Connect with us

Društvo

Kod “Lipe” niče zatvor za najopasnije migrante?

Migrantska kriza ponovo prijeti da bude aktivirana u BiH i to u Unsko-sanskom kantonu, a dok Hrvatska vraća na to područje sve više migranata, na domaćoj sceni traju prepucavanja o tome da li je uz privremeni prihvatni centar “Lipa” počelo da funkcioniše specijalno odjeljenje za one najopasnije, od čega strahuju mještani.

Unsko-sanski kanton je prije nekoliko godina trpio najjači pritisak od strane migranata, jer ih je najviše bilo na toj ruti prema Hrvatskoj koja je članica EU. Situacija se, tvrdi kantonalni premijer Mustafa Ružnić, opet usložnjava nakon što je Hrvatska počela da vraća sve više migranata u BiH, na osnovu Sporazuma o readmisiji. Informacije kojima raspolaže, među kojima je i ona o otvaranju “centra za detenciju” u blizini “Lipe”, pobrojao je u pismo i poslao ga ministru bezbjednosti BiH Nenadu Nešiću, ministru inostranih poslova Elmedinu Konakoviću i direktoru Službe za poslove sa strancima Žarku Laketi. Ružnić tvrdi da je, između ostalog, usljed readmisije posljednjih dana već više stotina migranata stiglo u Krajinu, a da o tome ni riječ nisu rekli nadležni koje je prozvao. Posebno je zabrinjavajuće što postoje, kako piše, indicije da je među novopridošlim migrantima i nepoznat broj onih koji bi mogli predstavljati potencijalni bezbjednosni izazov.

– U prilog tome govore i podaci da je u Privremenom prihvatnom centru na Lipi, uz očigledno, Vašu saglasnost i u tajnosti od nas, otvoren centar za detenciju koji je svojevrsna pritvorska jedinica u koju se prema našim informacijama, a koje ste nam prešutjeli, smještaju oni migranti kojima se zabranjuje kretanje i pod prismotrom su. Jeste se bavili procjenom kakve sve atake mogu očekivati građani ovog dijela BiH i može li s obzirom na nove okolnosti doći i do terorističkih napada – naveo je Ružnić i dodao da je nadležnost Nešića i ostalih da “rade svoj dobro plaćeni posao”.

Za federalne medije se oglasio i ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH Sevlid Hurtić koji tvrdi da je prošle sedmice posjetio kamp i uvjerio se u uslove kakvi vladaju u kampu i centru. Informaciju o otvaranju centra mu je, kaže, saopštila Međunarodna organizacija za migracije (IOM) u BiH, nakon čega je razgovarao sa Ružnićem koji nije bio obaviješten o tome.

– Na terenu sam se uvjerio da je u sklopu centra napravljena jedinica koja liči na klasični zatvor – kazao je Hurtić i dodao da su oko “centra” dignute žice i da će tu sigurno morati raditi ljudi sa dugim cijevima.

Drugačije informacije, s druge strane, imaju Nešić i Laketa, koji za “Glas” tvrde da taj centar nije napravljen. Nešić je, naime, podsjetio da BiH ima potpisan sporazum o readmisiji sa Hrvatskom i iz toga proističe i obaveza prihvata lica koja nezakonito uđu u tu zemlju iz BiH. Govoreći o navodima da postoji poseban centar za detenciju, tvrdi da to nije tačno.

– Takav centar u Lipi ne postoji, niti je otvoren niti postoje lica koja bi mogla biti opasna po građane. Ovu informaciju mi je dao lično direktor Službe za poslove sa strancima BiH Žarko Laketa. Preporučujem gospodinu Ružniću da se, prije nego se usudi da nekome drži lekciju, upozna sa stanjem na području gdje je premijer – istakao je Nešić.

Odgovorio je i na navode Hurtića.

– Cijenim ministra, ali isto tako vjerujem da direktor Službe za poslove sa strancima ima pravu informaciju. Stojim iza riječi direktora Lakete i spreman sam da sa njim i Ružnićem odem tamo te se na licu mjesta uvjerimo da li je to otvoreno ili ne – rekao je Nešić.

Na pitanje da li se, ipak, nešto tome slično pravi, kaže da postoje informacije o tome, a da se sve radi na osnovu sporazuma koji je potpisao bivši ministar bezbjednosti BiH.

– Provjerićemo ko je dao saglasnost i da li je sve u skladu sa zakonom. Ako nije, spreman sam da učinim sve i da izgradnja bude zaustavljena – zaključio je Nešić.

(Glas Srpske)

Related Topics:

Društvo

RHMZ UPOZORENJE! Očekuju se obilne padavine u dijelovima Srpske

Republički hidrometeorološki zavod izdao je upozorenje na obilne padavine u dijelovima Srpske i napomenuo da su moguće bujice u ruralnim područjima.

Meteorolozi navode da nas sutra tokom popodneva očekuje vjetrovito i nestabilno uz kišu i prolazno jače pljuskove sa grmljavinom u većini predjela.

“Duvaće umjeren do jak, ponegdje na jugu i zapadu, i olujni vjetar južnih smjerova. Nestabilno vrijeme sa kišom i pljuskovima sa grmljavinom nastaviće se i u četvrtak 11.09”, kažu u Zavodu i naglašavaju:

“Od srijede popodne do četvrtka popodne u Hercegovini se očekuju obilne padavine. Očekuje se od 50 do 80 milimetara, lokalno i preko 120 milimetara kiše. Duvaće jak, povremeno i olujni vjetar uz udare od 40 do 70 kilometara na sat”.

Zaključuju da je zbog obilnih padavina u kratkom periodu moguća pojava bujičnih vodotokova i problemi sa oticanjem vode u urbanim zonama.

