Connect with us

Politika

KO ODLAZI, A KO OSTAJE Lome se koplja oko fotelja budućih ministara Srpske, a evo koja imena su u opticaju

Radovan Višković ostaje na čelu Vlade Republike Srpske i naredne dvije godine, i to je jedino za sada sigurno ime u budućem sazivu Vlade, dok se o imenima ministara za sada samo nagađa.

Novoizabrani predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik najavio je da će nova Vlada RS imati „znatan broj novih lica“, ali o imenima nije govorio.

S druge strane, premijer Radovan Višković je poručio da bi nova Vlada RS trebala da bude formirana do 15. decembra, ali ni on nije pomenuo niti jedno ime.

Iako se o imenima budućih ministara za sada zvanično ne govori, u javnosti su se posljednjih dana pojavila brojna imena koja su u opticaju za budući saziv Vlade Srpske.

Ono što se sigurno zna jeste da mnoge od aktuelnih ministara nećemo gledati u novom sazivu. Neki od njih su se sami izjasnili da nisu zainteresovani da ostanu u ministarskoj fotelji, dok su drugi „otpali“ sami po sebi.

Kako saznaje Srpskainfo, od aktuelnih ministara, čija imena se pominju kao moguća opcija da ostanu u Vladi Srpske i naredne dvije godine za sada su Alen Šeranić, Petar Đokić, Dragan Lukač, Anton Kasipović, Zora Vidović i Boris Pašalić.

Prema tvrdnjama našeg izvora, neki od njih možda neće ostati na čelu istog ministarstva već će biti imenovani za ministra u neko drugo ministarstvo, a neki možda na kraju „ispadnu iz igre“.

Naš izvor otkriva i da se aktuelni ministar za naučno-tehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo, Srđan Rajčević još ranije izjasnio da ne želi više biti ministar, a za fotelju u Vladi RS nije mnogo zainteresovan ni ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Boris Pašalić.

On je, naime, osvojio poslanički mandat pa bi radije da naredne četiri godine bude u parlamentu Srpske i da obavlja svoj posao profesora na fakultetu.

Prema navodima našeg izvora SNSD bi u budućem sazivu Vlade Srpske, osim mjesta premijera, trebao da ima još sedam ili osam ministara, dok bi ostala mjesta trebalo da pripadnu koalicionim partnerima.

Prema sadašnjoj računici, ako se gleda po broju poslanika koje imaju u NSRS, SP i DEMOS bi dobili po dva ministarska mjesta, a po jedno US, DNS, NPS i SPS.

SNSD bi da zadrži ministarstvo pravde, ministarstvo finansija, ministarstvo unutrašnjih poslova, ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, te ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite.

Kada je u pitanju MUP RS, za sada je u opticaju nekoliko imena.

Naš izvor otkriva i da se aktuelni ministar za naučno-tehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo, Srđan Rajčević još ranije izjasnio da ne želi više biti ministar, a za fotelju u Vladi RS nije mnogo zainteresovan ni ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Boris Pašalić.

On je, naime, osvojio poslanički mandat pa bi radije da naredne četiri godine bude u parlamentu Srpske i da obavlja svoj posao profesora na fakultetu.

Prema navodima našeg izvora SNSD bi u budućem sazivu Vlade Srpske, osim mjesta premijera, trebao da ima još sedam ili osam ministara, dok bi ostala mjesta trebalo da pripadnu koalicionim partnerima.

Prema sadašnjoj računici, ako se gleda po broju poslanika koje imaju u NSRS, SP i DEMOS bi dobili po dva ministarska mjesta, a po jedno US, DNS, NPS i SPS.

SNSD bi da zadrži ministarstvo pravde, ministarstvo finansija, ministarstvo unutrašnjih poslova, ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, te ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite.

Kada je u pitanju MUP RS, za sada je u opticaju nekoliko imena.

Osim aktuelnog ministra Dragana Lukača, u „igri“ za tu fotelju su i nekadašnji ministar unutrašnjih poslova, Darko Matijašević, ali i generalni sekretar Vlade RS, Siniša Karan, te direktor policije Srpske, Siniša Kostrešević.

