Connect with us

Zanimljivosti

KO JE VLASNIK MJESECA I NJEGOVIH RESURSA – odgovor nije jednostavan

Henaro Vega ime je čileanskog advokata i pjesnika, porijeklom iz grada Talke (udaljenog 255 kilometara od prestonice), koji je jednog dana 1954., ponosno izašao iz notarske kancelarije sa dokumentom koji tvrdi da je on vlasnika Mjeseca. Slično tome, Amerikanac po imenu Denis Houp od 1980. godine prodaje parcele na Mjesecu, Marsu, Merkuru i drugim nebeskim tijelima.

Iako su ciljevi spomenutih ljudi bili različiti, oba su uključena u kontraverzu koja interesuje mnoge: kome pripada Mjesec?

Takozvana svemirska trka koja se dogodila između 1955. i 1975. godine, zajedno sa zaprepašćenjem stanovnika Zemlje zbog slijetanja čovjeka na Mesec, ukazuje na kontekst pokušaja da se preuzme naš prirodni satelit. Međutim, istina je da ovaj, kao i ostali elementi svemira, ne mogu pripadati nikome. Mada kada je riječ o njihovim resursima, odgovor na pitanje nije više tako jasno definisan.

Da bismo ovo razumeli, moramo da se vratimo u 1967., dvije godine prije nego što je Nil Armstrong ušao u istoriju postavljanjem zastave Sjedinjenih Država na Mjesec.

U scenariju u kom su velike sile objelodanile svoje namjere da istraže prirodni satelit, UN je bio taj koji je predvidio i izradio Ugovor o svemiru u kom je jasno rečeno: “Svemirski prostor, uključujući Mjesec i druga nebeska tijela, ne može biti predmet nacionalnog prisvajanja na osnovu prava na suverenitet, korišćenje i okupaciju, ili na bilo koji drugi način.”

Što se tiče zastave postavljene na lunarnu teritoriju, Huan Manuel de Faraminjan Gilbert, profesor emeritus na Univerzitetu u Haenu i ko-direktor Katedre za vazduhoplovstvo i astronomske studije Astrondalus, objašnjava za National Geographic da: “u ovom slučaju, to je bio simboličan gest prilikom dolaska, na isti način na koji oni koji se popnu na Everest mogu postaviti zastavu na njegov vrh, ali to ne znači da govorimo o ostvarivanju suvereniteta.”

Nakon ovog istorijskog događaja – koji se periodično ponavljao do 1972. godine – interesovanje za istraživanje Mjeseca nije prestalo, već upravo suprotno. Pošto konačno imamo tehnološke resurse za pristup Mjesecu, misije kao što je Čang’e, Kineske nacionalne svemirske administracije (CNSA), potvrdila je prisustvo prirodnih resursa poput vode na lunarnom terenu, kao i moguće postojanje silicijuma, gvožđa i titanijuma, što otvara nove mogućnosti za nacije koje vode istraživanje svemira.

Niko ne može da “prisvoji” Mjesec, ali šta je sa njegovim resursima?

U vrijeme kada je sastavljan Ugovor o svemiru, problemi u vezi sa izvlačenjem ili korišćenjem resursa sa Mjeseca bili su gotovo nepoznati, tako da ovaj aspekt nije precizno obrađen u dokumentu. Ali ovo je bio samo prvi od “pet međunarodnih ugovora koji se odnose na kosmičke aktivnosti”.

“Godinama kasnije, 1979., objavljen je Sporazum o Mjesecu, koji je unio zbrku jer je u pitanju kopija Sporazuma o svemiru iz 1967. godine, osim člana 11., koji predstavlja veliku grešku, kada se kaže da ‘Mjesec i njegov prirodni resursi predstavljaju zajedničko nasleđe čovečanstva'”, ističe Elisa Gonzalez Fereiro, predsjednica Španskog udruženja za vazduhoplovstvo i svemirsko pravo.

“Član 11., sporazuma iz 1979. predviđa da, kada međunarodni režim eksploatacije resursa bude odobren, onda može doći do podjele među državama potpisnicama, uzimajući u obzir i zemlje u razvoju…”, naglašava Gonzales.

Dok Sporazum o svemiru govori o “interesu čovječanstva”, Sporazum o Mesecu govori o “zajedničkom nasleđu čovječanstva”, i iako nijedan od ovih koncepata u praksi ne uspijeva da ograniči dinamiku eksploatacije, drugi predstavlja prepreku za interese određenih država ili kompanija koje već spekulišu o tome, na primjer, kako bi lunarno rudarenje moglo da funkcioniše.

Nova era istraživanja je počela

2023. godina je bila puna primera koji dokazuju namjere svjetskih sila, da koriste Mjesec kao kratkoročno mesto za sletanje i istraživanje. Pet misija je bilo usmjereno – neke bez uspjeha – na naš satelit ove godine.

