Connect with us

Društvo

KO NE SMIJE UĆI U MANASTIR OSTROG! Postoje 2 važna pravila

Manastir Ostrog, posvećen Svetom Vasiliju Ostroškom, jedan je od najpoznatijih i najposećenijih u Srpskoj pravoslavnoj Crkvi. Sam manastir je u steni, a put do njega predstavlja malo hodočašće. Do manastira Ostrog mnogi vernici se penju bosi kamenim stepenicama kroz šumu u znak poštovanja svetitelju, a kada stignu, iz manastira se vidi predivno prostronstvo spajanja brda i neba, a sam pogled daje nevjerovatan osjećaj.

Jedno od glavnih pravila kada se posjećuje svetinja jeste da svaki vernik treba da pristupa čistog srca u molitvi, u nadi i vjeri u moć Svetog Vasilija Ostroškog. U manastiru se ljudi mole za zdravlje, svoje bližnje, porodicu, a posjećuju ga i pripadnici drugih vjera. Na ulasku u manastir postoji istaknuto i pravilo oblačenja – žene treba da nose suknje i marame, a muškarci pantalone i majice dugih rukava. Poklonici dobre volje, nose i darove monasima, to može biti, kafa, šećer, ulje i drugi darovi, takođe ostavljaju se dobrovoljni prilozi. Vjernici nakon poklanjanja moštima Svetog Vasilija Ostriškog, mogu da zapišu na papirićima imena za zdravlje i za upokojene koje monasi čitaju u molitvama. Postoji staro pravilo koje se poštuje u narodu i koje glasi da sa Ostroga ne smete ništa da uzmete iz manastira, čak ni kamen i cvijet. Vjernici mogu u manastirskoj prodavnici da uzmu osvještanu vodu i ulje iz kandila.

Po legendi, Sveti Vasilije svake noći obilazi manastir, pa monasi ujutro zatiču crne tragove na čarapama svetitelja. Zato vjerujući narod koji kreće put Ostroga često, pored ulja i vina, na dar svecu nosi i štrikane vunene čarape. Vjernici takođe donose stvari bliskih ljudi koji ne mogu da posjete svetinju, ostavljaju ih da prenoće pored kivota, a onda ih nose dragim ljudima. U manastiru postoji konak kako u donjem tako i gornjem manastiru, ali su u njima često sva mjesta zauzeta. Baš zbog toga veliki broj vernika spava napolju ispred manastira i za sve njih su obezbijeđena ćebad. Iskustvo mnogih vjernika pokazuje da spavanje pod otvorenim nebom na Ostrogu je zaista posebno.

Takođe, postoji vjerovanje da ne treba pričati da ćete posjetiti manastir, a onda da ne odete, već da se u svetinju ide iznenada i bez velikog plana, odnosno kako se vjeruje – “kada vas Sveti Vasilije pozove”. Ljudi se često pitaju “ko ne sme da uđe u manastir Ostrog”, ali ukoliko poštujete pravila ponašanja manastira i pristupate čistog srca, svako je dobrodošao. Ukoliko imate dodatne dileme i duhovna pitanja za putovanje na manastir, razgovarajte sa svojim sveštenikom koji će vam dati potrebne odgovore.

Poznato je da se prema svjedočenju vernika u manastiru Ostrog dešavaju čuda i isceljenja, a monasi ta iskustva zapisuju i čuvaju, piše Sensa.

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Ponedjeljak u BiH sunčan i topao

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH će, poslije svježeg jutra, preovladavati pretežno sunčano i toplije vrijeme.
Na istoku će tokom dana biti promjenljivo oblačno, povremeno uz slabu kišu.
Duvaće slab do umjeren vjetar sjevernih smjerova, na jugu umjerena do jaka bura, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda. Jutarnja temperatura vazduha biće od 15 do 21, na jugu do 25, a najviša dnevna od 25 do 31, na jugu do 35 stepeni Celzijusovih, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Nastavi čitati

Društvo

„MAKAR BIO GLADAN NA ULICI, NE VRAĆAM SE!“ Njemačka 2026. puca po šavovima, a ispovijesti Balkanaca zapalile mreže!

Ekonomska kriza u Njemačkoj dostiže vrhunac u 2026. godini, a dramatičan pad broja zaposlenih izazvao je talas nostalgije i masovnog povratka radnika u matične zemlje. Prema najnovijim podacima Statističkog zavoda, u prvom kvartalu izgubljeno je više od 486.000 radnih mjesta. Pritisnuti visokim kirijama i troškovima života, radnici sa Balkana sve češće biraju povratak kući.

– Živim u Njemačkoj već devet godina i osjećam se sve umornije. Plata mi je 2.300 evra, stan plaćam 1.050 evra, vrtić 280 evra, sve ode. Roditelji su u BiH i sve su stariji. Djeca ovdje jedva govore naš jezik. Ponekad razmišljam da se vratimo. Da li se neko vratio nakon toliko godina i jeste li zažalili – stoji u pitanju postavljenom u grupi Život u Njemačkoj.