Kao moguća nova ministarska lica u Vladi RS iz SNSD, o čemu je govorio i Dodik, pominju se aktuelni predsjednik Skupštine grada Banjaluka, Mladen Ilić i aktuelni potpredsjednik NSRS, Denis Šulić.

Naš izvor otkriva da se trenutno vodi „mrtva trka“ i za fotelju prvog čovjeka NSRS i to između SP i US.

U slučaju ako fotelja predsjednika parlamenta Srpske pripadne SP, naš izvor tvrdi da partija Petra Đokića tada najvjerovatnije neće imati dva ministarska mjesta već samo jedno.

Isto tako, naš izvor tvrdi da US najvjerovatnije neće opet dobiti fotelju ministra prosvjete i kulture već će to mjesto pripasti nekom drugom iz koalicije.

Za mjesto ministra saobraćaja i veza RS, takođe, trenutno pretenduju dvije stranke – DEMOS i DNS, a ko će na kraju dobiti to mjesto ostaje da se vidi.

Prema nezvaničnim informacijama, neki od koalicionih partnera već su izašli sa svojim željama pred Dodika, pa je tako lider US, Nenad Stevandić tražio mjesto prvog čovjeka NSRS ili ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS.

Lider DEMOS, Nedeljko Čubrilović, osim fotelje ministra saobraćaja i veza RS, izrazio je želju da dobije i ministarstvo prosvjete i kulture RS, a u fotelju bi navodno trebala da zasjedne poslanica te stranke Spomenka Stevanović.

S druge strane lider SP, Petar Đokić bi da ostane u fotelji ministra energetike i rudarstva RS te da njegova stranka dobije i ministarstvo trgovine i turizma. Ako ne to, Đokić bi onda da dobije fotelju prvog čovjeka NSRS i ministarstvo trgovine i turizma RS.

Sastanak vladajuće koalicije će najvjerovatnije biti održan sutra kada bi se možda moglo znati preciznije koja će tačno ministarstva dobiti koji koalicioni partner.

Politika

MIRNA SAVIĆ BANJAC: “Banjaluka je predugo bila taoc blokada – očekujemo da SNSD konačno omogući rad institucija”

Nakon godina političkih previranja i institucionalnih blokada, iz PSS-a poručuju da je krajnje vrijeme da novo rukovodstvo Gradskog odbora SNSD-a promijeni kurs i počne da djeluje u interesu grada, a ne protiv njega.

Mirna Savić Banjac, član Predsjedništva PSS, ističe da Banjaluka više ne smije biti taoc ličnih i stranačkih obračuna, te da se očekuje odgovoran pristup onih koji obavljaju javne funkcije.

– Godinama su, svjesno i sistematski, nastojali da uskrate građanima ono što im pripada i da Banjaluku drže u blokadi, koristeći institucije kao sredstvo pritiska, a ne kao mogućnost razvoja i napretka, poručila je Savić Banjac.

Prema njenim riječima, najave novog rukovodstva da će Skupština grada konačno početi da se održava redovno mogle bi predstavljati pozitivan signal, ali iskustvo pokazuje da je potreban oprez.

– Kao što v.d. predsjednika GO SNSD-a osuđuje ponašanje gradonačelnika zbog zaključavanja kabineta predsjednika Skupštine grada, isto tako je dužan da osudi višegodišnje ponašanje Gradskog odbora SNSD-a i skupštinskog rukovodstva koji su činili sve da unazade Banjaluku, istakla je ona.

Dodaje da građani očekuju da prestanu blokade, da institucije funkcionišu i da se grad konačno posveti razvoju, projektima i rezultatima koji će se osjetiti na terenu.

– Mi smo, kao i do sada, potpuno posvećeni saradnji, razvoju i konkretnim rezultatima. I upravo naši rezultati najbolje pokazuju razliku: za Banjaluku smo uradili više u nekoliko godina nego što su oni uradili u decenijama svoje vlasti, naglasila je Savić Banjac.

