Connect with us

Zanimljivosti

KO JE VLASNIK MJESECA I NJEGOVIH RESURSA – odgovor nije jednostavan

Henaro Vega ime je čileanskog advokata i pjesnika, porijeklom iz grada Talke (udaljenog 255 kilometara od prestonice), koji je jednog dana 1954., ponosno izašao iz notarske kancelarije sa dokumentom koji tvrdi da je on vlasnika Mjeseca. Slično tome, Amerikanac po imenu Denis Houp od 1980. godine prodaje parcele na Mjesecu, Marsu, Merkuru i drugim nebeskim tijelima.

Iako su ciljevi spomenutih ljudi bili različiti, oba su uključena u kontraverzu koja interesuje mnoge: kome pripada Mjesec?

Takozvana svemirska trka koja se dogodila između 1955. i 1975. godine, zajedno sa zaprepašćenjem stanovnika Zemlje zbog slijetanja čovjeka na Mesec, ukazuje na kontekst pokušaja da se preuzme naš prirodni satelit. Međutim, istina je da ovaj, kao i ostali elementi svemira, ne mogu pripadati nikome. Mada kada je riječ o njihovim resursima, odgovor na pitanje nije više tako jasno definisan.

Da bismo ovo razumeli, moramo da se vratimo u 1967., dvije godine prije nego što je Nil Armstrong ušao u istoriju postavljanjem zastave Sjedinjenih Država na Mjesec.

U scenariju u kom su velike sile objelodanile svoje namjere da istraže prirodni satelit, UN je bio taj koji je predvidio i izradio Ugovor o svemiru u kom je jasno rečeno: “Svemirski prostor, uključujući Mjesec i druga nebeska tijela, ne može biti predmet nacionalnog prisvajanja na osnovu prava na suverenitet, korišćenje i okupaciju, ili na bilo koji drugi način.”

Što se tiče zastave postavljene na lunarnu teritoriju, Huan Manuel de Faraminjan Gilbert, profesor emeritus na Univerzitetu u Haenu i ko-direktor Katedre za vazduhoplovstvo i astronomske studije Astrondalus, objašnjava za National Geographic da: “u ovom slučaju, to je bio simboličan gest prilikom dolaska, na isti način na koji oni koji se popnu na Everest mogu postaviti zastavu na njegov vrh, ali to ne znači da govorimo o ostvarivanju suvereniteta.”

Nakon ovog istorijskog događaja – koji se periodično ponavljao do 1972. godine – interesovanje za istraživanje Mjeseca nije prestalo, već upravo suprotno. Pošto konačno imamo tehnološke resurse za pristup Mjesecu, misije kao što je Čang’e, Kineske nacionalne svemirske administracije (CNSA), potvrdila je prisustvo prirodnih resursa poput vode na lunarnom terenu, kao i moguće postojanje silicijuma, gvožđa i titanijuma, što otvara nove mogućnosti za nacije koje vode istraživanje svemira.

Niko ne može da “prisvoji” Mjesec, ali šta je sa njegovim resursima?

U vrijeme kada je sastavljan Ugovor o svemiru, problemi u vezi sa izvlačenjem ili korišćenjem resursa sa Mjeseca bili su gotovo nepoznati, tako da ovaj aspekt nije precizno obrađen u dokumentu. Ali ovo je bio samo prvi od “pet međunarodnih ugovora koji se odnose na kosmičke aktivnosti”.

“Godinama kasnije, 1979., objavljen je Sporazum o Mjesecu, koji je unio zbrku jer je u pitanju kopija Sporazuma o svemiru iz 1967. godine, osim člana 11., koji predstavlja veliku grešku, kada se kaže da ‘Mjesec i njegov prirodni resursi predstavljaju zajedničko nasleđe čovečanstva'”, ističe Elisa Gonzalez Fereiro, predsjednica Španskog udruženja za vazduhoplovstvo i svemirsko pravo.

“Član 11., sporazuma iz 1979. predviđa da, kada međunarodni režim eksploatacije resursa bude odobren, onda može doći do podjele među državama potpisnicama, uzimajući u obzir i zemlje u razvoju…”, naglašava Gonzales.

Dok Sporazum o svemiru govori o “interesu čovječanstva”, Sporazum o Mesecu govori o “zajedničkom nasleđu čovječanstva”, i iako nijedan od ovih koncepata u praksi ne uspijeva da ograniči dinamiku eksploatacije, drugi predstavlja prepreku za interese određenih država ili kompanija koje već spekulišu o tome, na primjer, kako bi lunarno rudarenje moglo da funkcioniše.

Nova era istraživanja je počela

2023. godina je bila puna primera koji dokazuju namjere svjetskih sila, da koriste Mjesec kao kratkoročno mesto za sletanje i istraživanje. Pet misija je bilo usmjereno – neke bez uspjeha – na naš satelit ove godine.

