih filmova, reakcije su bile najžešće.

“Ovo nema nikakvog smisla”, izjavio je jedan britanski producent za Variety.

“Znači li to da američki filmovi moraju biti snimani isključivo u SAD? Harry Potter, Gospodar prstenova, Schindlerova lista, Nemoguća misija, Gladijator, Avatar – sve su to američki filmovi snimani u inostranstvu iz opravdanih razloga. Ova objava je apsurdna i pokazuje potpuno nerazumijevanje kreativnog procesa.”

Drugi britanski producent dodao je: “Čak i nezaposleni Amerikanci kažu da je ovo ludost, i to ljudi čije su karijere zaista stradale zbog preseljenja produkcija u Evropu.”

Treći londonski producent istakao je: “Ako se ovo provede, uništiće industriju. Ali produkcija se ne može samo zaustaviti. Šta je s filmovima u pretprodukciji, snimanju ili montaži? Hoće li se njihovi troškovi udvostručiti? Ništa nije jasno. Treba pričekati i vidjeti detalje.”

Produkcija u SAD već je u padu
Nakon što su riješeni štrajkovi glumaca i scenarista, produkcija u SAD je i dalje 40% niža nego prije, a neki veliki naslovi, poput novih Osvetnika, već su prebačeni u Ujedinjeno Kraljevstvo i druge evropske gradove. Iako mnoge američke savezne države, poput Džordžije i Njujorka, nude izdašne filmske podsticaje, mnogi u Hollywoodu smatraju da SAD treba uvesti nacionalni sistem podsticaja kako bi zadržao produkcije. Tramp, čini se, bira pristup kažnjavanja carinama.

Prema izvorima, Jon Voight i njegov menadžer Steven Paul sastaju se s raznim cehovima i udruženjima kako bi prikupili informacije o stanju industrije i savjetovali predsjednika.

Francuzi: “Gube svi, uključujući američku industriju”
Već prije Trumpove objave, Gaeten Bruel, predsjednik francuskog Nacionalnog filmskog centra, izrazio je zabrinutost da bi Trampova administracija mogla krenuti u napad na filmsku i audio-vizuelnu industriju.

“Svi će izgubiti, počevši od američke industrije”, rekao je Bruel.

“Evropa, a posebno Francuska, veliko je tržište za američke filmove, oni čine oko 60% sadržaja koji se konzumira u Europi.”

Jedan vodeći francuski producent istakao je: “Tehnički gledano, filmovi su usluga, a ne roba, pa na njih ne bi trebalo moći naplaćivati carine. Ovo bi moglo završiti na sudu i trajati mjesecima.”

Italija: “Kulturna razmjena mora biti dvosmjerna”

U Italiji, gdje Gibson planira u septembru početi snimanje nastavka Pasije, studio Cinecittà reagovao je smireno.

“Pažljivo pratimo situaciju jer je SAD važno tržište. U kulturnim industrijama, poput audio-vizuelne, razmjena između zemalja mora biti uzajamna i kružna”, poručila je direktorica Manuela Cacciamani.

Dodala je i da američke produkcije ne dolaze u Italiju samo zbog poreskih olakšica, već i zbog lokacija, klime, kulture i znanja koje drugdje ne mogu pronaći.

Marco Valerio Pugini, producent iz Italije, izjavio je: “Američki studiji i dalje će snimati u inostranstvu kada budu željeli egzotične lokacije. Neće valjda početi snimati Jamesa Bonda u Detroitu.”

Zabrinuti su i Srednji istok i Indija
U Dubaiju, savjetnik za medije Hans Fraikin rekao je da će cijela industrija međunarodnih produkcijskih usluga biti pogođena: “Niko trenutno ne zna kako postupiti.”

Navodi primjer indijske države koja planira gradnju filmskog grada sa studijima, a to je projekt koji zavisi od holivudske produkcije.

“Nisam još razgovarao s njima, ali sigurno su zabrinuti.”

Fraikin smatra da bi posljedice mogle biti negativne i za SAD: “Povećani troškovi produkcije u Americi neće dugoročno značajno povećati broj poslova, vjerovatnije je da će studiji više koristiti vještačku inteligenciju.”

U Španiji, agent prodaje filmova iz Madrida kaže: “Ovo doživljavamo kao još jedan Trampov ispad. Nema jasnog datuma početka, nema pravilnika, još ništa nije konkretno. Ali ako druge zemlje odgovore recipročnim carinama, američki filmovi bi mogli izgubiti tržište.”