Poručuje i da je obaveza svih političkih aktera da Banjaluci obezbijede stabilan rad Skupštine, jer je to minimum koji građani zaslužuju.

– Još jednom pozdravljamo najave da će Skupština da počne da radi i pozivamo ih da sve ne ostane samo neispunjeno obećanje na kakva smo navikli. Banjaluka to zaslužuje, zaključila je Savić Banjac.

Nastavi čitati

Politika

BOŽOVIĆ “Prevarili su narod u Srpskoj – SADA IMAMO TRI DODIKA”

“Na svim predizbornim skupovima koji su se dešavali širom Republike Srpske je rečeno, nećete imati jednog Dodika, sada ćete imati dva, ali evo izgleda da su i to prevarili stanovnike Republike Srpske. U ovom periodu imamo tri Dodika”, rekao je za N1 visoki funkcioner SDS-a i načelnik opštine Istočna Ilidža Marinko Božović. Centralna izborna komisija BiH je na jučerašnjoj sjednici donijela naredbu kojom se nalaže Glavnom centru za brojanje da izvrši ponovno kontrolno brojanje glasačkih listića sa redovnih biračkih mjesta i utvrdi rezultate izbora u osnovnim izbornim jedinicama. Međutim, riječ je o svega nekoliko glasačkih mjesta. Kako komentarišete odluku CIK-a?

Ono što je Centralna izborna komisija donijela u ovom momentu neće uticati na ono što je bilo prekrajanje volje birača na velikom broju biračkih mjesta u tri grada koja su apostrofirana kao mjesta gdje su se desile najveće krađe. I prosto možemo konstatovati da ono što će se sada tim kontrolnim brojanjem prebrojati i utvrditi će vjerovatno odgovarati onome što je i napisano u zapisnicima.

Međutim, to nije suštinska krađa koja se je desila na ovim izborima i na svim prethodnim izborima sudeći po onome što mi sada možemo da zaključimo, jer prosto izbori se pokradu u toku izbornog dana na način što ljudi, koji nemaju taj identitet, izlaze na biračka mjesta, glasaju uime ljudi koji ne izlaze, lažno se potpisuju i suštinski da bi došli do toga da se ispita da li je na neko mjesto došlo do izbornih prevara, trebalo bi utvrditi da li potpisi ljudi koji su izašli na izbore odgovaraju autentičnim grafoskopskim dešifratima onih ljudi koji su tu stvarno.

Ja odgovorno tvrdim da bi veliki broj potpisa u ova tri grada, Doboj, Zvornik i Laktaši, bio različit u odnosu na one autentične potpise ljudi koji su stvarno ti koji su registrovani na tim biračkim mjestima, a prosto bi došlo do toga da i ono što se desilo na izborima u Doboju kada su oni ponavljani, da se utvrdi da imamo prevare koje se dešavaju u toku izbornog dana kada se kutije zatvore, odnosno kada se vreće zatvore, a oni koji to rade se pobrinu da sve što se nalazi unutra odgovara i po broju.

Šta konkretno SDS preduzima kada je riječ o osporavanju izbornih rezultata?

Da se dođe do onoga što bi trebalo da osigura da volja birača, svih birača u Republici Srpskoj, ne bude izobličena, da se dođe do onoga što bi trebalo da osigura da volja birača svih birača u Republici Srpskoj ne bude izobličena, da ne bude prekrojena. Kad imamo samo jedan ukraden glas to je dovoljan argument da se na neki način promijeni volja birača i da se na neki način usmjeri izborni proces u jednom potpuno drugom pravcu.

Ako pratimo trendove, ako posmatramo kako se to obezbijeđuje da bude provođenje izbora u skladu sa zakonom, da bude provođenje izbora onako kako bi to zaista trebalo da bude u skladu sa demokratijom, onda možemo da zaključimo da i broj izašlih birača koji su na ovim biračkim mjestima odudara od onog prosječnog i na ostalim biračkim mjestima u okviru tih gradova, a daleko odudara od broja birača koji su izašli na izborima u cijeloj Republici Srpskoj.