Ovi događaji su nezvanično kršteni kao “nova svemirska trka”, što nesumnjivo privlači interesovanje javnosti kao ono koje je vladalo u periodu od 1955. do 1975. godine. U tom smislu, NASA je 2020. godine izdala sporazum Artemis, dokument u kom su SAD uspostavile skup praktičnih principa za vođenje saradnji u istraživanju svemira među nacijama, prenosi Nacionalna geografija.

“Moramo uzeti u obzir da države potpisnice Artemidinog sporazuma nisu potpisnice sporazuma o Mjesecu”, ukazuje Huan Manuel de Faraminjan. “Ali moram reći, i to je moje lično mišljenje, da je Artemis sporazum postao prečica za izbegavanje ideja o zajedničkom nasleđu čovječanstva, ako bi se otvorio put da i države i kompanije lakše pristupe resursima na Mjesec”, dodaje on.

U slučaju Sporazuma o svemiru iz 1967. godine, princip nenacionalne aproprijacije ne utiče na vlasništvo nad izvučenim resursima , tako da trenutni ambiciozni planovi istraživanja svemira ostaju “u veoma dvosmislenom polju pravnog tumačenja”.

Related Topics:

Zanimljivosti

EVO ŠTA ĆE USKORO ZAMJENITI MOBILNE TELEFONE: “Biće kao što se desilo sa računarima”

Mark Zakerberg, izvršni direktor kompanije Meta, tvrdi da će mobilne telefone zamijeniti novi proizvod.

– Biće kao što se desilo sa računarima – rekao je.

Nije prošlo ni dvadeset godina otkako su pametni telefoni postali svakodnevna stvar, ali i zavisnost. Međutim, izvršni direktor kompanije Meta, Zakerberg, predviđa da će ih ljudi uskoro zamijeniti novom „igračkom“ koja će preuzeti njihovu ulogu.

Ovo će se desiti već 30-ih godina ovog vijeka. Doći će vrijeme kada će vaš pametni telefon većinu vremena ostati u vašem džepu. Mislim da će se to desiti 30-ih godina ovog vijeka – rekao je on.

Prema njegovim riječima, novo tehnološko čudo za mase biće takozvane pametne naočare, prenosi Nova.rs.

Meta (koja nije jedina) razvija pametne naočare koje će moći da fotografišu, snimaju video zapise, reprodukuju muziku i video zapise, primaju i otvaraju imejlove i poruke, prevode ono što vidimo u realnom vremenu, prikazuju rute i uputstva do željenih lokacija u korisničkom vidnom polju, prikazuju proširenu i virtuelnu stvarnost, pružaju informacije o objektima koje posmatramo, mjere otkucaje srca, krvni pritisak… i, naravno, biće povezane sa vještačkom inteligencijom, što će dodatno proširiti mogućnosti njihove primjene.

Ako mislite da će za sve ovo biti potrebna svemirska kaciga ili glomazne naočare za virtuelnu stvarnost, griješite. Prema Zakerbergovim najavama, to će biti naizgled potpuno obične naočare, slične sunčanim naočarima.

– Isto će se desiti i sa računarima. Svi ih imamo kod kuće, ali uglavnom koristimo mobilne telefone – kaže Zakerberg.

Slično, predviđa on, moglo bi se desiti i sa pametnim telefonima u narednim godinama.

Nastavi čitati

Zanimljivosti

OTKRIĆE NA MARSU: Naučnici NASA pronašli misteriozan oblik

Naučnike NASA-e zapanjio je kamen pronađen na Marsu koji tu ne bi trebalo da bude, a njegov sastav ukazuje na moguće međuzvjezdano porijeklo.

“Ovaj kamen je identifikovan kao objekat od posebnog interesa” napisala je svemirska agencija u nedavnom blogu, opisujući potencijalno međugalaktički kamen.

Rover Perseverance, koji već pet godina istražuje Crvenu planetu, naišao je na ovu geološku anomaliju dok je istraživao područje Vernodden u krateru Jezero prečnika 45 kilometara, navodi se u objavi. Kamen, nazvan “Phippsaksla”, imao je širinu od oko 79 centimetara.

Iako pronalazak kamena na Marsu možda ne zvuči revolucionarno, ovaj primjerak je bio poseban zbog svog “izrezbarenog, visokog izgleda koji se razlikovao od niskih, ravnih i fragmentisanih okolnih stijena.”

Bogat gvožđem i niklom
Naredna analiza SuperCam-a na roveru otkrila je da je marsovski kamen bogat gvožđem i niklom, kombinacijom elemenata koja se češće nalazi u “gvožđe-niklovim” meteoritima nego u uobičajenim stijenama. Za razliku od običnih stijena, ovi metalni kosmički kameni obično nastaju iz jezgra velikih asteroida.

Formirani su kada su teški minerali ugrađeni u zagrijane stijene u ranim danima Sunčevog sistema.

Vjerovatno nije nastao na Marsu
Sve to ukazuje da “Phippsaksla” vjerovatno nije nastao na Marsu, već je dio meteora koji je u prošlosti pao na planetu, piše NY Post.

