Connect with us

Svijet

KO SVE DOLAZI U MOSKVU? Hoće li Vučić na Paradu pobjede?

Parada pobjede postala je tradicija poslije raspada Sovjetskog Saveza, a od 1995. godine postala je redovan događaj.

Tokom proteklih 30 godina, Paradi su prisustvovali mnogi istaknuti svjetski lideri, a među najvažnijim gostima bili su generalni sekretar UN Butros Butros Gali, predsjednici Sjedinjenih Američkih Država, Francuske i Njemačke, premijeri Kanade i Velike Britanije, kao i najviši zvaničnici mnogih drugih zemalja, uključujući i predstavnike bivših sovjetskih republika.

Međutim, što se najviših zvaničnika tiče, situacija se u posljednje tri godine, otkako traje rat u Ukrajini, drastično mijenja.
Među potvrđenim gostima za Dan pobjede nad fašizmom u Moskvi su predsjednik Kine Si Đinping, predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko, predsjednik Venecuele Nikolas Maduro i predsjednik Brazila Luis Inasio Lula da Silva.

Paradi će prisustvovati i predsjednici Burkine Faso, Vijetnama, Kube, Abhazije, Azerbejdžana, Palestine, Tadžikistana, Turkmenistana, Kazahstana, Kirgistana, Uzbekistana i Jermenije.

Među prvim svoj dolazak je potvrdio predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik. Obzirom da je Dodik odlazio u Moskvu i redovno održavao sastanke se Putinom u proteklom periodu ne očekuje se da prvobitno obećanje nr ispuni.

Si Đinping stiže u Moskvu, Parada ipak bez premijera Indije

Kako je danas saopštio Kremlj, kineski predsjednik Si Đinping boraviće u zvaničnoj posjeti Rusiji od 7. do 10. maja, na poziv ruskog predsjednika Vladimira Putina.

„Kineski predsjednik će učestvovati na svečanostima posvećenim 80. godišnjici pobjede u Drugom svjetskom ratu“, prenijela je agencija RIA Novosti.

I dok predsjednik Kine stiže u Rusiju, indijski premijer Narendra Modi neće biti u Moskvi 9. maja, iako je njegov dolazak prethodno najavljen.
Modi je dobio zvanični poziv početkom aprila, a ruska državna novinska agencija TASS objavila je da je njegovo prisustvo „vrlo vjerovatno“, uključujući i moguće učešće indijske vojske u paradi na Crvenom trgu.

U međuvremenu, svoje učešće je otkazao i indijski ministar odbrane Rajnat Sing, koji je trebao da zamijeni Modija, a po pisanju Tajms of Indija, Indiju će u Moskvi predstavljati državni sekretar u Ministarstvu odbrane Sandžaj Set.

Vučić i Fico, i pored zdravstvenog stanja, ipak dolaze u Moskvu?

Kao gosti na Paradi u Moskvi najavljeni su i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, premijer Slovačke Robert Fico i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

U međuvremenu, objavljeno je da je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić bio primoran da prekine posjetu Sjedinjenim Državama zbog zdravstvenih problema.

Vučić je ranije rekao da će putovati u Moskvu 9. maja, a tokom sastanka sa srpskim patrijarhom Porfirijem u Kremlju, predsjednik Rusije Vladimir Putin izjavio je da očekuje dolazak predsjednika Srbije povodom obilježavanja 80. godišnjice pobjede u Velikom otadžbinskom ratu.

Ministar finansija i prvi potpredsjednik Vlade Srbije Siniša Mali izjavio je juče da ne zna da li će predsjednik Srbije Aleksandar Vučić 9. maja otići u posjetu Moskvi za Dan pobjede.

„Jedino što mogu da kažem, znajući njega, s obzirom na to da je čovjek od riječi, a dao je riječ da će tamo biti, pretpostavljam da će svoju riječ i ispuniti, ali ja to u ovom trenutku ne mogu da vam kažem“, rekao je Mali za RTS.

Jan Rihter, poslanik vladajuće stranke Smer u Slovačkoj, izjavio je da premijer Robert Fico i dalje planira da otputuje u Moskvu, i pored glasina da je, zbog zdravstvenog stanja, moguće da neće prisustvovati Paradi povodom Dana pobjede 9. maja.

Iako razlog za moguće otkazivanje posjete nije otkriven, Rihter je rekao da je Fico u dobrom psihofizičkom stanju.

„Možda to ima veze sa približavanjem 15. maja (Fico je preživio pokušaj atentata 15. maja prošle godine) i možda postoji psihološki problem, jer tek sada shvata šta se sve moglo dogoditi“, rekao je Rihter nakon novinskih napisa o Ficovom zdravlju, pošto je premijer Slovačke otkazao svoj raspored za 1. maj.

Prema riječima predsjednika parlamentarne frakcije Smera, Fico će biti jedini slovački političar koji će prisustvovati proslavi u Moskvi.

