Connect with us

Zanimljivosti

KO JE VLASNIK MJESECA I NJEGOVIH RESURSA – odgovor nije jednostavan

Henaro Vega ime je čileanskog advokata i pjesnika, porijeklom iz grada Talke (udaljenog 255 kilometara od prestonice), koji je jednog dana 1954., ponosno izašao iz notarske kancelarije sa dokumentom koji tvrdi da je on vlasnika Mjeseca. Slično tome, Amerikanac po imenu Denis Houp od 1980. godine prodaje parcele na Mjesecu, Marsu, Merkuru i drugim nebeskim tijelima.

Iako su ciljevi spomenutih ljudi bili različiti, oba su uključena u kontraverzu koja interesuje mnoge: kome pripada Mjesec?

Takozvana svemirska trka koja se dogodila između 1955. i 1975. godine, zajedno sa zaprepašćenjem stanovnika Zemlje zbog slijetanja čovjeka na Mesec, ukazuje na kontekst pokušaja da se preuzme naš prirodni satelit. Međutim, istina je da ovaj, kao i ostali elementi svemira, ne mogu pripadati nikome. Mada kada je riječ o njihovim resursima, odgovor na pitanje nije više tako jasno definisan.

Da bismo ovo razumeli, moramo da se vratimo u 1967., dvije godine prije nego što je Nil Armstrong ušao u istoriju postavljanjem zastave Sjedinjenih Država na Mjesec.

U scenariju u kom su velike sile objelodanile svoje namjere da istraže prirodni satelit, UN je bio taj koji je predvidio i izradio Ugovor o svemiru u kom je jasno rečeno: “Svemirski prostor, uključujući Mjesec i druga nebeska tijela, ne može biti predmet nacionalnog prisvajanja na osnovu prava na suverenitet, korišćenje i okupaciju, ili na bilo koji drugi način.”

Što se tiče zastave postavljene na lunarnu teritoriju, Huan Manuel de Faraminjan Gilbert, profesor emeritus na Univerzitetu u Haenu i ko-direktor Katedre za vazduhoplovstvo i astronomske studije Astrondalus, objašnjava za National Geographic da: “u ovom slučaju, to je bio simboličan gest prilikom dolaska, na isti način na koji oni koji se popnu na Everest mogu postaviti zastavu na njegov vrh, ali to ne znači da govorimo o ostvarivanju suvereniteta.”

Nakon ovog istorijskog događaja – koji se periodično ponavljao do 1972. godine – interesovanje za istraživanje Mjeseca nije prestalo, već upravo suprotno. Pošto konačno imamo tehnološke resurse za pristup Mjesecu, misije kao što je Čang’e, Kineske nacionalne svemirske administracije (CNSA), potvrdila je prisustvo prirodnih resursa poput vode na lunarnom terenu, kao i moguće postojanje silicijuma, gvožđa i titanijuma, što otvara nove mogućnosti za nacije koje vode istraživanje svemira.

Niko ne može da “prisvoji” Mjesec, ali šta je sa njegovim resursima?

U vrijeme kada je sastavljan Ugovor o svemiru, problemi u vezi sa izvlačenjem ili korišćenjem resursa sa Mjeseca bili su gotovo nepoznati, tako da ovaj aspekt nije precizno obrađen u dokumentu. Ali ovo je bio samo prvi od “pet međunarodnih ugovora koji se odnose na kosmičke aktivnosti”.

“Godinama kasnije, 1979., objavljen je Sporazum o Mjesecu, koji je unio zbrku jer je u pitanju kopija Sporazuma o svemiru iz 1967. godine, osim člana 11., koji predstavlja veliku grešku, kada se kaže da ‘Mjesec i njegov prirodni resursi predstavljaju zajedničko nasleđe čovečanstva'”, ističe Elisa Gonzalez Fereiro, predsjednica Španskog udruženja za vazduhoplovstvo i svemirsko pravo.

“Član 11., sporazuma iz 1979. predviđa da, kada međunarodni režim eksploatacije resursa bude odobren, onda može doći do podjele među državama potpisnicama, uzimajući u obzir i zemlje u razvoju…”, naglašava Gonzales.