Češka: “Američke produkcije obogatile su i nas i njih”
U Češkoj, filmska povjerenica Pavlína Žipková podsjetila je na dugu tradiciju američkih produkcija u Evropi: “Od 1950-ih američki filmovi ovdje obogaćuju obje strane okeana.”

“Trampova izjava postavlja više pitanja nego što daje odgovora”, rekla je Žipková, koja se, poput mnogih u industriji, priprema za filmski festival u Cannesu gdje će se razgovarati i o ovim temama.

“To nas neće usporiti”, zaključila je, prenosi index.hr.

Related Topics:

Svijet

FICO: Rusi kleče samo kada vežu pertle

Politika Brisela da baci Rusiju na koljena je pogrešna i neproduktivna, jer Rusi kleče samo kad vežu pertle, izjavio je premijer Slovačke Robert Fico.

“To je problem, pravi se neka strategija da se Rusija baci na koljena. Mislim da je to loša i nesprovodiva strategija, jer se to ne može desiti”, rekao je Fico u video-poruci na “Iksu”.

On je naglasio da, od početka ruske specijalne vojne operacije u Ukrajini, medijima kruže lažne vijesti o navodnom bacanju Moskve na koljena.

“Rusi vole da kažu: kada klečimo, to je zato što vežemo pertle, ne zato što nam je neko naredio”, dodao je slovački premijer.

Nastavi čitati

Svijet

NAUČNICI UPOZORAVAJU: Moguće teške posljedice po Evropu

Atlantski okean i njegov sistem morskih struja imaju ključnu ulogu u oblikovanju klime i vremenskih prilika u Evropi, Africi i Amerikama.

Međutim, najnoviji klimatski modeli upozoravaju na mogućnost njihovog ozbiljnog slabljenja, pa čak i potpunog kolapsa, što bi moglo imati katastrofalne posljedice.

Šta je AMOC i zašto je važan
Atlantska meridionalna obrtajuća struja (AMOC) dio je globalnog klimatskog sistema i odgovorna je za razmjenu tople i hladne vode u Atlantskom okeanu.

Naučnici su još 2021. godine primijetili njeno slabljenje i upozorili na moguće posljedice. Razlog za to je ubrzano zagrijavanje Arktika, usljed čega se okean sporije hladi.

Toplija voda ima manju gustinu i sporije tone, što dovodi do promjena u salinitetu i dodatno usporava struju, stvarajući začarani krug koji dodatno destabilizuje cijeli sistem.

Modeli pokazuju različite scenarije
Korišćenjem različitih klimatskih modela, naučnici su pokušali da predvide budućnost AMOC-a, ali rezultati nisu jedinstveni.

Dok neki modeli ne ukazuju na značajnije promjene, drugi predviđaju drastično usporavanje. Ipak, kombinovanjem podataka iz stvarnih mjerenja i modela, istraživači su došli do zabrinjavajućih zaključaka.

Prema studiji objavljenoj u časopisu Science Advances, AMOC bi do kraja vijeka mogao da oslabi između 42 i 58 odsto, što bi gotovo sigurno vodilo ka njegovom kolapsu.

Posljedice po Evropu i svijet
Takav razvoj događaja imao bi ozbiljne posljedice po zapadnu Evropu, zapadnu Afriku i istočne obale Amerike.

Pomjeranje pojasa tropskih kiša ugrozilo bi proizvodnju hrane za milione ljudi, dok bi zapadna Evropa mogla da se suoči sa ekstremno hladnim zimama i sušnim ljetima.

Uz to, nivo mora mogao bi da poraste i do jednog metra, što bi dovelo do potapanja brojnih obalnih gradova, uključujući Rio de Žaneiro i Njujork.

Naučnici upozoravaju na „tačku preokreta“
Istraživači ističu da se AMOC približava kritičnoj tački nakon koje bi promjene mogle postati nepovratne.

„Otkrili smo da će AMOC usporiti više nego što se ranije očekivalo, što znači da smo bliže prekretnici“, upozorio je dr Valentin Portman iz istraživačkog centra u Francuskoj.

Profesor Stefan Rahmstorf iz Njemačke upozorava da je rizik značajno porastao.

„Ranije smo govorili o pet odsto šanse za kolaps, danas se pominje čak 50 odsto“, naveo je on.

Scenario koji treba izbjeći
Naučnici naglašavaju da bi ovakav scenario morao da se izbjegne po svaku cijenu, jer bi posljedice bile globalne i dugotrajne.

