Connect with us

Svijet

KO JE VEĆI GUBITNIK U TRGOVINSKOM RATU? Amerika ili Evropska unija

Predsjednik SAD Donald Tramp najavio je uvođenje carina od 25 odsto na uvoz robe iz EU.

Carine će se, kako je rekao, primjenjivati na svu robu iz EU, koja je treći najveći trgovinski partner SAD-a, uz Kinu.

EU je spremna da uzvrati i kako je najavljeno, odmah će odgovoriti ako SAD uvede carine na izvoz iz zemalja članica, smatrajući da su te mjere neopravdane.

Ako EU uzvrati na Trampove mjere, izvjesno je da će doći do trgovinskog rata, kaže za Euronews Srbija ekonomista Aleksandar Stevanović.

Postavlja se pitanje ko bi u tom slučaju bio pobjednik, a ko gubitnik, ali i koju industriju u EU bi najviše pogodile američke carine.

Tramp je više puta rekao da postoji trgovinski deficit sa Evropskom unijom u iznosu od 200 milijardi dolara i visoke carine na američke automobile.

“Uzrok Trampove najave je samo to što oni vide da imaju deficit u trgovini s Evropskom unijom i smatraju da razlozi nisu prevashodno do toga da je Amerika manje konkurentna od Evrope. I sada oni koriste ono što imaju na raspolaganju. Nije ih briga da li će se Evropa oko toga malo potresti ili neće, za razliku od prethodne administracije i to je to”, smatra Stevanović.

Smatra da bi Trampove carine pogodile one firme koje ne mogu na trećim tržištima da nadomijeste gubitak koje će imati na američkom.

“EU će uzvratiti istim merama, tu će se očistiti prostor od američke robe, verovatno u istoj meri. Međutim, kako Evropa više izvozi u Ameriku nego što Amerika izvozi u EU, mislim da će deo firmi morati da smisli neke kreativnije strategije od izvoza u Ameriku, to je definitivno”, ocjenjuje Stevanović.

Međutim, pitanje je koje bi bile te strategije.

Stevanović navodi da će biti potrebno određeno vrijeme za nove strategije EU jer ne mogu tako brzo da se izgrade treća tržišta kao što su ih Rusi gradili za energente, dodajući da u slučaju američkih carina prema EU u većini slučajeva nisu u pitanju čisto brzanske robe.

“Neće, naravno, ni pad potrošnje evropske robe u Americi biti toliko veliki u prvo vreme. U ovom momentu je nemoguće predvideti, ali u ovom carinskom ratu, ako se on zaista desi, izgubiće i Amerika i Evropa. S tim što je Trampova nada da to uradi da bi isposlovao u suštini bolje sporazume o slobodnoj trgovini nego što su sada, i neke pogodnosti, ali u vreme dok bude trajao taj međusobni rat carinama, Evropa će više da trpi”, rekao je Stevanović.

Koga bi pogodile Trampove carine?
Tramp je rekao da Evropska unija “iskorišćava” Sjedinjene Američke Države, dodajući da Evropljani koriste razne izgovore da ne bi uvozili američke automobile i poljoprivredne proizvode.

Kako je najavio, carine će se primjenjivati na svu robu iz EU, ali posebno je istakao da će pogoditi evropsku auto-industriju.

Stevanović kaže da je moguće da bi carine najviše pogodile auto-industriju u Evropi za koju navodi da već ima problema i ne zna kako bi se iz njih izvukla i bez američkih carina.

“Trampova nada je da će oni doći u Ameriku i otvoriti pogone i tamo proizvoditi. Na kraju će se samo doći do nekog sporazuma kojima bi se trgovina između Amerike i Evrope uredila drugačije. Carine su samo instrument pritiska da se to desi”, kaže Stevanović.

On napominje da je izvjesno da će EU odgovoriti na Trampove carine.

“Evropska unija nije banana država, sa svim problemima koje ima i neshvatanjem gde treba da ide, naravno da će da uzvrati na isti način. To je izvesno kao jedan kroz jedan”, rekao je Stevanović.