Ovi događaji su nezvanično kršteni kao “nova svemirska trka”, što nesumnjivo privlači interesovanje javnosti kao ono koje je vladalo u periodu od 1955. do 1975. godine. U tom smislu, NASA je 2020. godine izdala sporazum Artemis, dokument u kom su SAD uspostavile skup praktičnih principa za vođenje saradnji u istraživanju svemira među nacijama, prenosi Nacionalna geografija.

“Moramo uzeti u obzir da države potpisnice Artemidinog sporazuma nisu potpisnice sporazuma o Mjesecu”, ukazuje Huan Manuel de Faraminjan. “Ali moram reći, i to je moje lično mišljenje, da je Artemis sporazum postao prečica za izbegavanje ideja o zajedničkom nasleđu čovječanstva, ako bi se otvorio put da i države i kompanije lakše pristupe resursima na Mjesec”, dodaje on.

U slučaju Sporazuma o svemiru iz 1967. godine, princip nenacionalne aproprijacije ne utiče na vlasništvo nad izvučenim resursima , tako da trenutni ambiciozni planovi istraživanja svemira ostaju “u veoma dvosmislenom polju pravnog tumačenja”.

Zanimljivosti

JEDNOM U ČETIRI GODINE! Šta kažu narodna vjerovanja za osobe rođene 29. februara

Fenomen prestupne godine i 29. februara ispraćen je brojnim narodnim vjerovanjima koja su u našoj, ali i mnogim drugim kulturama svijeta, utemeljeni već decenijama.

Ovaj datum, koji se javlja svake četvrte godine veliki broj ljudi smatra mističnim i naročito moćnim, a one rođene baš tog 29. februara – drugačijim od svih i nadarenim posebnom srećom i intuicijom.

Vjerovatnoća da se neko rodi 29. februara je jako mala
Koliko ljudi poznajete da su rođeni 29. februara? Možda jednu osobu (ako se iz petnih žila napregnete i pokušate da se sjetite), ali najvjerovatnije ni jednu. Ako ste se ikada zapitali zbog čega je to tako, odgovor je vrlo logičan – zato što je vjerovatnoća da se neko rodi baš tog dana 1 prema 1461. Ukoliko bismo to translirali na broj ljudi na svijetu, uzimajući u obzir 8 milijardi stanovnika, došli bismo do još nevjerovatnijeg podatka, a to je da je neko ko je rođen 29. februara 1 od 5,5 miliona ljudi na cijelom svijetu. Zaista zvuči nevjerovatno!
Rođeni 29. februara imaju šesto čulo za natprirodne pojave
U srpskom narodu postoji vjerovanje da su ljudi rođeni 29. februara po svojoj prirodi jedinstveni – da su nadareni izuzetno izraženom intuicijom i šestim čulom za natprirodne pojave. Smatra se da su i zadivljujuće sposobni i nevjerovatno kreativni, a u njihovo biće utkani jedinstveni talenti. Vjeruje se i da ih u životu uvijek prati sreća i da se čak i iz potpuno nepredviđenih situacija uvek “izvuku” bez bilo kakvih posljedica. Kao da ih neko odozgo prati i čuva u svakom trenutku, znajući koliko su rijetki i posebni.
Kada slave rođendan ljudi rođeni 29. februara
Ljudi rođeni 29. februara svoj rođendan baš tog dana mogu slaviti tek jednom u četiri godine. Ali, šta se dešava preostale tri? Svake obične godine oni rođendan proslavljaju ili dan prije, odnosno 28. februara, ili narednog dana, 1. marta. U većini zemalja se ova odluka prepušta slavljenicima. Međutim, ima i izuzetaka. Primjera radi, u čitavoj Kini (osim Hong Konga), kao i na Novom Zelandu je ovo pitanje zakonski regulisano, pa rođeni 29. februara svoj rođendan slave 28. u mjesecu kada je obična godina. U Hong Kongu i Еngleskoj je zakon drugačiji – da bi proslavili svoj rođendan, osobe rođene 29. februara moraju sačekati 1.mart, prenosi RT Balkan.

Nastavi čitati

Zanimljivosti

PRIZOR KOJI OSTAVLJA BEZ DAHA! Festival ledenih figura u srcu Bajkala (FOTO)

Ostrvo Oljhon, koje se nalazi u samom srcu jezera Bajkal ovih dana je u centru pažnje – na njegovim zaleđenim obalama organizovan je jedinstveni Međunarodni Festival ledenih figura, koji odiše kulturom i koloritom ove ruske regije.

