Connect with us

Društvo

“Ko preživi, pričaće” Pogledajte zašto će 2025. biti NAJTEŽA DO SADA, ovo su proizvodi i usluge čije cijene uskoro idu gore

Umjesto da se raduju praznicima koji su nastupili, mnogi građani su se uhvatili za glavu, sa strahom iščekujući šta će im donijeti godina u koju smo ušli.

Naime, sa svih strana stižu najave o poskupljenjima, iako većina porodica u Srpskoj, ionako, jedva sastavlja kraj s krajem.

Cijena struje za domaćinstva već je otišla, a sa poskupljenjem ovog energenta suočava se i privreda što će se, na kraju, opet prebiti preko leđa građana. Ekonomisti upozoravaju da će svi koji troše struju u poslovanju sasvim izvjesno dići cijene svojih roba i usluga.

Cijene će, dodatno, pogurati i skok minimalca, te činjenica da u Srpskoj ni približno nema dovoljno radne snage, zbog čega poslodavci više moraju da plate one koji su ostali ovdje.

Samo je pitanje dana kada će poskupjeti brašno, što su mlinari već najavili, uz poruku da to možemo da očekujemo već na samom početku 2025. Tako ćemo vreću brašna, uskoro, umjesto 25 plaćati i po 28 KM.

Neće mirovati ni cijene drugih prehrambenih namirnica, a ni zanatlije ne planiraju da ostanu na starim cijenama.

Ekonomista Zoran Pavlović ističe da će poskupljenja zakotrljati skok cijene struje za privredu.

– To će se, onda, odraziti na sve one koji struju koriste u proizvodnji, prvenstveno prehrambenih proizvoda, a to najviše opterećuje naše građane. S druge strane, trgovačke firme će, takođe, korigovati svoje cijene kroz marže, odnosno poskupljenja – kaže za Srpskainfo Pavlović.

Prema njegovim riječima, dodatni problem je to što iz Evrope opadaju narudžbe za naše prerađivače.

– Sve će se to odraziti kroz cijene, što će dodatno opteretiti naše budžete – objašnjava Pavlović.

A kako većina ljudi živi, i bez poskupljenja, svjedoče podaci da prosječna penzija u Srpskoj iznosi 595, a minimalna plata, na koju je prijavljeno čak 90.000 radnika, 900 KM. Prosječna plata je oko 1.420 KM, a ispod ovog iznosa zarađuje čak 203.000 zaposlenih ili čak 70 odsto ukupne radne snage u Srpskoj. S druge strane, trošak prehrane za četvoročlanu porodicu otišao je na vrtoglavih 1.200 KM koje, iako se slomiše od posla, ne mogu da dosegnu desetine hiljada radnika u Srpskoj.

– Pola budžeta građana ide na hranu, a pola na režije. Za očekivati je da svi koji nam isporučuju račune, osim elektrodistribucije, pošto je struja već poskupjela, povećaju cijene svojih usluga. Takođe, na poskupljenja će uticati i deficit radne snage, jer će poslodavci morati više da plate radnike, što će kompenzovati povećanjem cijena svojih proizvoda ili usluga – ističe Pavlović.

Objašnjava da vlasti ne čine ništa, kako bi građanima bar malo olakšale život.

– Prije skoro dvije godine, Dom naroda je usvojio da stopa PDV na osnovne životne namirnice bude smanjena na 5 odsto, a da za luksuzne robe bude 22 odsto. Međutim, od toga u praksi još nema ništa. To je najmanje što je moglo da bude urađeno, a nije – poručuje Pavlović.

Kad je riječ o poskupljenjima, uskoro ćemo se suočiti i sa rastom cijena zanatskih usluga.

Kako kaže direktor Zanatsko-preduzetničke komore Srpske Jovica Bratić, bilo kakvo povećanje minimalne plate privrednicima ne ostavlja puno prostora, nego da poskupe svoje usluge.

– Otišla je i cijena struje, što takođe diže troškove poslovanja, a pritisli su nas i brojni nameti – ističe za Srpskainfo Bratić.

Poručuje da je situacija u privredi izuzetno teška, te da će 2025, po svemu sudeći, biti najteža godina do sada. Kako kaže, ko preživi, pričaće…

– Frizeri su već podigli cijene svojih usluga. Građevinari više ne rade na dnevnicu, nego rade po kvadratu. Keramičara već ne možete naći ispod 25 KM po kvadratu. Činjenica je da su zanatske usluge već sad skupe, a zbog povećanja troškova biše još skuplje – poručuje Bratić.

S obzirom na skromna primanja, građana se dotiče svako poskupljenje.

– U posljednje vrijeme samo slušamo o nekim novim poskupljenjima. Cijena struje je već otišla gore, a sad strahujemo šta će biti sa hranom i uslugama koje moramo da koristimo. Pa, šta da radi neko ko mjesečno jedva zaradi 1.200 KM?! Poskupljenja će nam taman doći kao čestitka za 2025, da nam dodatno zagorčaju život – kaže Miroslava K, trgovac iz Banjaluke.

Related Topics:

Društvo

ODLUKA USKORO PRED SUDOM: Hoće li “Nova Ljubija” u stečaj?

U Okružnom privrednom sudu u Prijedoru 9. juna biće održano ročište za utvrđivanje uslova za otvaranje stečajnog postupka u rudniku “Nova Ljubija”, objavio je ovaj sud.

Sud je prethodno odredio materijalno-finansijsko vještačenje nad rudnikom “Nova Ljubija” iz Prijedora, a na prijedlog privremenog stečajnog upravnika.