Na pitanje kako bi to moglo da se odrazi na SAD, Stevanović kaže da s obzirom na deficit u trgovini sa Evropom, Amerikanci računaju da će njih to da pogodi manje.

“Obe strane gube definitivno, ali će gubici Evrope biti veći nego američki. Amerikanci demonstriranjem te svoje spremnosti da pretrpe određene gubitke u kratkom roku u stvari žele da za sebe isposluju bolje trgovinske sporazume sa Evropom”, rekao je Stevanović.

On, međutim, ne isključuje mogućnost da Tramp odustane od carina prema EU.

“Tramp je sve, samo nije čovek koji ne shvata kako tržišta funkcionišu. Ovo je način da oni probaju da dobiju za sebe više u režimu koji je postojao do sada. To je njihova želja. Tramp koristi nešto što zna da će naneti štetu Americi, ali pregovarački adut je da će Evropa pretrpeti još veću štetu i da će biti u stvari spremna da učini ustupke Americi u smislu američke robe”, rekao je Stevanović.

Dodaje da Evropa u mnogim oblastima vancarinski pokušava da istjera SAD sa evropskog tržišta bilo kroz antimonopolske regulative, regulative bezbjednosti i zdravlja, bilo kroz evropske standardizacije. “U stvari, koriste širok spektar vancarinskih mera koje u stvari sprečavaju plasman američkih proizvoda”, rekao je Stevanović.
Nezavisne

Svijet

NETANJAHU NE MIRUJE! “Udarićemo na sve koji napadaju naše vojnike”

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu upozorio je da Hezbolah pokušava da se ponovo naoruža i da će Izrael iskoristiti pravo na samoodbranu prema prošlogodišnjem sporazumu o prekidu vatre ako Liban ne razoruža ovu militantnu grupu.

Na početku sjednice Vlade, Netanjahu je rekao da će Izrael “djelovati po potrebi” ukoliko Liban ne preduzme korake da spriječi da njegova teritorija ponovo postane front. Izraelski ministar odbrane Izrael Kac takođe je rekao da Vlada Libana mora da ispuni svoju obavezu, razoruža Hezbolah i ukloni grupu iz južnog dijela Libana. Kac je naveo da će i dalje biti ulagani maksimalni napori da bi se zaštitilo stanovništvo na sjeveru Izraela.

SAD su posredovale u sklapanju primirja u novembru 2024. godine između Libana i Izraela nakon više od godinu dana sukoba izazvanog ratom u Gazi, ali je Izrael nastavio sporadične udare preko granice.

Prema sporazumu o prekidu vatre, Liban se složio da samo državne snage bezbjednosti mogu da nose oružje, što znači da Hezbolah mora da bude potpuno razoružan. Linker
Izraelska vojska je saopštila danas da je ubila četiri člana Hezbolaha.

Nastavi čitati

Svijet

VJEROVALI ILI NE! Dobila Nobela za mir, pa POZVALA NA RAT U SOPSTVENOJ ZEMLJI!

Marija Korina Mačado, venecuelanska opoziciona liderka i dobitnica Nobelove nagrade za mir za 2025. godinu, dala je kontroverznu izjavu u kojoj poziva međunarodnu zajednicu da razmotri vojnu akciju kako bi uklonila predsjednika Venecuele Nikolasa Madura sa vlasti.

U intervjuu za američku mrežu Blumberg, Mačado je izjavila da je trenutna eskalacija, uključujući povećano prisustvo američkih vojnih snaga blizu venecuelanske obale, posljednja šansa za Madurove pristalice da shvate da više ne mogu da podržavaju režim.

Prema njenim riječima, mirna i institucionalna rješenja su iscrpljena nakon onoga što je opisala kao “desetine namještenih izbora” i produženog pritiska, pa je vojna opcija, kako je rekla, moguće posljednje sredstvo ako režim “ne odstupi”.

Istovremeno, vojne aktivnosti SAD u regionu pokrenule su spekulacije o mogućim udarima na ciljeve unutar Venecuele. Majami Herald je sinoć objavio, pozivajući se na izvore koji kažu da bi vazdušni udari mogli da uslijede “u narednim satima ili danima”.