Međunarodni festival ledenih figura “Olkhon Ice Fest – 2024” je jedna od najvećih atrakcija Bajkala u zimskom periodu. Ova jedinstvena manifestacija je ove godine okupila čak 13 nevjerovatno talentovanih umjetnika koji su kreirali na desetine figura koristeći zaleđene bajkalske talase.

Na više od hiljadu metara, duž obale ovog bajkalskog ostrva, umjetnici su koristeći jedinstvenu tehnologiju “oživjeli” junake ruskih narodnih bajki, narodnih vjerovanja i životinjskog svijeta. Svaka od ledenih figura isklesana je u zaleđenim talasima, te se poputno stapa sa pejzažom.

Foto: Sputnjik

U večernjim satima, kada se mrkli mrak nadvije nad mističnim Bajkalom, ledene figure postaju još ljepše, zahvaljujući posebnom osvjetljenju u različitim bojama. Tada je pred ledenim likovima tek nemoguće ostati ravnodušan, premda svjetlost koja se prelama kroz svaku od njih, obasjavajući čitavo ostrvo.

Festival ledenih figura je jedna od najposjećenijih turističkih atrakcija

Festival ledenih figura, koji se organizuje na Bajkalu, je jedna od najposećenijih turističkih atrakcija u ovo doba godine. Tradicionalno se on organizuje u drugoj polovini februara i traje sve do polovine marta. Prošle godine, festival je posjetilo čak 37.000 turista iz svih krajeva svijeta.

U sklopu festivala, ove godine je organizovan i veliki broj kulturnih manifestacija. Posjetioci imaju priliku da se upoznaju sa kulturom naroda sa sjevera Rusije, poslušaju tradicionalnu muziku i prisustvuju magičnim ritualima koji su dio viševijekovne istorije.

RT Balkan

Nastavi čitati

Zanimljivosti

Ovo je NAJBOGATIJI ALBANAC na Balkanu! U Beogradu kupio vilu od 4 miliona evra

Balkan je domaćin nevjerovatnim pričama, a jedna od najnovijih koja plijeni pažnju javnosti je priča o Šenki Maslaniju, poznatijem kao Šenki Versaće.
Ovaj Albanac iz Sjeverne Makedonije postao je prepoznatljiv zbog toga da sve što radi je pod okriljem prepoznatljivog brenda “Versaće”

Naime, Šenki Versaće, postao je zanimljiv javnosti zbog neobičnog načina života koji redovno dijeli na društvenim mrežama. Šenki Maslani, kako mu je pravo ime, živi u raskoši, a njegov luksuzni način života uključuje automobile, vile, skupu odjeću i vlastiti kafić, sve obilježeno prepoznatljivim motivima brenda “Versaće”.

Šenki Versaće je i otac troje djece kojima nesebično pruža sve privilegije svog bogatstva.

Njegov dom, od namještaja do posteljine, odiše prepoznatljivim stilom brenda “Versaće”.
Sagradio kuću posvećenu brendu “Versaće”
Živi u selu Aračinova, blizu Skoplja, gdje je izgradio kuću koja je u potpunosti posvećena brendu “Versace”. Njegova odjeća, nakit i svakodnevni predmeti, poput čaša i tanjira, svi nose oznaku ovog prestižnog modnog brenda

Na pitanje odakle mu toliki novac, Šenki kaže da zarađuje od prodaje automobila na svom velikom auto placu, ističući da se time bavi već godinama. Svaki od njegovih automobila personaliziran je prema njegovom ukusu, s prepoznatljivim uzorcima brenda “Versaće”.

Pored toga, Šenki Versaće otvorio je kafić u svom rodnom gradu, čiji je enterijer takođe ukrašen motivima brenda “Versaće”. Nameštaj iz različitih dijelova svijeta, skupocjene zavjese i jelovnik prilagođen brendu stvaraju luksuzno iskustvo za posjetioce, prenosi crna-hronika.info.

Kuću u Beogradu platio 4 miliona evra
Svojom strašću prema brendu “Versace” i beskompromisnim životnim stilom, Šenki Maslani postao je jedan od najbogatijih Albanaca na Balkanu. Njegova ljubav prema luksuzu očituje se ne samo u automobilima, vilama i odjeći, već i u sitnicama poput papuča koje plaća 540 eura ili donjeg rublja koje košta 188 eura.

Uprkos nevjerici mnogih, Šenki Versaće tvrdi da je sve što posjeduje rezultat godina rada i truda te da je ponosan na svoj uspijeh. Svoj dom u Beogradu, za koji je platio 4 miliona eura, smatra mjestom gdje će uživati u ljepoti prirode Srbije, ali i organizirati najluksuznije zabave.

Ovaj balkanski milioner intrigira javnost svojim nevjerojatnim životnim stilom, istovremeno izazivajući različite reakcije među ljudima koji prate njegovu priču na društvenim mrežama.

Nastavi čitati

Aktuelno