Connect with us

Svijet

KO JE VEĆI GUBITNIK U TRGOVINSKOM RATU? Amerika ili Evropska unija

Predsjednik SAD Donald Tramp najavio je uvođenje carina od 25 odsto na uvoz robe iz EU.

Carine će se, kako je rekao, primjenjivati na svu robu iz EU, koja je treći najveći trgovinski partner SAD-a, uz Kinu.

EU je spremna da uzvrati i kako je najavljeno, odmah će odgovoriti ako SAD uvede carine na izvoz iz zemalja članica, smatrajući da su te mjere neopravdane.

Ako EU uzvrati na Trampove mjere, izvjesno je da će doći do trgovinskog rata, kaže za Euronews Srbija ekonomista Aleksandar Stevanović.

Postavlja se pitanje ko bi u tom slučaju bio pobjednik, a ko gubitnik, ali i koju industriju u EU bi najviše pogodile američke carine.

Tramp je više puta rekao da postoji trgovinski deficit sa Evropskom unijom u iznosu od 200 milijardi dolara i visoke carine na američke automobile.

“Uzrok Trampove najave je samo to što oni vide da imaju deficit u trgovini s Evropskom unijom i smatraju da razlozi nisu prevashodno do toga da je Amerika manje konkurentna od Evrope. I sada oni koriste ono što imaju na raspolaganju. Nije ih briga da li će se Evropa oko toga malo potresti ili neće, za razliku od prethodne administracije i to je to”, smatra Stevanović.

Smatra da bi Trampove carine pogodile one firme koje ne mogu na trećim tržištima da nadomijeste gubitak koje će imati na američkom.

“EU će uzvratiti istim merama, tu će se očistiti prostor od američke robe, verovatno u istoj meri. Međutim, kako Evropa više izvozi u Ameriku nego što Amerika izvozi u EU, mislim da će deo firmi morati da smisli neke kreativnije strategije od izvoza u Ameriku, to je definitivno”, ocjenjuje Stevanović.

Međutim, pitanje je koje bi bile te strategije.

Stevanović navodi da će biti potrebno određeno vrijeme za nove strategije EU jer ne mogu tako brzo da se izgrade treća tržišta kao što su ih Rusi gradili za energente, dodajući da u slučaju američkih carina prema EU u većini slučajeva nisu u pitanju čisto brzanske robe.

“Neće, naravno, ni pad potrošnje evropske robe u Americi biti toliko veliki u prvo vreme. U ovom momentu je nemoguće predvideti, ali u ovom carinskom ratu, ako se on zaista desi, izgubiće i Amerika i Evropa. S tim što je Trampova nada da to uradi da bi isposlovao u suštini bolje sporazume o slobodnoj trgovini nego što su sada, i neke pogodnosti, ali u vreme dok bude trajao taj međusobni rat carinama, Evropa će više da trpi”, rekao je Stevanović.

Koga bi pogodile Trampove carine?
Tramp je rekao da Evropska unija “iskorišćava” Sjedinjene Američke Države, dodajući da Evropljani koriste razne izgovore da ne bi uvozili američke automobile i poljoprivredne proizvode.

Kako je najavio, carine će se primjenjivati na svu robu iz EU, ali posebno je istakao da će pogoditi evropsku auto-industriju.

Stevanović kaže da je moguće da bi carine najviše pogodile auto-industriju u Evropi za koju navodi da već ima problema i ne zna kako bi se iz njih izvukla i bez američkih carina.

“Trampova nada je da će oni doći u Ameriku i otvoriti pogone i tamo proizvoditi. Na kraju će se samo doći do nekog sporazuma kojima bi se trgovina između Amerike i Evrope uredila drugačije. Carine su samo instrument pritiska da se to desi”, kaže Stevanović.

On napominje da je izvjesno da će EU odgovoriti na Trampove carine.

“Evropska unija nije banana država, sa svim problemima koje ima i neshvatanjem gde treba da ide, naravno da će da uzvrati na isti način. To je izvesno kao jedan kroz jedan”, rekao je Stevanović.