Inače, slični metroriti već su pronalaženi na Marsu, uključujući meteor “Cacao” otkriven 2023. godine, ali je ovo prvi put da je Perseverance naišao na jedan od ovih međuzvjezdanih kamenčića.

Naučnici će morati da sprovedu dodatna testiranja kako bi potvrdili da li je kamen ispunjen metalom zaista meteorit.

Ako jeste, kamen bi mogao da pruži dragocjene informacije o istoriji Crvene planete.

Ovo nije prvo geološko otkriće koje je rover Perseverance učinio u posljednje vrijeme. Prošle godine otkriveni su kamenčići sa tufnastim šarama, koji bi mogli pružiti jedno od najsnažnijih dosadašnjih dokaza o životu na Marsu, prenosi Telegraf.

Nastavi čitati

Zanimljivosti

NAJBOLJE SOBNE BILJKE ZA TAMNE PROSTORE! Sačuvajte zeleno i čist vazduh

Zaboravite na brige o nedostatku sunca.

Čak i ako vaš dom nema prozore okrenute ka jugu, ne morate se odreći raskošnog zelenila. Ovaj vodič će vam pomoći da odaberete savršene koje uspijevaju i u uslovima slabe osvjetljenosti.

Zašto su sobne biljke važne?
U urbanom okruženju provodimo do 90 odsto vremena u zatvorenim prostorima. Iako mislimo da je vazduh unutra siguran, često je pun hemikalija koje isparavaju iz nameštaja, boja, tepiha i sredstava za čišćenje. Upravo tu na scenu stupaju sobne biljke.

NASA-ina studija o čistom vazduhu potvrdila je da određene biljke djeluju kao prirodni filteri, apsorbujući te štetne materije.

Kombinujući tu funkcionalnost s niskim zahtjevima za svjetlom, dobili smo savršene cimere za hodnike, kupatila bez prozora ili prostore s prozorima okrenutim ka sjeveru.

Sanseverija (Sansevieria)
Zašto je volimo: Sanseverija je gotovo neuništiva. Izuzetno je tolerantna na sušu i slabo svjetlo. Njeni pravi, mačasti listovi daju enterijeru modernu, minimalističku vertikalnost.

Apsorpcija toksina: Formaldehid, benzen, trihloretilen. Jedinstvena je jer noću otpušta kiseonik, čineći je idealnom za spavaće sobe.

Savjet za njegu: Zalivajte je tek kad se zemlja potpuno osuši. Prekomjerno zalivanje je njen jedini pravi neprijatelj.

ZZ biljka (Zamioculcas zamiifolia)

Zašto je volimo: Ako ste početnik u botanici, ZZ je vaš idealan partner. Njeni sjajni, voštani listovi na lučnim peteljkama izgledaju skulpturalno i sofisticirano. Može preživjeti i ekstremnu tamu i zanemarivanje.

Apsorpcija toksina: Benzen, toluen, etilbenzen.

Savjet za njegu: Preferira slabo svjetlo, ali uspijeva i u umjerenom. Dajte joj kap vode jednom mjesečno; zimi i rjeđe.

Aglaonema (Aglaonema)
Zašto je volimo: Postoje brojne sorte Aglaoneme s prekrasnim šarenim listovima – od ružičaste, crvene do srebrne. Unosi dašak boje u tamne prostore. Što je više šara, to joj treba malo više svjetlosti, ali generalno voli senku.

Apsorpcija toksina: Benzen i formaldehid.

Savjet za njegu: Voli vlagu. Idealna je za kupatila ili kuhinje. Redovno je prskajte i držite je dalje od direktne promaje.

Spatifilum (Spathiphyllum)
Zašto je volimo: Njeni elegantni bijeli cvjetovi u kontrastu s tamnozelenim lišćem unose sofisticiranost. Jedna je od rijetkih cvjetajućih biljaka koja dobro podnosi niske nivoe svjetla.

Apsorpcija toksina: Amonijak, benzen, formaldehid i trihloretilen. Jedna od najdjelotvornijih biljaka za pročišćavanje vazduha.

Savjet za njegu: Javlja vam da je žedna tako što joj listovi opadnu. Nakon zalivanja, brzo se oporavlja. Izbjegavajte da je izlažete direktnom suncu.

Epipremnum aureum (Epipremnum aureum)
Zašto je volimo: Savršena za viseće korpe ili puštanje da se spušta s polica. Njeni dugi, vijugavi pupoljci s jarkozelenim (ili zlatno prošaranim) listovima unose dinamiku. Preživjeće i u gotovo potpunoj tami.

Apsorpcija toksina: Formaldehid, ksilen i benzen.

Savjet za njegu: Što je svjetlost manja, to će šare na lišću biti manje izražene (postaće više zeleni). Odličan je pokazatelj kada ju je potrebno zaliti, jer listovi malo klonu, prenosi B92.

Nastavi čitati

Aktuelno