Gordan Pavlović je 4. marta, kao lice ovlašteno za zastupanje rudnika “Nova Ljubija”, podnio Okružnom privrednom sudu u Prijedoru prijedlog za otvaranje stečajnog postupka.

Sud je 18. marta donio rješenje kojim se pokreće prethodni postupak radi utvrđivanja uslova za otvaranje stečaja i za privremenog stečajnog upravnika imenovao LJiljanu Mandić. Predmet vodi sudija Bojana Rauš Pilipović.

Ročište za utvrđivanje uslova za otvaranje stečajnog postupka u rudniku “Nova LJubija” zakazano je za 9. juna u 9.00 časova.

Nastavi čitati

Društvo

ŽELJEZNICE NA IVICI PUCANJA: Sindikat alarmira, Vlada saziva sjednice

U Željeznicama Srpske stanje je očajno, kažu u Sindikatu preduzeća. Da li se može i kako sačuvati nekadašnji gigant koji je povezivao cijelu zemlju, razmotriće Vlada Srpske na tematskoj sjednici koja će, kako je najavljeno, biti održana najkasnije do polovine juna.

Postavlja se pitanje šta će biti sa radnicima.

– 10 miliona maraka koje je Vlada Srpske obezbijedila za ovu godinu, Željeznice su potrošile još u aprilu, nekako su obezbijeđena i nova skoro 4 miliona maraka, ali to stanje u preduzeću ne popravlja mnogo – otvoreno kaže ministar saobraćaja i veza Zoran Stevanović.

Jasno je da je neodrživ model poslovanja gdje su, kako Stevanović kaže, prihodi pali za 70%, obaveze ne prestaju da rastu.

Nastavi čitati

Društvo

EKONOMSKI ALARM ZA BIH: Drastičan rast uvoza, deficit se mjeri milijardama

Podaci entitetskih zavoda za statistiku pokazuju da i Federacija BiH i Republika Srpska iz mjeseca u mjesec povećavaju uvoz.

Ukupan izvoz FBiH 3,8 milijardi KM

Tako je FBiH u četiri mjeseca ove godine imala ukupan izvoz od 3,8 milijardi KM, a ukupan uvoz 7,1 milijardu KM, što znači da je deficit iznosio oko 3,3 milijarde KM.

U aprilu ove godine FBiH je ostvarila izvoz u ukupnoj vrijednosti od milijardu i 56 miliona KM, što je za 31,7 miliona ili 3,1 odsto više u odnosu na mart, odnosno za 73,1 milion KM ili 7,4 odsto više u odnosu na april prethodne godine.

“U istom mjesecu ostvaren je uvoz u vrijednosti dvije milijarde i 42 miliona KM, što je za 87,9 miliona KM ili 4,5 odsto više u odnosu na mart, ili 13,8 odsto više u odnosu na april prethodne godine. Procenat pokrivenosti uvoza izvozom je 51,7 odsto, što je za 0,7 odsto manje u odnosu na mart, kada je pokrivenost bila 52,4 odsto”, stoji u podacima Federalnog zavoda za statistiku.

Obim robne razmjene RS 4,2 milijarde KM

Sa druge strane, u periodu januar – april ove godine obim robne razmjene Republike Srpske sa inostranstvom iznosio je 4,2 milijarde KM.

“Od ovoga se na izvoz odnosilo 1,7 milijardi KM, a na uvoz 2,5 milijardi KM. Spoljnotrgovinski deficit u periodu januar – april 2026. godine iznosio je 869 miliona KM, dok je pokrivenost uvoza izvozom bila 66,2%. Izvoz je u periodu januar – april 2026. godine smanjen za 0,8% u odnosu na period januar – april 2025. godine, dok je uvoz povećan za 4,1%”, navodi se u podacima Zavoda za statistiku Republike Srpske.

Dalje se dodaje da je obim robne razmjene najveći sa Srbijom i vrijedan je 722 miliona KM.

Slijedi Italija sa 563 miliona KM, te Hrvatska sa 434 miliona KM.

Gavran: Jedino podaci na državnom nivou daju realnu sliku

Ekonomista Igor Gavran kaže za “Nezavisne novine” da je izražavanje podataka o spoljnotrgovinskoj razmjeni na entitetskom nivou problematično iz najmanje dva razloga.

“Međunarodna trgovina odvija se između država, a ne dijelova država i to ne oslikava pravi odnos učešća u takvoj trgovini, jer ne prepoznaje činjenicu da su u izvozu iz jednog entiteta učestvovali u mnogim slučajevima i radnici, i sirovine, i komponente iz drugog entiteta, kao što ne prepoznaje u uvozu da je značajan dio uvezene robe u jedan entitet na kraju prodat ili utrošen na području drugog entiteta ili od potrošača/korisnika iz drugih entiteta. Zbog toga jedini podaci na državnom nivou daju realnu sliku”, istakao je Gavran.

Prema njegovim riječima, u ovom slučaju, kada su u oba entiteta trendovi isti, nema nikakve dileme da je povećanje deficita negativno.

“Bez obzira na eventualno ‘prelivanje’ uvoza i izvoza između entiteta, očito je stanje nepovoljno u cijeloj državi. Iako tu ima značajniji efekat rasta cijena goriva i rasta cijena generalno, to ne može biti opravdanje za rast deficita. Da je uzrok u enormnim ulaganjima i povećanju obima proizvodnje koji zahtijevaju novu opremu, to bi eventualno mogao biti rijetki primjer privremenog opravdanog deficita, ali nemamo takvih najava i projekata. Ovo je jednostavno odraz lošeg stanja u ekonomiji pojačanog negativnim vanjskim faktorima”, naglasio je Gavran.

Nastavi čitati

Aktuelno