Na pitanje kako bi to moglo da se odrazi na SAD, Stevanović kaže da s obzirom na deficit u trgovini sa Evropom, Amerikanci računaju da će njih to da pogodi manje.

“Obe strane gube definitivno, ali će gubici Evrope biti veći nego američki. Amerikanci demonstriranjem te svoje spremnosti da pretrpe određene gubitke u kratkom roku u stvari žele da za sebe isposluju bolje trgovinske sporazume sa Evropom”, rekao je Stevanović.

On, međutim, ne isključuje mogućnost da Tramp odustane od carina prema EU.

“Tramp je sve, samo nije čovek koji ne shvata kako tržišta funkcionišu. Ovo je način da oni probaju da dobiju za sebe više u režimu koji je postojao do sada. To je njihova želja. Tramp koristi nešto što zna da će naneti štetu Americi, ali pregovarački adut je da će Evropa pretrpeti još veću štetu i da će biti u stvari spremna da učini ustupke Americi u smislu američke robe”, rekao je Stevanović.

Dodaje da Evropa u mnogim oblastima vancarinski pokušava da istjera SAD sa evropskog tržišta bilo kroz antimonopolske regulative, regulative bezbjednosti i zdravlja, bilo kroz evropske standardizacije. “U stvari, koriste širok spektar vancarinskih mera koje u stvari sprečavaju plasman američkih proizvoda”, rekao je Stevanović.
Nezavisne

Related Topics:

Svijet

PRINC “MONSTRUM” PRISTAO DA SVJEDOČI! Slučaj napada na Endrjua pred sudom

Bivši britanski princ Endru Mauntbaten Vindzor, mlađi brat britanskog kralja Čarlsa III, svjedočiće u julu pred sudom u Engleskoj na suđenju muškarcu koji je optužen za prijeteće i uvredljivo ponašanje prema bivšem princu, saopštio je sud u Londonu. Suđenje je zakazano za 29. jul, a očekuje se da će Endru svedočiti, pri čemu je tužilaštvo zatražilo da to učini putem video veze.

Optuženi Aleks Dženkins (39) negirao je pred sudom u Vestminsteru optužbe za prijeteće ponašanje sa namjerom izazivanja straha od nasilja prema Endruu, prenio je Rojters.

Britanska policija je prethodno saopštila da je reagovala na prijavu o muškarcu koji se ponašao zastrašujuće u selu u Norfolku, u blizini kraljevskog imanja Sandringem, gdje Mauntbaten Vindzor trenutno živi.

Sud je Dženkinsu odobrio odbranu sa slobode uz zabranu kontakta sa Mauntbaten Vindzorom, ulaska u Norfolk i pristupa kraljevskim rezidencijama, uključujući Sandringem, Balmoral, Bakingemsku palatu, Hajgrouv i zamak Vindzor. Dženkins je negirao i drugu optužbu za prijeteće i uvrijedljivo ponašanje prema drugom muškarcu, dok je priznao krivicu za odbijanje da policiji da uzorak krvi nakon hapšenja.

Za obe optužbe za prijetnje predviđena je maksimalna kazna od šest mjeseci zatvora.

Endru Mauntbaten Vindzor preselio se u Sandringem nakon što je u februaru napustio rezidenciju u Vindzoru, poslije novih navoda o njegovim vezama sa osuđenim seksualnim prestupnikom Džefrijem Epstajnom.

On je ranije negirao bilo kakvu nezakonitu aktivnost i izjavio da žali zbog prijateljstva sa Epstajnom.

Nastavi čitati

Svijet

MOKVA ZAPRIJETILA KIJEVU “Ovo su mete za osvetnički udar” (VIDEO)

Na ruskoj državnoj televiziji Rusija 1 objavljen je popis potencijalnih ciljeva za “osvetnički udar” na Kijev u slučaju da dođe do “ometanja parade” povodom Dana pobjede u Moskvi 9. maja.

Popis obuhvata ključne institucije ukrajinske države, ali i brojna strana ambasade smještena u samom centru prijestonice.