Stiče se utisak da ni opozicija nije uspjela motivisati građane da u dovoljnom broju izađu na izbore?

Dakle, da bi se izlaznost na izbore na neki način podigla na jedan nivo koji je zadovoljavajući, koji može da donese promjene, pored one medijske kampanje koja se vodi, potrebno je voditi i organizacionu kampanju kroz strukture političkih partija, u ovom slučaju Srpske demokratske stranke, koja je nažalost i ovaj put pokazala svoje manjkavosti u jako velikom broju odbora.

Da bi mi mogli da pričamo o nekim stvarima koje treba drugi da urade, prije svega moramo pogledati sebe u lice i reći šta je to do nas, šta je to do našeg samog izbornog štaba i naše organizacije, koja je na određenim mjestima nije dala odgovore na pitanja koja su se trebala postaviti prije samog izbornog procesa i dati adekvatne odgovore.

Ja sam potpuno siguran da postoji dovoljan broj i stranačkih, a i nestranačkih ljudi koji bi bili spremni da se uhvate u koštac i bore za izbornu volju i na taj način osiguramo da naši kandidati, u ovom slučaju naš kandidat pobjedi, nešto bolja organizacija, u ovom slučaju opozicije bila. Ja sam potpuno siguran da bi se u najmanje 50 jedinica lokalne samouprave obezbijedilo da izađe na izbore minimalno po 300 ljudi i to je u jednom zbiru, odnosno minimalno 15.000 ljudi i onda pored svih krađa koje su se desile, ja sam potpuno siguran da nas u tom slučaju ne bi mogli ukrasti.

Kako se izlaznost varira od grada do grada, zavisno od toga da li Srpska demokratska stranka i ostatak opozicije imaju dobru organizaciju u okviru tih gradova, ili su birači prepušteni sami sebi, odnosno svojoj volji da izlaze na izbore, ili ih sama stranačka organizacija na neki način motiviše, mobiliše i skreće im pažnju o bitnosti ovih izbora.

U međuvremenu Republika Srpska, kao i BiH ima tročlano predsjedništvo. Kako to komentarišete?

Vidjeli smo onu posjetu u Mađarskoj gdje idu i Milorad Dodik, gospođa Trišić Babić i Siniša Karan. Pa to je jedna zaista smiješna situacija. To je jedna nakaradna situacija koja priliči, evo mora da kažem, samo nama. I mi imamo opet tu situaciju koju bez obzira ko bio predsjednik, jedna osoba u cijeloj Republici Srpskoj se pita, ona je odgovorna za sve.

Pitaju se i građani, pa se pitaju kako to Milorad Dodik i dalje koristi privilegije nekoga ko je entitetski predsjednik?

O tom treba da se pozabave svi oni organi u Republici Srpskoj koji treba da vode računa da li neko zloupotrebljava položaj, da li se neko lažno predstavlja, da li koristi neke resurse kojima ne može, na osnovu funkcije koju trenutno ima, biti na raspolaganju. Jer to je prosto diskriminacija.

Ukoliko to može da dobije kao neko ko je obični stanovnik Republike Srpske i predsjednik jedne političke partije i koristi sve resurse Republike Srpske-a od helikopterskog servisa, pratnji i svega ostalog, zašto to ne mogu ostali stanovnici? Što su oni manje važni ili predsjednici nekih drugih političkih partija? Mi smo mogli da pretpostavimo da će to biti tako.

Uostalom, na svim predizbornim skupovima koji su se dešavali širom Republike Srpske je rečeno, nećete imati jednog Dodika, sada ćete imati dva, ali evo izgleda da su i to prevarili stanovnike Republike Srpske. U ovom periodu imamo tri Dodika.

