Connect with us

Svijet

TRAMP PONOVO RAZLJUTIO SVIJET! Burne reakcije oko njegov nove reakcije

Najava američkog predsjednika Donalda Trampa da planira uvesti 100-postotnu carinu na filmove proizvedene izvan SAD izazvala je šok i zbunjenost širom evropske filmske industrije.

Još uvijek nije jasno na koje bi se produkcije tačno carine odnosile, ali postoji zabrinutost da bi njihovo uvođenje moglo ozbiljno uzdrmati, pa i uništiti, globalnu filmsku industriju koja počiva na međunarodnim podsticajima i snimanju na stranim lokacijama.

Trenutno se sve, od niskobudžetnih nezavisnih filmova do holivudskih blockbustera, snima u Velikoj Britaniji, Francuskoj, Njemačkoj i Mađarskoj. Čak i Mel Gibson, jedan od trojice posebnih holivudskih izaslanika koje je Tramp imenovao (uz Sylvestera Stallonea i Jona Voighta), planira snimiti nastavak filma “Pasija” u Italiji.

Britanci najglasniji: “Potpuno besmisleno”
U Velikoj Britaniji, gdje se snima velik broj američkih filmova, reakcije su bile najžešće.

“Ovo nema nikakvog smisla”, izjavio je jedan britanski producent za Variety.

“Znači li to da američki filmovi moraju biti snimani isključivo u SAD? Harry Potter, Gospodar prstenova, Schindlerova lista, Nemoguća misija, Gladijator, Avatar – sve su to američki filmovi snimani u inostranstvu iz opravdanih razloga. Ova objava je apsurdna i pokazuje potpuno nerazumijevanje kreativnog procesa.”

Drugi britanski producent dodao je: “Čak i nezaposleni Amerikanci kažu da je ovo ludost, i to ljudi čije su karijere zaista stradale zbog preseljenja produkcija u Evropu.”

Treći londonski producent istakao je: “Ako se ovo provede, uništiće industriju. Ali produkcija se ne može samo zaustaviti. Šta je s filmovima u pretprodukciji, snimanju ili montaži? Hoće li se njihovi troškovi udvostručiti? Ništa nije jasno. Treba pričekati i vidjeti detalje.”

Produkcija u SAD već je u padu
Nakon što su riješeni štrajkovi glumaca i scenarista, produkcija u SAD je i dalje 40% niža nego prije, a neki veliki naslovi, poput novih Osvetnika, već su prebačeni u Ujedinjeno Kraljevstvo i druge evropske gradove. Iako mnoge američke savezne države, poput Džordžije i Njujorka, nude izdašne filmske podsticaje, mnogi u Hollywoodu smatraju da SAD treba uvesti nacionalni sistem podsticaja kako bi zadržao produkcije. Tramp, čini se, bira pristup kažnjavanja carinama.

Prema izvorima, Jon Voight i njegov menadžer Steven Paul sastaju se s raznim cehovima i udruženjima kako bi prikupili informacije o stanju industrije i savjetovali predsjednika.

Francuzi: “Gube svi, uključujući američku industriju”
Već prije Trumpove objave, Gaeten Bruel, predsjednik francuskog Nacionalnog filmskog centra, izrazio je zabrinutost da bi Trampova administracija mogla krenuti u napad na filmsku i audio-vizuelnu industriju.

“Svi će izgubiti, počevši od američke industrije”, rekao je Bruel.

“Evropa, a posebno Francuska, veliko je tržište za američke filmove, oni čine oko 60% sadržaja koji se konzumira u Europi.”

Jedan vodeći francuski producent istakao je: “Tehnički gledano, filmovi su usluga, a ne roba, pa na njih ne bi trebalo moći naplaćivati carine. Ovo bi moglo završiti na sudu i trajati mjesecima.”

Italija: “Kulturna razmjena mora biti dvosmjerna”

U Italiji, gdje Gibson planira u septembru početi snimanje nastavka Pasije, studio Cinecittà reagovao je smireno.

“Pažljivo pratimo situaciju jer je SAD važno tržište. U kulturnim industrijama, poput audio-vizuelne, razmjena između zemalja mora biti uzajamna i kružna”, poručila je direktorica Manuela Cacciamani.