Volodimir Zelenski
Podsjećamo, predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je danas, 7. maja, da Ukrajina ne preporučuje predstavnicima država bliskih Rusiji da borave u Moskvi u periodu oko 9. maja, kada se u ruskoj prijestonici obilježava Dan pobjede, zbog, kako je naveo, ruskih napada i prijetnji.

“Imamo i obraćanja pojedinih država bliskih Rusiji čiji predstavnici planiraju da borave u Moskvi. Čudna je to želja u ovim okolnostima. Mi to ne preporučujemo”, rekao je Zelenski u video-obraćanju.

Ruska televizija je u prilogu grafički prikazala lokacije koje Moskva smatra legitimnim metama za odmazdu.

“U slučaju provokacije, pod udar će doći cijela vladina četvrt i Vrhovna rada (ukrajinski parlament), od Marijinskog parka do Kabineta ministara u ulici Hruševskog. Ovdje je Vrhovni savjet Ukrajine. U blizini su ambasade Letonije i Japana, nešto dalje u Vladimirskoj 33 zgrada SBU-a i tu je odmah i ambasada Jermenije”, navela je spikerka u programu uživo.

Zašto su pomenute strane ambasade u Kijevu?

U nastavku priloga naglašeno je da bi na udaru mogli završiti i zapadni diplomati.

“Diplomate iz Londona smještene su u Desjatinskoj ulici u najgušće naseljenoj Ševčenkovskoj četvrti ukrajinske prijestonice. Ovdje se nalaze ambasade i predstavništva više od 50 zemalja svijeta. Među njima su Njemačka i Sjedinjene Američke Države. U centru grada, u Jaroslavovom valu i u blizini, nalaze se ambasade Italije, Kanade, Poljske, a u Rejtarškoj ulici ambasada Francuske”, poručila je spikerka.

Kakvu je prijetnju Zelenskom uputio Knirik?

Konstantin Knirik, šef prokremaljskog propagandnog portala News Front, u nastavku priloga je precizirao ciljeve i uputio direktnu prijetnju ukrajinskom predsjedniku Volodimir Zelenski.

“Objekat za uništavanje za nas je ulica Bankova, uključujući i sovjetske zgrade koje koristi Zelenski, kao i bunker u kojem se skriva. Čak i ako on ne bude tamo, očigledno je da će, ako naš udar bude uspješan i efikasan, svima biti jasno da smo ga sposobni da dohvatimo u bilo kom drugom bunkeru u bilo kom trenutku. Posredna potvrda činjenice da u Ukrajini ozbiljno shvataju naša upozorenja je to što je u zapadnoj Ukrajini zabilježen višestruki, nagli porast cijena dnevnog najma stanova”, izjavio je Knirik, prenosi Index.

Nastavi čitati

Svijet

ŠKOLSKI BUNT! Učenici u Hamburgu digli glas. NE ŽELE VOJNI ROK!

Oko 6.000 učenika izostalo je sa nastave i pridružilo se demonstracijama u Hamburgu protiv mogućeg vraćanja obaveznog vojnog roka u Njemačkoj.

“Hiljade djece i tinejdžera u Hamburgu napustilo je nastavu i učestvovalo u protestu”, saopštili su organizatori iz njemačke učeničke grupe “Školski štrajk protiv vojnog roka”.

Oni su istakli da je obnavljanje regrutacije dio priprema za rat i da učenici ne žele da postanu dio vojnih akcija koje koriste samo velikim korporacijama. Protesti protiv militarizacije Njemačke održavaju se i u drugim njemačkim gradovima, uključujući Berlin, gdje su mladi pozvali njemačkog kancelara Fridriha Merca da “sam ode na front”.

Novi njemački Zakon o vojnoj službi predviđa mogućnost ponovnog uvođenja obaveznog vojnog roka, koji je ukinut 2011. godine, ukoliko ne bude dovoljno dobrovoljaca za oružane snage ili ako se bezbjednosna situacija pogorša.

Nastavi čitati

Aktuelno