Kaja Kalas, visoka predstavnica Evropske unije za spoljne poslove i bezbjednosnu politiku, pozvala je 14. aprila evropske lidere da ne učestvuju u vojnim proslavama u Moskvi 9. maja, već da umesto toga pokažu solidarnost sa Ukrajinom.

Evropska unija je takođe dala jasna uputstva državama kandidatima za EU da ne prisustvuju paradi 9. maja u Moskvi i da ne posjećuju Rusiju.

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da Kijev ne može da garantuje bezbjednost svjetskim liderima koji će boraviti u Moskvi 9. maja povodom obilježavanja osamdesete godišnjice pobjede u Drugom svjetskom ratu.

Kako je ranije potvrdio portparol UN Stefan Dijarik, generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš neće putovati u Rusiju kako bi učestvovao u predstojećim proslavama povodom 80. godišnjice pobjede Sovjetskog Saveza u Drugom svjetskom ratu.

Dijarik novinarima nije dao dodatne detalje o razlozima Guterešove odluke da odbije poziv.

Kremlj je ranije objavio da ne očekuje da će Gutereš biti prisutan na Paradi pobjede 9. maja.

Tramp objavio da SAD ima svoje „Dane pobjede“

U međuvremenu, predsjednik SAD Donald Tramp objavio je da namjerava da 11. novembar i 8. maj, ključne datume u dva svjetska rata, preimenuje u „Dane pobjede“.

„Preimenovaću 8. maj u Dan pobjede u Drugom svjetskom ratu i 11. novembar u Dan pobjede u Prvom svjetskom ratu“, napisao je Donald Tramp na svojoj platformi Truth Social.

Osmi maj, koji se široko slavi u Zapadnoj Evropi, nije državni praznik u SAD. Taj dan se slavi kao dan kapitulacije nacističke Njemačke 1945. godine.

Poslije februarskog telefonskog razgovora Putina i Trampa postojale su naznake da bi američki predsjednik mogao posjetiti Moskvu 9. maja.

Tada je portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio da bi Putin rado dočekao Trampa u Moskvi 9. maja ako bude donesena odgovarajuća odluka.

Related Topics:

Svijet

DIREKTOR CIA O OBJAVI TAJNIH DOKUMENATA: Cilj jačanje povjerenja u izbore

Direktor američke Centralne obavještajne agencije (CIA) Džon Retklif izjavio je danas da je cilj objavljivanja dokumenata o američkim izborima, sa kojih je administracija predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa skinula oznaku tajnosti, jačanje povjerenja javnosti u izborni proces, dok su kritičari ocijenili da bi taj potez mogao da proizvede suprotan efekat.

Retklif je na društvenoj mreži Iks naveo da zaštita američke demokratije i integriteta izbora od stranog uticaja i miješanja ostaje jedan od najvažnijih prioriteta.

“Ta pitanja zaslužuju javnu provjeru kako bi temelji naše demokratije, bezbjednost i povjerenje javnosti u izbore bili neupitni”, poručio je Retklif, prenio je CNN.

CIA je bila jedna od nekoliko američkih agencija koje su učestvovale u objavljivanju dokumenata na sajtu Bijele kuće.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je prethodno danas, u obraćanju naciji, da je Kina nezakonito pribavila podatke o oko 220 miliona američkih birača i pokušala da utiče na predsjedničke izbore 2020. godine, pozivajući se na dokumenta sa kojih je administracija skinula oznaku tajnosti i objavila ih na sajtu Bijele kuće.

Retklif je tokom prvog mandata Donalda Trampa obavljao funkciju direktora Nacionalne obavještajne službe (ODNI), kada je američka obavještajna zajednica zauzela stav koji se razlikovao od tvrdnji koje je Tramp iznio u svom obraćanju.

Nastavi čitati

Svijet

VELIKI POŽAR U ŠPANIJI: Vatra guta hiljade hektara šume, vatrogasci daju sve od sebe da ugase vatru

Šumski požar u opštini Ores u sjevernoj španskoj regiji Aragon izgorjelo je više od 7.600 hektara, a najmanje 1.000 ljudi je evakuisano dok vatrogasci pokušavaju obuzdati požar.

Požar, koji je izbio u blizini Oresa u sjeveroistočnoj španskoj regiji Aragon 15. jula tokom intenzivnog toplotnog talasa, brzo se proširio preko suve vegetacije, što je izazvalo preventivnu evakuaciju najmanje pet sela.

Vlasti su premjestile stanovnike na sigurno dok je gust dim prekrio područje, a brzo napredujući plamen prijetio domovima, poljoprivrednom zemljištu i kritičnoj infrastrukturi.