Dodala je i da američke produkcije ne dolaze u Italiju samo zbog poreskih olakšica, već i zbog lokacija, klime, kulture i znanja koje drugdje ne mogu pronaći.

Marco Valerio Pugini, producent iz Italije, izjavio je: “Američki studiji i dalje će snimati u inostranstvu kada budu željeli egzotične lokacije. Neće valjda početi snimati Jamesa Bonda u Detroitu.”

Zabrinuti su i Srednji istok i Indija
U Dubaiju, savjetnik za medije Hans Fraikin rekao je da će cijela industrija međunarodnih produkcijskih usluga biti pogođena: “Niko trenutno ne zna kako postupiti.”

Navodi primjer indijske države koja planira gradnju filmskog grada sa studijima, a to je projekt koji zavisi od holivudske produkcije.

“Nisam još razgovarao s njima, ali sigurno su zabrinuti.”

Fraikin smatra da bi posljedice mogle biti negativne i za SAD: “Povećani troškovi produkcije u Americi neće dugoročno značajno povećati broj poslova, vjerovatnije je da će studiji više koristiti vještačku inteligenciju.”

U Španiji, agent prodaje filmova iz Madrida kaže: “Ovo doživljavamo kao još jedan Trampov ispad. Nema jasnog datuma početka, nema pravilnika, još ništa nije konkretno. Ali ako druge zemlje odgovore recipročnim carinama, američki filmovi bi mogli izgubiti tržište.”

Češka: “Američke produkcije obogatile su i nas i njih”
U Češkoj, filmska povjerenica Pavlína Žipková podsjetila je na dugu tradiciju američkih produkcija u Evropi: “Od 1950-ih američki filmovi ovdje obogaćuju obje strane okeana.”

“Trampova izjava postavlja više pitanja nego što daje odgovora”, rekla je Žipková, koja se, poput mnogih u industriji, priprema za filmski festival u Cannesu gdje će se razgovarati i o ovim temama.

“To nas neće usporiti”, zaključila je, prenosi index.hr.

Svijet

RUTE UVJERAVA EVROPLJANE “Nijedna NATO članica nije sama”

Generalni sekretar NATO-a, Mark Rute, sastao se u Briselu sa premijerom Letonije Andrisom Kulbergsom, a glavne teme razgovora bile su predstojeći samit Alijanse u Ankari, jačanje odbrane i bezbjednosti na istočnom krilu NATO-a.

Rute je podsjetio da su francuski borbeni avioni, angažovani u misiji NATO Baltičkog vazdušnog nadzora, ovog mjeseca presreli i oborili dron koji je ušao u vazdušni prostor Letonije, ocijenivši da takvi incidenti pokazuju “opasno i neodgovorno ponašanje Rusije”.

Istovremeno je poručio da NATO ostaje spreman da zaštiti svaku članicu, naglasivši da “nijedan saveznik nije sam u NATO-u”.
Pohvale za ulaganja u odbranu

Rute je pohvalio Letoniju zbog snažne podrške Ukrajini, uključujući učešće u Međunarodnoj koaliciji za razvoj bespilotnih sistema, kao i zbog značajnih ulaganja u odbranu.

Prema njegovim riječima, Letonija će ove godine za odbranu izdvajati gotovo pet odsto bruto domaćeg proizvoda, što je među najvećim izdvajanjima u Alijansi i primjer ostalim članicama uoči samita NATO-a zakazanog za naredni mjesec u Ankari, navodi NATO.

Nastavi čitati

Svijet

SVIJET U ŠOKU NAKON OPTUŽBI IZ KREMLJA! Peskov ogolio jezive detalje “Kijev izveo teroristički napad na dječiji autobus!”

Kijev je izvršio teroristički akt napadom dronom na autobus sa omladinskom fudbalskom reprezentacijom Bjelorusije u ruskoj Brjanskoj oblasti, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

Ranije tokom dana, vršilac dužnosti gubernatora Jegor Kovalčuk saopštio je da je Ukrajina u blizini Brjanska napala autobus sa omladinskom fudbalskom reprezentacijom iz grada Gomelja u Bjelorusiji.