Dok Sporazum o svemiru govori o “interesu čovječanstva”, Sporazum o Mesecu govori o “zajedničkom nasleđu čovječanstva”, i iako nijedan od ovih koncepata u praksi ne uspijeva da ograniči dinamiku eksploatacije, drugi predstavlja prepreku za interese određenih država ili kompanija koje već spekulišu o tome, na primjer, kako bi lunarno rudarenje moglo da funkcioniše.

Nova era istraživanja je počela

2023. godina je bila puna primera koji dokazuju namjere svjetskih sila, da koriste Mjesec kao kratkoročno mesto za sletanje i istraživanje. Pet misija je bilo usmjereno – neke bez uspjeha – na naš satelit ove godine.

Ovi događaji su nezvanično kršteni kao “nova svemirska trka”, što nesumnjivo privlači interesovanje javnosti kao ono koje je vladalo u periodu od 1955. do 1975. godine. U tom smislu, NASA je 2020. godine izdala sporazum Artemis, dokument u kom su SAD uspostavile skup praktičnih principa za vođenje saradnji u istraživanju svemira među nacijama, prenosi Nacionalna geografija.

“Moramo uzeti u obzir da države potpisnice Artemidinog sporazuma nisu potpisnice sporazuma o Mjesecu”, ukazuje Huan Manuel de Faraminjan. “Ali moram reći, i to je moje lično mišljenje, da je Artemis sporazum postao prečica za izbegavanje ideja o zajedničkom nasleđu čovječanstva, ako bi se otvorio put da i države i kompanije lakše pristupe resursima na Mjesec”, dodaje on.

U slučaju Sporazuma o svemiru iz 1967. godine, princip nenacionalne aproprijacije ne utiče na vlasništvo nad izvučenim resursima , tako da trenutni ambiciozni planovi istraživanja svemira ostaju “u veoma dvosmislenom polju pravnog tumačenja”.

Zanimljivosti

NAJTRAŽENIJE LJETNE DESTINACIJE: Na prvom mjestu grad u kome stalno pada kiša

Treću godinu zaredom, Delta Air Lines je objavila svoju godišnju listu najtraženijih destinacija koje strani turisti najviše pretražuju za ljetno putovanje.

Ova godina je uzbudljiva za Deltu, sa povećanom učestalošću letova na nekim od najpopularnijih mjesta, kao i uvođenjem novih linija, uključujući i prvi ikada let ka Siciliji u Italiji. Ipak, čini se da njihove mušterije i dalje više zanimaju druge destinacije za putovanje.

Bez daljeg odlaganja, pogledajmo kojih je to 5 najtraženijih ljetnih destinacija ove godine prema Delti i koliko su zapravo popularne:

5. Atina, Grčka
Na petom mjestu nalazi se Atina, istorijska prijestonica Grčke, dom slavnih znamenitosti kao što su Partenon – hram star 2471 godinu, smješten na brdu, kameni Odeon Heroda Atičkog iz 1. vijeka i impresivni, potpuno mermerni Panatenejski stadion. Mogli bismo naširoko da pišemo o drevnim čudima Atine, ali, suprotno opštem mišljenju, ovaj grad nudi mnogo više od samo “nekih starih ruševina”. Naši ljudi ga obožavaju, ali i stranci ga često biraju za odmor.

Plaka je kaldrmisani kvart ispunjen porodičnim tavernama sa bogatom gastronomskom ponudom. Užurbani trg Monastiraki savršen je za kupovinu neobičnih suvenira, dok je Atinska rivijera prošarana šarmantnim primorskim mjestima i slikovitim plažama. Ako tražite skriveni dragulj daleko od gužve, posjetite Anafiotiku, mirno naselje na sjeveroistočnoj padini Akropolja, sa bijelim kućama u ostrvskom stilu, šarenim kapcima i bakama i dekama sa svojim mačkama, kako uživaju na suncu.