Takve tvrdnje su brzo izazvale kontrareakcije i demantije Vašingtona, a američki državni sekretar Marko Rubio je na platformi Iks nazvao takve izvještaje “lažnom pričom” i rekao da su autori prevareni od strane svojih izvora.

Uprkos poricanjima, vašingtonska administracija je više puta isticala da su vojne opcije “na stolu”, a u javnom diskursu se kao opravdanje često navodi borba protiv trgovine drogom i “narkoterorizma”, termin koji je Mačado pozajmila iz retorike aktuelne američke politike u intervjuu.

Kritikama protiv ovog pristupa pridružuju se i oni koji upozoravaju da bi direktna vojna intervencija mogla dodatno destabilizovati region i izazvati ozbiljne humanitarne posljedice.

Nakon što je dobila Nobelovu nagradu, prema dostupnim izvorima, Mačado je telefonom razgovarala sa američkim i izraelskim liderima i, prema sopstvenim izjavama, ponudila plan za prvih “100 sati” nakon pada Madura, tvrdeći da postoje organizovane strukture i masa ljudi koji bi u pravom trenutku izašli na ulice.

Kritičari, međutim, ističu da je poziv na stranu vojnu intervenciju, posebno od dobitnika Nobelove nagrade, kontradiktoran i postavlja pitanja o etici i posljedicama takvog poteza.

Regionalni i međunarodni akteri prate situaciju sa velikom pažnjom. Stručnjaci za međunarodne odnose upozoravaju da bi svaki oblik vojne intervencije zahtijevao širok međunarodni legitimitet i jasne planove za tranziciju i rekonstrukciju kako bi se izbeglo produbljivanje krize koja godinama traje u Venecueli.

Nastavi čitati

Svijet

10 LJUDI IZBODENO NOŽEM U BRITANIJI, antiterorističke jedinice uključene u istragu (VIDEO)

Desetoro ljudi sinoć je izbodeno nožem u vozu za Kembridžšir, koji je od Londona udaljen oko 80 kilometara, nakon čega su uhapšene dvije osobe, a policija je saopštila da je riječ o “značajnom incidentu” i potvrdila da će antiterorističke jedinice podržati istragu.

Britanska policija je saopštila da radi na utvrđivanju okolnosti i motivima incidenta, kao i da je nacionalni kod “Plato” upotrijebljen u odgovoru policijskih i hitnih službi na incident, navodi “Gardijan”.

Incident se dogodio između stanica Stivenidž i Peterborou, zbog čega su sve željezničke linije bile u prekidu, a Železnička kompanija LNER pozvala je sinoć ljude da “ne putuju” zbog “velikih poremećaja” u saobraćaju koji su posljedica višestrukih ubadanja nožem u vozu za Hantingdon u Kembridžširu.

<p

Lokalna policija je saopštila da su naoružane policijske snage upućene na stanicu Hantingdon nakon poziva juče u 19.39 časova.

– Naoružani policajci su zaustavili voz u Hantingdonu, gde su dva muškarca uhapšena – navodi policija.

Portparol policije Istočne Engleske je rekao da je policija pružila “obiman odgovor”.

Jedan očevidac je rekao za BBC da je vidio muškarca kako izlazi iz voza sa krvavom rukom i kaže: “Imaju nož, bježite”, nakon čega se srušio.

Drugi očevici navode da su vidjeli kako osoba sa nožem juri ljude po vozu, a da je kasnije policija uperila oružje u muškarca koji je na peronu stajao sa velikim nožem, onesposobivši ga elektrošokerom.

Britanski premijer Kir Starmer je u objavi na platformi Iks rekao da je “zastrašujući incident u vozu blizu Hantingdona duboko zabrinjavajuć” i pozvao ljude da slijede savjete lokalnih vlasti.

– Moje misli su sa svima koji su pogođeni i hvala službama za hitne slučajeve na njihovoj reakciji. Svako ko se nalazi u tom području treba da slijedi savjete policije – kazao je Starmer.

</p

Nastavi čitati

Aktuelno