Grupa je putovala na odmor u Gelendžik. Poginula je žena koja je pratila tim, supruga jednog od trenera.

Nastavi čitati

Svijet

PAKT KOJI MJENJA SUDBINU BLISKOG ISTOKA: Formira se privatni fond od 300 milijardi dolara za investicije u Iran

Okvirni sporazum SAD i Irana predviđa osnivanje privatnog investicionog fonda vrijednog 300 milijardi dolara koji bi trebalo da podstakne ulaganja u iransku privredu, a više od polovine sredstava već je obezbijeđeno, tvrdi izvor upoznat sa pregovorima.

Privatni fond vrijedan 300 milijardi dolara, namijenjen podsticanju investicija u Iran, predviđen je okvirnim sporazumom između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, a više od polovine tog iznosa već je obezbijeđeno, rekao je za Rojters izvor direktno upoznat sa dogovorom.

Prema njegovim rečima, fond je osmišljen kako bi obe strane imale snažan ekonomski motiv za postizanje konačnog sporazuma. Plan još nije zvanično objavljen, dok se Vašington i Teheran pripremaju za potpisivanje memoranduma u petak.

Fond nije odšteta niti pomoć vlada

Izvor navodi da će fond funkcionisati kao privatni investicioni mehanizam, a ne kao program obnove ili ratne odštete. U njemu neće biti državnog novca niti bespovratnih sredstava.

Finansijska sredstva već su obećale kompanije iz Sjedinjenih Američkih Država, zalivskih zemalja, Azije, Južne Amerike i Afrike, a ulaganja bi trebalo da budu usmjerena na energetiku, logistiku, proizvodnju i saobraćaj.

Iran prvobitno tražio 400 milijardi dolara

Visoki iranski izvor rekao je da je Teheran prvobitno tražio 400 milijardi dolara odštete za ratnu štetu od Sjedinjenih Američkih Država, ali da je Vašington odbio takav zahtjev.

Nakon toga pojavila se ideja o formiranju fonda pod nazivom “Fond za obnovu i razvoj”, koji bi omogućio finansiranje obnove kroz investicije i kreditne linije.

Obnova industrije i infrastrukture

Plan predviđa da regionalne države učestvuju kroz obezbjeđivanje zajmova, otvaranje kreditnih linija ili direktno finansiranje obnove objekata oštećenih tokom sukoba.

Među projektima koji bi mogli da budu finansirani nalaze se čeličana Mobarakeh, rafinerije, aerodromi i druga infrastruktura pogođena ratom.

Iran želi povratak stranih investicija

Iran, jedna od najvećih ekonomija Bliskog istoka, gotovo četiri decenije nije uspiio da privuče značajnije strane investicije zbog američkih i međunarodnih sankcija.

Zemlja raspolaže drugim najvećim dokazanim rezervama prirodnog gasa i četvrtim najvećim rezervama nafte u svijetu, uz populaciju od više od 92 miliona stanovnika i značajan potencijal u petrohemiji, rudarstvu, turizmu i poljoprivredi.

Konačni dogovor tek predstoji

Investicioni fond neće biti formiran niti će početi sa radom dok ne bude postignut konačan sporazum između Vašingtona i Teherana.

Memorandum koji bi trebalo da bude potpisan predstavlja okvir za pregovore tokom narednih 60 dana, tokom kojih će se paralelno razgovarati o nuklearnom programu, sankcijama i regionalnoj bezbednosti.

Potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džej Di Vens izjavio je da bi Iran mogao da dobije pristup fondu od 300 milijardi dolara koji podržavaju zalivske države ukoliko ispuni obaveze iz budućeg sporazuma, uključujući gašenje nuklearnog programa, uklanjanje zaliha obogaćenog materijala i prihvatanje strogog režima inspekcija.

Iran bi mogao da dobije pristup fondu za obnovu vrijednom 300 milijardi dolara ukoliko bude poštovao sporazum sa Vašingtonom“, rekao je Vens.

Nastavi čitati

Aktuelno