4. Kankun, Meksiko
Ispostavlja se da Kankun ipak nije najpopularnija međunarodna destinacija za Amerikance koji lete u inostranstvo tokom ljeta, barem ne kada je Delta u pitanju, ali četvrto mjesto nije loše. Bilo da ste i sami bili tamo ili znate nekoga ko jeste, vjerovatno vam je poznat koncept.

Prostrani karipski grad fokusiran na blistav, moderni dio poznat kao Zona hotela, koji se prostire duž jedne od najljepših plaža koje možete vidjeti. Između mekog bijelog peska i tirkiznog mora, kao i niza luksuznih hotela uz obalu, sa svojim klubovima na plaži i restoranima koje vode vrhunski kuvari, Kankun je savršen izbor za one koji žele samo da se opuste. Nije baš jeftino provesti nedkelju dana ovdje, ali budite sigurni da ćete dobiti ono što plaćate.

3. Rim, Italija
Vraćamo se u Evropu. Ovo je vaš omiljeni evropski grad za vožnju vespe, sladoled od lješnika i večere na otvorenom uz muziku uličnih svirača. Možda je pretjerano reći da je Rim na listi želja svakog stranog putnika, ali sigurno zauzima visoko mjesto kod korisnika Delte, jer se već treću godinu zaredom nalazi među prva tri mjesta. I da budemo iskreni, neće uskoro sići sa te liste.

Od istorijskog značaja Koloseuma i Rimskog foruma, do boemskih ulica Trasteverea, gdje svaki korak vodi do još jedne uličice sa pastelnim zgradama i vinskim barovima, pa do Vatikana, ovo je grad iz snova.

2. Pariz, Francuska
Prelijepa Ajfelova kula, veličanstveni bulevari, zeleni parkovi sa ukrašenim fontanama, veličanstvena i obnovljena katedrala Notr Dam i redovi, redovi, redovi… Ovo je Pariz, ovdje ljudi jednostavno žive. Voljeli ga ili mrzeli, ne može se poreći da je prijestonica Francuske neprikosnovena kada je riječ o arhitekturi i umjetnosti. Prema podacima Delte, turisti dolaze u velikom broju.

Ove godine broj pretraga je porastao za 16 odsto u odnosu na 2024, što znači samo jedno – Pariz će ljeti biti pun kao i uvijek. Ako želite da pobjegnete od gužve, provedite popodne u srednjovjekovnom zamku i obližnjim šumama na istoku Pariza, znate šta vam je činiti.

1. London, Engleska

I evo pobjednika: krunu ove godine nosi London, kao najtraženija destinacija na zvaničnom sajtu Delte za ljeto 2025. Većina stranih putnika ne planira da zamijeni London za neki drugi evropski grad u skorije vrijeme. Pored selfija ispred Big Bena i Bakingemske palate, i šetnji uz rijeku Temzu ka Tauer bridžu, obavezno svratite na sjever do Camden Town-a na uličnu hranu. Za još lokalniji doživljaj, posjetite Portobello Road Market u Noting Hilu tokom vikenda, pravo mjesto za pronalaženje starinskih predmeta i knjiga.

Nastavi čitati

Zanimljivosti

Nije ni poljubac ni intimni odnos: Novi neoprostivi oblik prevare!

Digitalno doba donelo je nove oblike bliskosti, ali i nove načine na koje povjerenje može da bude narušeno i to bez fizičkog kontakta. Iako svi znamo šta znači prevara, postoje situacije koje nisu tako crno-bijele i koje izazivaju podijeljena mišljenja, a jedna od njih je i pretplata na OnlyFans.

Naime, u velikoj anketi sprovedenoj u Australiji, na uzorku od 54.000 ljudi, 50 odsto ispitanika smatra da je pretplaćivanje na sadržaj za odrasle na toj platformi definitivno prevara. Još 42 odsto kaže da to “zavisi od vrste interakcije” koju partner ima sa kreatorom sadržaja, dok samo 8 odsto veruje da je to normalan dio savremene veze, piše UNILAD.

