Connect with us

Društvo

KO SE IGRA GLUVIH TELEFONA Ko je i u čije ime u BiH tražio pomoć od NATO snaga

Može li BiH da odbije paket pomoći koji Sjevernoatlantska alijansa (NATO) namjerava da pošalje za opremanje Oružanih snaga i Ministarstva bezbjednosti BiH, što je nedavno zatražio predsjednik Srpske Milorad Dodik, i da li je uopšte potrebno tu pomoć odbiti?

Na ministarskom sastanku zemalja članica NATO prošle sedmice u Briselu zvanično je odobren paket pomoći odbrambeno-bezbjednosnom sistemu BiH, koji obuhvata devet projekata pomoći za odbrambeni sistem i tri projekta pomoći za bezbjednosni sistem BiH.

Pomoć se, kako je navedeno, odnosi na opremanje odbrambeno-bezbjednosnog sistema BiH.

– S tim u vezi, u narednom periodu će se pristupiti izradi implementacijskog plana, što će odrediti i dinamiku isporuke opreme predviđene projektima pomoći za opremanje Oružanih snaga BiH i Ministarstva bezbjednosti BiH. Radi se o projektima koji vrijede desetine miliona evra, a čija će realizacija značiti praktičnu podršku odbrambeno-bezbjednosnom sistemu BiH i u svakom slučaju značajno doprinijeti jačanju odbrambeno-bezbjednosnih kapaciteta – naveli su ranije iz Ministarstva odbrane BiH.

Ministri nedostupni

Na ovo je odmah reagovao predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik koji je rekao da Predsjedništvo BiH, kao ustavno nadležno, nije tražilo bilo kakvu pomoć od NATO saveza zbog čega je predložio da „kolektivni šef države“ ne prihvati pomoć koju je ta alijansa odobrila za BiH.

– Jedino nadležno za pitanja vojske i bezbjednosti je Predsjedništvo, koje ni u prošlom niti u ovom sazivu nije ni razmatralo niti molilo NATO za bilo kakvu pomoć – rekao je Dodik, koji je prethodne četiri godine proveo na funkciji člana Predsjedništva BiH.

Ono što je zanimljivo jeste da je još na prošlom NATO samitu, koji je održan u Madridu 20. juna 2022. godine, donesena odluka o prilagođenom paketu pomoći BiH, a koja je javno saopštena nakon tog sastanka, ali su reakcije tada izostale.

Ako pomoć nije tražilo Predsjedništvo BiH, ko je onda tražio, pokušali smo da saznamo od bivšeg ministra odbrane Sifeta Podžića i sadašnjeg, Zukana Heleza, ali ih nismo uspjeli dobiti na telefon.

Svršen čin
Bivši zamjenik ministra odbrane BiH, Mirko Okolić, smatra da je sve rađeno mimo Predsjedništva BiH, odnosno na relaciji ministar Podžić – NATO.

– U Bosni i Hercegovini je sve moguće i nemoguće. Da je Bosna i Hercegovina normalna država onda se ne bi smjelo ništa raditi bez Predsjedništva, koje je vrhovni komandant Oružanih snaga BiH i vodi spoljnu politiku. S obzirom da je ova država takva kakva jeste onda je i ministar odbrane mogao, mimo Predsjedništva BiH, da dogovara da zemlje članice NATO pošalju pomoć, što je sad i odobreno – ističe Okolić za Srpskainfo.

Dodaje da nije siguran može li Bosna i Hercegovina sada da odbije navedenu pomoć jer nije poznato u kojoj je to fazi, odnosno da li uopšte sada treba bilo kakva odluka Predsjedništva BiH ili je to već gotova stvar.

Mislim da je to dovedeno pred svršen čin i da će sada pomoć doći bez obzira na Predsjedništvo BiH. Ono što je dobro jeste da tu neće biti nikakve borbene tehnike i naoružanja koje bi se moglo zloupotrijebiti – kaže Okolić.

Navodi da su bošnjački predstavnici u Ministarstvu odbrane ranije tražili od NATO da se BiH dostave PVO sistemi, borbena vozila, te opremanje helikoptera sa borbenom tehnikom. Međutim, kako kaže Okolić, NATO je te zahtjeve odbio.

– Rekli su da BiH može dobiti samo onu opremu koja se ne koristi za borbena dejstva – pojašnjava Okolić.

Related Topics:

Društvo

ODLUKA USKORO PRED SUDOM: Hoće li “Nova Ljubija” u stečaj?

U Okružnom privrednom sudu u Prijedoru 9. juna biće održano ročište za utvrđivanje uslova za otvaranje stečajnog postupka u rudniku “Nova Ljubija”, objavio je ovaj sud.

Sud je prethodno odredio materijalno-finansijsko vještačenje nad rudnikom “Nova Ljubija” iz Prijedora, a na prijedlog privremenog stečajnog upravnika.

Gordan Pavlović je 4. marta, kao lice ovlašteno za zastupanje rudnika “Nova Ljubija”, podnio Okružnom privrednom sudu u Prijedoru prijedlog za otvaranje stečajnog postupka.

Sud je 18. marta donio rješenje kojim se pokreće prethodni postupak radi utvrđivanja uslova za otvaranje stečaja i za privremenog stečajnog upravnika imenovao LJiljanu Mandić. Predmet vodi sudija Bojana Rauš Pilipović.