Nastavi čitati

Društvo

ANKETA CENTRALNE BANKE BIH: Privreda i stanovništvo tražiće sve više kredita

Banke u Bosni i Hercegovini očekuju dalji rast kredita i stanovništvu, ali i privredi, pokazuje anketa Centralne banke BiH u kojoj je anketirano osam najvećih banaka u državi.

Kako se navodi u anketi, u pogledu uslova odobravanja kredita preduzećima u drugom kvartalu 2025. godine, provizije i naknade i kamatna marža su imale neto efekat pooštravanja, dok su ostali uslovi odobravanja kredita ostali nepromijenjeni u odnosu na prethodni kvartal.

“U drugom kvartalu 2025. godine neto rezultat iz prikupljenih odgovora ukazuje na to da nije bilo promjene u pogledu učešća odbijenih zahtjeva za kredite preduzećima u odnosu na prethodni period. Potražnja preduzeća za kreditima nastavila je da raste i u drugom kvartalu 2025. godine. Neto rezultat iz odgovora banaka ukazuje da je više banaka prijavilo da je došlo do porasta potražnje za dugoročnim u odnosu na kratkoročne kredite”, piše u anketi.

Dodaje se da istovremeno banke očekuju da će doći do povećanja potražnje preduzeća za kratkoročnim, kao i za dugoročnim kreditima i kreditnim linijama u trećem kvartalu 2025. godine.

“U pogledu uslova odobravanja kredita stanovništvu u drugom kvartalu 2025. godine, provizije i naknade su imale neto efekat pooštravanja, kamatna marža neto efekat ublažavanja, dok su ostali uslovi odobravanja kredita stanovništvu ostali nepromijenjeni u odnosu na prethodni kvartal. Neto rezultat iz prikupljenih odgovora banaka ukazuje da banke očekuju da će se kreditni standardi za odobravanje stambenih kredita stanovništvu ublažiti u trećem kvartalu 2025. godine. Banke imaju optimističan pogled na potražnju stanovništva za kreditima, pa se očekuje porast potražnje u trećem kvartalu 2025. godine”, stoji u anketi Centralne banke BiH.

Marko Đogo, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, rekao je za “Nezavisne novine” da mu je drago što je Centralna banka BiH počela da primjenjuje praksu većih centralnih banaka, odnosno tih monetarnih vlasti.

“Svakako da su ovi podaci očekivani. Ovim anketama se pokušava ispratiti postoji li neki problem. Sama činjenica da velike banke daju odgovore da u većini slučajeva očekuju rast zapravo govori o tome da trenutno ne postoji neka opasnost. To je na neki način direktno znak da se očekuje nastavak privrednog rasta”, objasnio je Đogo.

Prema njegovim riječima, poželjno je da dolazi do rasta kredita, kao što je poželjno da dolazi do rasta privrede i BDP-a.

“Moraju i krediti da to prate, a ako ne prate onda bi došlo da pada nivoa razvoja finansijskog sistema. Rekao bih da se radi o nečemu očekivanom, normalnom, pozitivnom, ali ne toliko da kažemo da je to neko čudo neviđeno, to je zapravo nešto što je sasvim očekivano”, zaključio je Đogo.

Nastavi čitati

Društvo

MREŽARINA IDE U NEBO, a potkozarska sela NEMAJU STRUJU zbog oronulih bandera i žica

Više potkozarskih sela zbog zapuštenosti elektro mreže i oronulih bandera suočeno je sa čestim nestancima električne energije. U prijedorskom zaseoku Lazići niskonaponska mreža svezana je za stabla što, kako kažu tamošnji mještani, predstavlja opasanost i po ljude i životinje. Problem čestog nestanka električne energije za mještane Bistrice, naselja između Prijedora i Banja Luke postao je svakodnevnica. Žice vezane uz stabla, oronule bandere… I tako godinama.

“Ovaj problem je prešao sve mjere. Ja sam ratni vojni invalid i ranjen sam na Brčkom oslobađajući neki dalekovod. Možda bi bilo bolje da ga nisam oslobađao. Pola svoje glave sam dao za to a dešava se da struje nemam nikako”- kaže mještanin Draško Lazić iz bistričkog zaseoka Lazići. I Daniel Lazić potvrđuje da su već navikli da na dnevnom nivou po nekolikk sati nemaju struje.

“Ovde na dnevnom nivou sasvim je normalno da nestane struje dva do tri puta. Navikli smo i po desetak puta. Čim vidimo da se malo naoblači znamo da ćemo ostati bez napajanja strujom. Ako se potrefi vikend, znamo po cijelu noć biti bez struje tako da je to baš problem”, kaže za BN Daniel. On ima farmu krava. Česti nestanci struje gomilaju probleme i štete. Nadležni kaže nemaju sluha. Zbog toga su najavljivali protest pred Elektrokrajinom ali je kako dodaje generalni direktor tog preduzeća održao sastanak sa mještanima uz obećanje da će problem biti riješen. “Oni su čak nešto radili na dalekovodima ali evo vidite ovo danas, ovo nije dalekovod, ovo je niskonaponska mreža koja ne može zimu dočekati. Još će nam gore biti. Vidimo da nadležni nemaju sluha za ovo. Ovo nije neki problem uraditi. Neka pozovu nas mještane, mi ćemo ovo uraditi i napraviti”, dodaje Lazić.

Odgovor na pitanje da li će i kada doći do rekonstrukcije niskonaponske mreže u Bistrici i susjednim selima kojeg smo uputili prema Elektrokrajini Banja Luka, do zaključenja priloga nismo dobili.
BN

Nastavi čitati

Aktuelno