Vojne jedinice za hitne slučajeve, uključujući špansku specijaliziranu Unidad Militar de Emergencias (UME), bile su raspoređene zajedno s civilnim vatrogasnim ekipama, radeći danonoćno u izazovnim uslovima. Timovi na terenu koristili su crijeva visokog pritiska i tehnike probijanja požara, dok je zračna podrška iz helikoptera i aviona za bacanje vode vršila ponovljena ispuštanja kako bi usporila napredovanje požara preko neravnog i teško pristupačnog terena, prenosi Klix.

Regionalni zvaničnik Roberto Bermudez de Kastro opisao je incident kao jednu od najozbiljnijih požarnih vanrednih situacija u Aragonu posljednjih godina.

Premijer Pedro Sančez obećao je punu podršku vlade tekućim operacijama u hitnim slučajevima i pomoć pogođenim zajednicama, dok nacionalne i regionalne vlasti ostaju u stanju visoke pripravnosti.

Prema Evropskom sistemu za informisanje o šumskim požarima (EFFIS), skoro 400.000 hektara izgorjelo je širom Španije tokom prošlogodišnje rekordne sezone šumskih požara. Stručnjaci upozoravaju da sve češći toplotni talasi, produžena suša i promjenjivi klimatski obrasci pogoršavaju rizike od šumskih požara, posebno u južnoj Evropi, gdje sezone požara postaju duže, intenzivnije i teže ih je kontrolisati.

Nastavi čitati

Svijet

SZO UPOZORAVA: Vještačka inteligencija već odlučuje o zdravlju miliona Evropljana, a većina zemalja nema nikakva pravila

Vještačka inteligencija već je postala dio svakodnevnog rada bolnica širom Evrope – pomaže u postavljanju dijagnoza, organizaciji lečenja i komunikaciji s pacijentima.

Samo 8 odsto zemalja u evropskom regionu Svetske zdravstvene organizacije ima strategiju za primenu vještačke inteligencije u zdravstvu, dok gotovo 40 odsto država nema etičke smjernice za njenu upotrebu u zdravstvenim ustanovama.

Evropa mora da sustigne ubrzani razvoj primjene veštačke inteligencije u bolnicama, upozorava Svjetska zdravstvena organizacija (SZO).

Rješenja zasnovana na vještačkoj inteligenciji sve se više primjenjuju u evropskim bolnicama, ali samo mali broj zemalja ima jasna pravila koja uređuju njihovu upotrebu, što može dovesti pacijente u rizik, upozorio je regionalni direktor SZO za Evropu, Hans Henri P. Kluge.

Alati zasnovani na vještačkoj inteligenciji iz korena menjaju zdravstvenu zaštitu i ulivaju nadu zdravstvenim radnicima koji rade pod velikim opterećenjem.

Od dijagnostičkih sistema do unapređenja organizacije rada, vještačka inteligencija pomaže zdravstvenim sistemima širom Evrope. Međutim, iako se ovi alati već koriste, u većini zemalja ne postoje odgovarajući propisi koji bi uređivali njihovu primenu.

„Najveći izazov danas predstavlja jaz između primjene vještačke inteligencije i njenog odgovarajućeg regulisanja”, rekao je Kluge na konferenciji za novinare održanoj 15. jula u Lisabonu.

On je upozorio da će, što taj jaz bude duže postojao, posledice po ljude biti ozbiljnije.

„Pristrasan algoritam može dovesti do pogrešne dijagnoze stvarnog pacijenta, sa stvarnim i ozbiljnim posljedicama”, naglasio je Kluge.

Već dvije trećine od ukupno 53 zemlje evropskog regiona SZO koristi veštačku inteligenciju u dijagnostici, dok polovina država ima čet-botove za komunikaciju s pacijentima zasnovane na vještačkoj inteligenciji. Ipak, samo svaka dvanaesta zemlja ima strategiju koja definiše način upravljanja i nadzora nad njenom primenom.

Samo osam odsto zemalja evropskog regiona SZO ima posebnu strategiju za primjenu vještačke inteligencije u zdravstvu, dok gotovo 40 odsto nema etičke smjernice za njenu upotrebu u zdravstvenim ustanovama.

Situacija nije bolja ni kada je riječ o obrazovanju. Samo svaka peta zemlja uključuje obuku iz oblasti vještačke inteligencije u obrazovanje budućih zdravstvenih radnika, dok tek svaka četvrta organizuje dodatne obuke za zaposlene u zdravstvenom sistemu.

Kluge je ocijenio da je ovakvo stanje „zabrinjavajuće” i upozorio da može imati ozbiljne posljedice po zdravlje ljudi.

„Sve to dodatno narušava poverenje građana u zdravstvene sisteme u cjelini”, rekao je on.

SZO planira da 2028. godine predstavi Mapu puta za primjenu vještačke inteligencije u zdravstvu, koja bi trebalo da posluži kao smernica državama za bezbjednu, etičku i odgovornu upotrebu ove tehnologije.

Nastavi čitati

Aktuelno