Ročište za utvrđivanje uslova za otvaranje stečajnog postupka u rudniku “Nova LJubija” zakazano je za 9. juna u 9.00 časova.

Nastavi čitati

Društvo

ŽELJEZNICE NA IVICI PUCANJA: Sindikat alarmira, Vlada saziva sjednice

U Željeznicama Srpske stanje je očajno, kažu u Sindikatu preduzeća. Da li se može i kako sačuvati nekadašnji gigant koji je povezivao cijelu zemlju, razmotriće Vlada Srpske na tematskoj sjednici koja će, kako je najavljeno, biti održana najkasnije do polovine juna.

Postavlja se pitanje šta će biti sa radnicima.

– 10 miliona maraka koje je Vlada Srpske obezbijedila za ovu godinu, Željeznice su potrošile još u aprilu, nekako su obezbijeđena i nova skoro 4 miliona maraka, ali to stanje u preduzeću ne popravlja mnogo – otvoreno kaže ministar saobraćaja i veza Zoran Stevanović.

Jasno je da je neodrživ model poslovanja gdje su, kako Stevanović kaže, prihodi pali za 70%, obaveze ne prestaju da rastu.

Nastavi čitati

Društvo

EKONOMSKI ALARM ZA BIH: Drastičan rast uvoza, deficit se mjeri milijardama

Podaci entitetskih zavoda za statistiku pokazuju da i Federacija BiH i Republika Srpska iz mjeseca u mjesec povećavaju uvoz.

Ukupan izvoz FBiH 3,8 milijardi KM

Tako je FBiH u četiri mjeseca ove godine imala ukupan izvoz od 3,8 milijardi KM, a ukupan uvoz 7,1 milijardu KM, što znači da je deficit iznosio oko 3,3 milijarde KM.

U aprilu ove godine FBiH je ostvarila izvoz u ukupnoj vrijednosti od milijardu i 56 miliona KM, što je za 31,7 miliona ili 3,1 odsto više u odnosu na mart, odnosno za 73,1 milion KM ili 7,4 odsto više u odnosu na april prethodne godine.

“U istom mjesecu ostvaren je uvoz u vrijednosti dvije milijarde i 42 miliona KM, što je za 87,9 miliona KM ili 4,5 odsto više u odnosu na mart, ili 13,8 odsto više u odnosu na april prethodne godine. Procenat pokrivenosti uvoza izvozom je 51,7 odsto, što je za 0,7 odsto manje u odnosu na mart, kada je pokrivenost bila 52,4 odsto”, stoji u podacima Federalnog zavoda za statistiku.

Obim robne razmjene RS 4,2 milijarde KM

Sa druge strane, u periodu januar – april ove godine obim robne razmjene Republike Srpske sa inostranstvom iznosio je 4,2 milijarde KM.

“Od ovoga se na izvoz odnosilo 1,7 milijardi KM, a na uvoz 2,5 milijardi KM. Spoljnotrgovinski deficit u periodu januar – april 2026. godine iznosio je 869 miliona KM, dok je pokrivenost uvoza izvozom bila 66,2%. Izvoz je u periodu januar – april 2026. godine smanjen za 0,8% u odnosu na period januar – april 2025. godine, dok je uvoz povećan za 4,1%”, navodi se u podacima Zavoda za statistiku Republike Srpske.

Dalje se dodaje da je obim robne razmjene najveći sa Srbijom i vrijedan je 722 miliona KM.

Slijedi Italija sa 563 miliona KM, te Hrvatska sa 434 miliona KM.

Gavran: Jedino podaci na državnom nivou daju realnu sliku

Ekonomista Igor Gavran kaže za “Nezavisne novine” da je izražavanje podataka o spoljnotrgovinskoj razmjeni na entitetskom nivou problematično iz najmanje dva razloga.

“Međunarodna trgovina odvija se između država, a ne dijelova država i to ne oslikava pravi odnos učešća u takvoj trgovini, jer ne prepoznaje činjenicu da su u izvozu iz jednog entiteta učestvovali u mnogim slučajevima i radnici, i sirovine, i komponente iz drugog entiteta, kao što ne prepoznaje u uvozu da je značajan dio uvezene robe u jedan entitet na kraju prodat ili utrošen na području drugog entiteta ili od potrošača/korisnika iz drugih entiteta. Zbog toga jedini podaci na državnom nivou daju realnu sliku”, istakao je Gavran.

Prema njegovim riječima, u ovom slučaju, kada su u oba entiteta trendovi isti, nema nikakve dileme da je povećanje deficita negativno.

“Bez obzira na eventualno ‘prelivanje’ uvoza i izvoza između entiteta, očito je stanje nepovoljno u cijeloj državi. Iako tu ima značajniji efekat rasta cijena goriva i rasta cijena generalno, to ne može biti opravdanje za rast deficita. Da je uzrok u enormnim ulaganjima i povećanju obima proizvodnje koji zahtijevaju novu opremu, to bi eventualno mogao biti rijetki primjer privremenog opravdanog deficita, ali nemamo takvih najava i projekata. Ovo je jednostavno odraz lošeg stanja u ekonomiji pojačanog negativnim vanjskim faktorima”, naglasio je Gavran.

Nastavi čitati

Aktuelno