Prijedlog zakona kojim bi se u Bosni i Hercegovini prvi put eksplicitno krivično sankcionisala upotreba ustaškog pozdrava “Za dom spremni”, kao i veličanje i korištenje simbola i oznaka Nezavisne Države Hrvatske (NDH), nije stigao pred poslanike u drugom čitanju. Iako je prije nešto više od mjesec dobio podršku u prvom čitanju, zakon je u posljednjem trenutku skinut sa Dnevnog reda sjednice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.

Zvanično objašnjenje glasi da nisu ispunjene proceduralne pretpostavke za njegovo razmatranje. Međutim, predlagač zakona Branislav Borenović smatra da iza svega stoji mnogo više od formalnosti i upozorava da postoje pokušaji da se zakonsko rješenje oslabi ili potpuno obesmisli.

Prošireni kolegijum Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH odlučio je da sa Dnevnog reda jučerašnje sjednice povuče Prijedlog zakona o dopuni Krivičnog zakona BiH.

Riječ je o inicijativi koju je u parlamentarnu proceduru uputio poslanik Branislav Borenović, a koju je Predstavnički dom 19. maja usvojio u prvom čitanju po skraćenom postupku. Time je otvoren put da se zakon razmatra u drugom čitanju, kada se odlučuje o konačnom tekstu i eventualnim amandmanima.

Do toga, međutim, nije došlo.

Zašto je zakon povučen sa dnevnog reda?

Borenović za Aloonline navodi da je formalni razlog izostanak kvoruma na sjednici Ustavnopravne komisije, koja je trebalo da razmatra pristigle amandmane najmanje 24 časa prije održavanja sjednice Predstavničkog doma.

-Povučeno je iz formalnih razloga, zato što Ustavnopravna komisija nije imala kvorum 24 sata prije sjednice da bi raspravljala o amandmanima na sam tekst izmjena Krivičnog zakona, kojim zaista treba staviti tačku na ovo dešavanje vezano za veličanje NDH, slogana “Za dom spremni” i svega što se dešava u posljednje vrijeme. Mislim da to unosi nemir i razdor među građane i ljudima koji žive na ovim prostorima. To je postalo nesnošljivo i zato je bila moja namjera da kroz izmjene Krivičnog zakona sankcionišemo sve one koji veličaju ustašku ideologiju koja je učinila najmonstruoznije zločine u novijoj istoriji čovječanstva – rekao je Branislav Borenović za Aloonline.

Ipak, smatra da proceduralni razlog nije jedini problem.

-Vidim da neke kolege pokušavaju sve učiniti da do tog zakona ne dođe i, ako uspiju, to će biti poruka da očigledno mnogima ne odgovara da se spriječi vraćanje aveti prošlosti pod kojima je počinjen ogroman zločin nad srpskim narodom i drugim narodima i ljudima – istakao je.

Šta predviđa prijedlog zakona?

Predložene dopune Krivičnog zakona BiH uvode novi član 145c, kojim bi prvi put bilo precizno definisano kažnjavanje za korištenje slogana i simbola NDH.

Dio Prijedloga zakona:

(1) Ko upotrijebi slogan „Za dom spremni“, uključujući dijelove ili skraćenice tog slogana, na način da isti izgovori, reprodukuje, prikaže na predmetu ili u elektronskom obliku, ili to učini na bilo koji drugi način, kazniće se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

(2) Ko zastavu, grb ili druge simbole „Nezavisne države Hrvatske“ ili ustaškog pokreta reprodukuje, prikaže na predmetu ili u elektronskom obliku ili ih upotrijebi na bilo koji drugi način, kazniće se kaznom zatvora od šest mjeseci do tri godine. Simboli koji su toliko slični onim koji su korišteni u originalnom obliku da mogu razumno biti zamijenjeni za iste će se smatrati njima ekvivalentnim za potrebe ovog stava.

(3) Ko slogan ili simbole navedene u stavovima (1) i (2) ovog člana učini dostupnim drugima u bilo kom obliku kazniće se kaznom zatvora od jedne do tri godine i novčanom kaznom.

(4) Ovaj član se neće primjenjivati na radnje počinjene u sklopu obrazovnih ili naučnih aktivnosti, izvještavanja o trenutnim ili istorijskim događajima, uključujući kroz filmsku umjetnost, ili u službi građanskog informisanja i prevencije širenja nacionalne, rasne, i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti.“

U obrazloženju zakona navodi se da je sve češća upotreba ustaških simbola i slogana u BiH, posebno na masovnim okupljanjima, kao i njihova relativizacija u javnom prostoru, jedan od razloga zbog kojih je potrebno precizno urediti ovu oblast.

Predlagač podsjeća i da je još u martu ove godine Predstavnički dom obavezao Savjet ministara BiH da u roku od 30 dana pripremi ovakve izmjene Krivičnog zakona, ali da taj zaključak nije realizovan.

Amandmanima do propasti zakona

Na pitanje šta očekuje u nastavku procedure, Borenović kaže da vjeruje da će uslijediti pokušaji izmjene suštine zakona.

-Mislim da će pokušati kroz amandmane da taj zakon upropaste. Da naprave od njega zakon koji bi izgubio svoju ključnu vrijednost, a to je zabrana veličanja ideologije proistekle iz takozvane Nezavisne Države Hrvatske i slogana “Za dom spremni”. Moj pokušaj bio je da zakon bude što jednostavniji, jasniji i eksplicitniji, ali imam osjećaj da nekima u ovoj zemlji to ne odgovara i da pokušavaju sve relativizovati – rekao je Borenović.

Dodao je da bi, ukoliko zakon ne bude usvojen u predloženom obliku, to poslalo veoma lošu poruku javnosti.

Kako je ovo pitanje uređeno u Evropi?

U Bosni i Hercegovini se još vodi rasprava da li bi ovakve zabrane trebalo eksplicitno unijeti u Krivični zakon, međutim brojne evropske države već decenijama imaju stroge propise kojima sankcionišu propagiranje nacističke i fašističke ideologije.

Austrija, koja je nakon Drugog svjetskog rata usvojila Verbotsgesetz (Zakon o zabrani), zabranjuje obnavljanje i propagiranje nacističkih organizacija, veličanje nacizma i širenje nacističke ideologije. Pored toga, posebnim propisima zabranjeno je javno isticanje nacističkih simbola, dok su izuzeci dozvoljeni isključivo u obrazovne, naučne, umjetničke ili dokumentarne svrhe. Posljednjih godina austrijske vlasti dodatno su pooštravale ove propise proširujući listu zabranjenih simbola i povećavajući kazne.

Slično rješenje ima i Njemačka. Član 86a njemačkog Krivičnog zakonika zabranjuje javnu upotrebu simbola neustavnih organizacija, uključujući nacističke zastave, oznake, slogane i pozdrave. Međutim, zakon, kao i predložene izmjene u BiH, predviđa izuzetke za nauku, nastavu, istraživanje, umjetnost i izvještavanje o istorijskim događajima.

Upravo zbog toga zagovornici izmjena Krivičnog zakona BiH ističu da predložene odredbe nisu evropski presedan, već pokušaj da se oblast koja je u brojnim državama odavno normirana preciznije uredi i u domaćem zakonodavstvu.