Ovi rezultati pokazuju koliko se granice u vezama danas razlikuju od osobe do osobe, ono što je za neke crvena linija, za druge je potpuno prihvatljivo.

Digitalno doba donijelo je nove načine zbližavanja, ali i nove načine da se povjerenje naruši, i to bez fizičkog dodira. S druge strane, neki ljudi čak ni određeni fizički kontakt, poput poljupca, ne smatraju prevarom.

Slično je i s lajkovanjem tuđih objava na Instagramu – dok neki to doživljavaju kao pretnju vezi, drugima je to možda neukusno, ali ne i razlog za optužbu za prevaru. Ipak, sve zavisi od konteksta, namjere i komunikacije. Ako se jedan od partnera zbog nečega oseća izdato, važno je o tome razgovarati – bez obzira da li je riječ o lajku, poruci ili pretplati.

Ali gdje povući granicu kada je u pitanju OnlyFans? Model i kreatorka sadržaja sa te platforme, Madi Miler, koja zarađuje oko 19.000 dolara mjesečno, izjavila je za news.com.au da za nju takva pretplata jeste prevara.

“Povjerenje je ključno, zbog čega sam raskinula sa bivšim nakon što sam ga uhvatila kako gleda fotografije drugih golih žena dok je bio sa mnom u krevetu. Da me pitao da zajedno pogledamo nešto ili mi rekao da je radoznao, mogli smo da razgovaramo o tome. Ali činjenica da je u tajnosti gledao porno sadržaj osoba koje lično poznajem, to nije bilo u redu”, ispričala je Miler.

Njena priča pokazuje da se ovdje ne radi samo o sadržaju, već o povredi povjerenja i osjećaju isključenosti.

S druge strane, se*sualna radnica i vlasnica agencije Million Billion Media, Lusi Benks, spada u onu grupu koja smatra da sve zavisi od odnosa i nivoa iskrenosti u vezi.

“U svijetu OnlyFansa sam još od vremena prije pandemije i vidjela sam kako je od sporedne zanimacije postao pravi sistem koji je promijenio čitavu industriju za odrasle”, kaže Benks.

Dodaje da su se s tim promenili i odnosi, pa su danas otvorena komunikacija, emocionalna inteligencija i iskrenost važniji nego ikad.

“Da li je prevara ako ti se partner pretplati na OnlyFans? Sve zavisi od vašeg odnosa”, zaključuje ona, ističući da je važno da se partneri u vezi osećaju sigurno, poštovano i cijenjeno, prenosi Večernji list.

Nastavi čitati

Zanimljivosti

U Hrvatskoj održano takmičenje u jedenju ćevapa, BOKSER IZ SPLITA POJEO ČAK 90!

Po prvi put u Hrvatskoj i to u Strožancu održano je takmičenje “Tko može pojesti više ćevapa”.

Pobjednik takmičenja je 23-godišnji student i sportaš Ivan Vrdoljak iz Splita, koji je u četiri navrata pojeo ukupno 90 ćevapa, navodi RTL.

– Planirao sam pojesti okrugli broj, a to je stotinu ćevapa. Mislio sam ići i na 200, ali su moji protivnici odustali pa sam i ja stao. Da je trebalo, bez problema bih pojeo 200. Kao student i sportaš, u ime svog kluba, Boksačkog kluba Torcida, nisam mogao izgubiti. Ne gubimo, a i mogu pojesti – rekao je Ivan.

Drugo mjesto osvojio je Nino Veić s nešto manjim brojem pojedenih ćevapa, dok je trećeplasirani bio Valentin Jurlina.

Takmičenje se održavalo pod jasno definisanim pravilima – nije bilo dopušteno piti vodu, ćevapi su se morali temeljito žvakati, a tok natjecanja nadzirala je komisija koja je brojala preostale komade na tanjirima.

Prva nagrada iznosila je hiljadu evra i pehar, druga 500 i medalju, a treća 200 i takođe medalju.

Za takmičenje je bilo spremno 100 kg ćevapa.

Nastavi čitati

Aktuelno