“Makar bio gladan..”
– Vratio sam se prije tri mjeseca. Plata mi je manja za 300 evra, ali jedem i pijem sa porodicom isto kao u Njemačkoj. Jednostavno živim mnogo kvalitetniji život, bez stresa, to sigurno. Sreća moje djece, moje žene i mene samog nema cijenu koja bi me vratila u Njemačku, u onaj stres i životarenje. Pa makar bio gladan i na ulici, ne bih se vratio. Ako se tamo kidaš za 2.300 evra, a u svojoj državi možeš da radiš za nekoliko stotina evra manje, život koji ćeš živjeti ovdje i tamo je nebo i zemlja – napisao je u odgovoru Đulijano.
“Pod prisilom se sjedi po kafićima”
– Nemoj da se vraćaš, opasno je. Ljudi umiru od gladi, nema struje ni vode. Cijele noći moraju da gledaju utakmice i navijaju. Svima su opečeni prsti od skidanja jagnjetine sa žara. Pod prisilom se sjedi po kafićima. More je na sat ili dva vožnje pa moraju da se kupaju u slanoj vodi. Posao pronađeš za pola sata i nema više ljenčarenja – bio je šaljiv jedan od komentatora originalne objave.

– Ja sam se vratila prije četiri godine i nisam se pokajala. Radim za manju platu, ali su mi srce i duša puni. Sami morate da odlučite šta i kako. Samo, tuđina je to i život brzo proleti. Srećno, šta god odlučili – napisala je Mirjana.

– Vratio sam se iz Njemačke prije pet godina i tri mjeseca. Otvorio sam firmu, trenutno nas je zaposleno šestoro. Raditi se mora u svakoj zemlji. Ovdje sam na svom, ne plaćam kiriju, ne plaćam preskupa osiguranja, ne plaćam godišnji porez na automobil. Stres mi je uglavnom manji. Opšte uzevši, nisam pogriješio – napisao je svoje iskustvo Ivica. “Radite da biste umrli, a ne da biste živjeli”
– Ako si nesrećan i srce ti jasno šalje signale da je vrijeme da se vratiš, idi. Vraćam se, nadam se do kraja godine, i za platu devet puta manju nego ovdje u inostranstvu. Srce je odlučilo. Ako umremo, umiremo zajedno, mislim metaforički – stoji u jednom od komentara.

– Nisam zažalio ni sekunde. Lijepo sam živio i u Nemačkoj, kupio kuću i živio bolje nego 50 odsto Nijemaca, ali dom je dom – piše Ivan, prenosi Telegraf.

– Nemoj da se vraćaš, bolje ti je u Njemačkoj. Radiš, plaćaš račune, podstanar si cijeli život, jedva čekaš ljeto da odeš u rodni kraj. Ljudi moji, kako možete da budete podstanari cijeli život? Radite da biste umrli, a ne da biste živjeli. U BiH svako može da zaradi 1.000 evra ako želi da radi. Popiješ jutarnju kafu, pa onu u 11 sati, doručak naručiš i donesu ti ga na posao. Živim u svojoj kući od 150 kvadratnih metara, nemam kredit. Zato mogu da odem u inostranstvo kad god poželim – savjetovao mu je Emin.
Srpskainfo

Nastavi čitati

Društvo

ŽENE PREUZELE NAUČNI TRON! Velika promjena među doktorima nauka u Srpskoj!

Među doktorima nauka u Republici Srpskoj sve je više žena, potvrđuju statistički podaci, a posljednjih godina je u sticanju najvišeg akademskog zvanja odnos među polovima gotovo izjadnačen. Kako je objavio Zavod za statistiku Republike Srpske, u prošloj godini je zvanje doktora nauka steklo 27 mladih naučnika i naučnica, a među njima je bilo 15 muškaraca i 12 žena.
Prevedeno u procente to je ohrabrujućih 44,4 % u odnosu na 55,6%.
A rezultat bi se, uskoro mogao još “popraviti” i približiti idealnoj ravnopravnosti, jer doktorske studije je akademske 2024/25 upisalo 47 odsto žena i 53 odsto muškaraca.

Zanimljivo je da je na osnovnim studijama već godinama broj upisanih djevojaka znatno veći od broja mladića, a žene su u prednosti i kada su u pitanju specijalističke i master studije.

Usporavaju tek na doktorskim studijama, vjerovatno zbog društvenih očekivanja u vezi sa brakom i rađanjem djece.

Sve su prilike da se žene u Srpskoj kasnije udaju i rađaju djecu zbog školovanja, ali ipak prosječna dob mladenke prilikom stupanja u brak je oko 28 godina, a toliko godina, u prosjeku ima i majka koja rađa prvo dijete.

Ovi podaci iz publikacije “Žene i muškarci u Republici Srpskoj“, koju je Republički zavod za statistiku objavio u decembru 2025. godine objašnjava mnogo toga, pogotovo kada se ukrsti sa podatkom da većina doktoranata najviše akademsko zvanje stiče u tridesetim i početkom četrdesetih godina života.

Najviše doktorskih disertacija tokom prošle godine je odbranjeno u oblasti zdravstva i socijalne zaštite, a ovo je oblast kojom odavno dominiraju žene.
Ali, i kada su u pitanju prirodne nauke i matematika, te inženjerski fakulteti, kao i poljoprivreda i šumarstvo, žene su u ofanzivi, o čemu svjedoče podaci o broju studenata i studentkionja na osnovnim studijama.

Tako u oblasti prirodnih nauka i matematike u Srpskoj studira 67 odsto djevojaka i 33 odsto mladića. U inženjerstvu je rezultat takoreći pola – pola: sa 49 odsto studentkinja i 51 odsto studenata, a u oblasti poljoprivrede i šumarstva 2024/25 je upisano 45 odsto djevojaka i 55 odsto mladića.

(Srpskainfo)

Nastavi čitati

Aktuelno