(N1)

Nastavi čitati

Politika

MILIONSKE OBAVEZE NAKON ODLUKE BEOGRADA! Novi finansijski udar na Srpsku

Na posebnoj sjednici Vlade Republike Srpske razmotreno je aktuelno stanje u RiTE „Ugljevik“, te dva velika međunarodna sudska postupka – jedan okončan pred arbitražom u Beogradu, a drugi koji se vodi u Vašingtonu.

U oba slučaja tužilac je Elektro gospodarstvo Slovenije, koje je pokrenulo procese zbog neispunjavanja obaveza iz međudržavnog sporazuma potpisanog još u vrijeme bivše Jugoslavije.

Beogradska arbitraža procijenila je vrijednost spora na 770 miliona evra, dok u Vašingtonu teče postupak vrijedan 629 miliona evra, piše Buka.

Milionske obaveze nakon beogradske odluke

Ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić podsjetio je da je „spor u Beogradu okončan donošenjem arbitražnih odluka“, te da je time stvorena velika finansijska obaveza. Riječ je o ukupno 67 miliona evra glavnice, dodatnih 65.234.849 evra na ime štete zbog neisporučene električne energije, te još 67 miliona evra zatezne kamate.

Đokić je izrazio očekivanje da će eventualni novi sporazum sa Slovenijom staviti RiTE „Ugljevik“ u povoljniju poziciju i zaustaviti višemilionsku arbitražu koja se vodi u Vašingtonu.

– Vlada je danas izrazila potpunu spremnost da, ukoliko RiTE ‘Ugljevik’ i ERS ne budu u stanju da izvršavaju svoje obaveze iz eventualno zaključenog sporazuma, preuzme dio finansijske obaveze i izmiriti dug prema slovenačkoj strani – naveo je ministar.

Petrović: Trećina energije Sloveniji, cijena nepovoljna

Generalni direktor ERS-a Luka Petrović rekao je da će se arbitražni procesi „očistiti“, ali da ostaje obaveza isporuke trećine proizvedene energije Sloveniji. Dodao je da je trenutna cijena te obaveze nepovoljnija od cijene po kojoj ERS otkupljuje energiju u Republici Srpskoj.

-Cijena isporuke Sloveniji je 56 evra po megavat času, dok ERS plaća 65 evra – rekao je Petrović, uz poruku da će ugovor morati biti izmijenjen:

“Moramo povećati tu cijenu sa 65 evra na veću, kako bi RiTE ‘Ugljevik’ mogao besprijekorno da funkcioniše. Tamo ima mnogo akumuliranih, višegodišnjih problema koje nije jednostavno riješiti u tri mjeseca.“

Uglja nema, koncesija tek stiže

RiTE „Ugljevik“ trenutno nema dovoljne zalihe uglja, a resorni ministar pojašnjava da eksploatacija u koncesionom polju Istok II, koje je ranije pripadalo firmi „Komsar Enerdži“, nije započela zbog „neizvršene organizacije u proizvodnji i formalnih procedura“.

„Sada smo u fazi potpisivanja ugovora o dodjeli tog koncesionog polja RiTE ‘Ugljevik’, a GAS RES vodi aktivnosti prema nama. Skupština preduzeća mora održati sjednicu i izraziti inicijativu za preuzimanje polja“, rekao je Đokić.

Prema njegovim riječima, problemi sa zalihama postoje i na drugom kopu:

„U Ugljeviku Istok I nema količina predviđenih projektima – slojevi uglja su izlomljeni i nisu u skladu sa projektovanom dokumentacijom. Za iskopavanje je potreban veći stepen mehanizacije.“

Krediti, kašnjenja i staro naslijeđe

Podsjećamo, Vlada Republike Srpske prethodno je odobrila da se RiTE Ugljevik zaduži 20 miliona KM na pet godina za refinansiranje dugova. Uprkos tome što je već plaćeno 180 miliona KM kompaniji „Komsar Enerdži“ Rašida Serdarova, eksploatacija na polju „Ugljevik–Istok II“ još nije počela, iako je početkom novembra tvrdjeno da radovi mogu odmah krenuti.

Nastavi čitati

Aktuelno