Rahmstorf upozorava i da bi stvarna situacija mogla biti još gora nego što modeli pokazuju, jer u proračune nisu u potpunosti uključeni efekti topljenja grenlandskog leda.

„To je dodatni faktor koji ukazuje da bi stvarnost mogla biti još ozbiljnija“, zaključio je on, prenosi tportal.

Nastavi čitati

Svijet

VELIKA PLJAČKA U ITALIJI: Lopovi bili maskirani u filmske likove

Nekoliko naoružanih muškaraca opljačkalo je banku u Napulju, noseći maske sa likovima poznatih glumaca, a tom prilikom držali su 25 ljudi kao taoce prije nego što su pobjegli kroz kanalizacioni tunel.

Incident se dogodio u četvrtak oko 10 časova po lokalnom vremenu u jednoj filijali banke, a pljačkaši su iz banke opljačkali sefove iz kojih su odnijeli nakit, novac i dragocenosti pre nego što su pobegli, prenosi napoli tudej.

Svjedočenja talaca: „Bili su ljubazni uprkos oružju“
Portal navodi, na osnovu svjedočenja talaca koji su htjeli da govore za medije, da je u pljački učestvovalo tri ili četiri lopova, koji nisu uzeli ništa od talaca, da su imali jak napuljski naglasak, kao i da su bili “fini” prema ljudima zatečenim u banci, odnosno da su onima kojima nije bilo dobro nudili vodu.

Dodaje se da su pljačkaši nosili čarape na glavi preko kojih su bile maske sa likovima poznatih glumaca, ali nije navedeno kojih.

Dramatična intervencija: razbijeni prozori i šok-bombe
Na video-snimcima koji kruže društvenim mrežama vidi se kako vatrogasci razbijaju prozor ovnovima kako bi omogućili ljudima da izađu iz banke.

Tokom pljačke nije bilo povređenih, ali je šest osoba dobilo medicinsku pomoć zbog stanja šoka, piše BBC.

Pripadnici specijalnih snaga karabinjera hitno su dovedeni avionom iz Toskane, a nekoliko sati kasnije upali su u banku razbivši prozor.

Nekoliko pucnjava i glasni zvuci šok-bombi mogli su se čuti u prenosu uživo ubrzo nakon toga, navodi BBC.

Taoci oslobođeni, pljačkaši nestali bez trag
“Zahvaljujući brzoj reakciji, svi taoci su oslobođeni ubrzo poslije 13.30 časova bez ozbiljnih povreda”, rekao je regionalnli zvaničnik Mikele di Bari u saopštenju.

Još uvijek nije moguće proceniti vrednost ukradenog plena jer su pljačkaši zaplijenili lične sefove umjesto gotovine, piše Fanpage.it.

Bijeg kroz kanalizaciju i potraga za osumnjičenima
Redovni klijent banke na trgu Medalje d’Oro bio je jedan od talaca pljačkaša i istakao da je u početku pomislio da je šala, ali nakon što je video da je pljačkaš uznemiren, ubrzo je shvatio da je situacija ozbiljna.

“Ugledao sam maskiranog čovjeka. U početku sam mislio da je šala, ali onda, s obzirom na njegov uznemireni stav i autoritativan ton, shvatio sam da je sve stvarno. U tom trenutku sam se našao prenesen u detektivski film, onakav kakav gledate na televiziji”, rekao je Luiđi.

Luiđi nije mogao da razazna da li su u pitanju dva ili tri razbojnika, a po načinu koji su govorili sa “takvim samopouzdanjem”, rekao je da su Italijani zapravo Napolitanci, iz istorijskog centra, “jer su imali veoma jak akcenat”.

“Govorili su napolitanski i bili su veoma ljubazni, čak i ako su bili autoritativni”, dodao je on.

Još jedan očevidac je za Fanpage.it izjavio da su ih pljačkaši zaključali u sobu i da, iako su bili naoružani, “nisu koristili silu”.

Istraga u toku: sumnjivi automobil i koordinacija tužilaštva
Javni tužilac Nikola Grateri stigao je na mjesto događaja u roku od nekoliko minuta kako bi koordinisao operacije i nadgledao istragu sumnjivog automobila parkiranog u blizini banke, za koji je utvrđeno da ima lažnu registarsku tablicu, a istražiteljima sumnjaju da je to automobil koji su pljačkaši koristili da bi stigli do trga na kome se nalazi banka, prenosi portal Cronachedi.

Oko 17 časova specijalne snage su upale u banku, ali pljačkaši su nestali kroz rupu iskopanu u zidu koji je vodio do kanalizacionog otvora, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Aktuelno