Connect with us

Uncategorized

KOGA BRIGA ZA GRAĐANE?! Ništa od smanjenja akciza – sve blokira SNSD i institucije!

Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH usvojio je izmjene Zakona o akcizama, međutim, po svemu sudeći, od smanjenja ili ukidanja dijela akciza na naftu i naftne derivate od strane Savjeta ministara BiH vjerovatno neće biti ništa.

Ključna prepreka: Dom naroda i politički odnosi

Naime, da bi te izmjene zakona stupile na snagu, potrebno je da ih usvoji i Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH, gdje SNSD, koji je protiv tih izmjena, “drži ključeve” kvoruma. Dodatni filter: Upravni odbor UIO

U slučaju da se to desi, odnosno da Dom naroda usvoji izmjene Zakona o akcizama, sve to treba proći i Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje BiH, gdje se odluke donose konsenzusom sva tri ministra finansija u BiH.

S obzirom na protivljenje Republike Srpske, izvjesno je da Srđan Amidžić, ministar finansija i trezora BiH, i Zora Vidović, ministarka finansija Republike Srpske, neće dati zeleno svjetlo na smanjenje ili ukidanje akciza na način kako to predviđa izmijenjeni Zakon o akcizama BiH. Šta predviđaju izmjene zakona

Podsjećanja radi, izmjenama Zakona o akcizama koje su usvojene u Predstavničkom domu omogućava se Savjetu ministara da smanji ili ukine akcize na naftu i naftne derivate, ali u periodu ne dužem od šest mjeseci u toku kalendarske godine.

“Sve treba ići na Upravni odbor UIO i to je u skladu sa Zakonom o sistemu indirektnog oporezivanja i Zakonom o akcizama. Ništa se ne mijenja ako ministri entitetskih vlada nisu za”, ispričao je izvor “Nezavisnih” blizak UIO.

Mogući scenarij: zakon pada već na startu

Međutim, pitanje je da li će potencijalno smanjenje ili ukidanje akciza uopšte i doći do Upravnog odbora jer bi izmjene Zakona o akcizama mogle pasti već na Domu naroda.

“Nećemo nikada pristati da se o tome razgovara na nivou BiH”, rekao je Radovan Kovačević, delegat SNSD-a u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, dodajući da se o akcizama može razgovarati između Republike Srpske i Federacije BiH.

“Nikakva odluka o tome nije donesena. Neko je preglasavajući volju Republike Srpske donio odluku u jednom od dva doma, a to mora biti u oba doma. Nametanje nije prihvatljivo”, rekao je Kovačević.

Suprotni stavovi: zaštita građana ili populizam

S druge strane, Branko Blanuša, predsjednik SDS-a, pozvao je delegate u Domu naroda da rade u interesu naroda i da hitno zaštite standard građana od poskupljenja goriva i osnovnih životnih namirnica.

“Imamo najniže plate i penzije u Evropi i logično je da država zaštiti svoje građane od divljanja cijena goriva koje za sobom posljedično nosi inflatorni udar, zbog čega moramo hitno reagovati i obuzdati rast cijena goriva. Samo u prva dva mjeseca ove godine od PDV-a je ubrano 84 miliona više u odnosu na prva dva mjeseca prošle godine. To je novac građana i odgovorna država će se odreći dijela novca od akciza kako bi narod bio zaštićen od siromaštva”, rekao je Blanuša, a saopšteno je iz SDS-a.

Politička pozadina i ranije najave

Inače, odmah nakon što je podnesena inicijativa o izmjeni Zakona o akcizama od strane Saše Magazinovića, šefa Kluba poslanika SDP-a u Predstavničkom domu, SNSD je rekao da je protiv i da neće pristati na to jer se radi o prenosu nadležnosti. Tokom rasprave SNSD-ovi poslanici istakli su i da se radi o populističkoj mjeri koju ne treba usvajati jer “kriza neće dugo trajati”. Naveli su i da je Republika Srpska već reagovala na način da je ograničila marže i sprovela inspekcijske kontrole po benzinskim pumpama.

Argumenti za smanjenje akciza

S druge strane, za razliku od SNSD-a, gotovo svi ostali poslanici koji su diskutovali rekli su da nema govora o prenosu nadležnosti, istovremeno se pitajući kako to ranije nisu prenošene nadležnosti, iako se Zakon o akcizama mijenjao nekoliko puta. Naglasili su i da smanjenje ili djelimično ukidanje akciza neće uticati na budžet jer zbog rasta cijena nafte i naftnih derivata rastu i prihodi od PDV-a koji će eventualni pad prihoda od akciza “poravnati”.

Širi kontekst: globalna kriza i rast cijena

Inicijativa za izmjenu Zakona o akcizama upućena je nakon napada SAD i Izraela na Iran i zatvaranja Ormuskog moreuza. To je podiglo cijenu nafte, a posljedica toga je znatan rast cijena goriva na benzinskim pumpama u Bosni i Hercegovini. Do sada, zemlje regiona Hrvatska, Srbija i Crna Gora već su reagovale i smanjile akcizu, mada u Republici Srpskoj kažu da je Srbija smanjila akcizu za 20 odsto i ona sada iznosi 0,9 KM, dok je ta akciza u BiH trenutno 30 feninga.

Related Topics:

Uncategorized

“NAŠ CILJ JE JASAN, RJEŠAVAMO PROBLEM KOJI TRAJE GODINAMA”! Nastavljeni milionski radovi širom Banjaluke, evo šta je u planu!

U okviru realizacije projekta „Voda 3“, nastavljeni su radovi na izgradnji vodovodne mreže u naselju Bukvalek, u zaseoku Milašinovići.

Riječ je o izgradnji novog kraka vodovodne mreže u dužini od oko 850 metara, a radove na ovoj lokaciji obišla je i gradski menadžer Mirna Savić-Banjac, koja je tom prilikom istakla da je za nastavak projekta „Voda 3“ u ovoj godini obezbijeđeno 1,5 miliona KM, te da se radovi istovremeno izvode na više lokacija širom Banje Luke.

– Obezbijedili smo sredstva i nastavili realizaciju projekta „Voda 3“. Naš cilj je jasan, da nastavimo širenje vodovodne mreže i da uredno i stabilno vodosnabdijevanje obezbijedimo i u onim dijelovima Banje Luke u kojima se na to čekalo godinama. Bukvalek je samo jedna od lokacija na kojima trenutno radimo, a paralelno realizujemo značajne radove i u brojnim drugim naseljima – poručila je Savić-Banjac.

Kako je navela, nastavljamo radove i na sistemu Jagare–Ponir, rekonstrukciji i proširenju sistema Grab, ali i na izgradnji i proširenju sekundarne vodovodne mreže širom grada.

–Trenutno radimo u Ulici Blagoja Parovića, Grmečkoj, ogranku Karađorđeve, Ulici Drakulićkih žrtava, u Motikama, Gornjoj Piskavici, Racunama i Bistrici. Dakle, riječ je o velikom investicionom ciklusu kojim nastavljamo da rješavamo jedno od najvažnijih životnih pitanja naših sugrađana, a to je stabilno i uredno vodosnabdijevanje – naglasila je gradski menadžer.

Ona je još jednom podsjetila da će nastavkom projekta „Voda 3“ biti proširena sekundarna vodovodna mreža u više gradskih i prigradskih naselja, napomenuvši da je za realizaciju ovih aktivnosti u ovoj godini obezbijeđeno 1,5 miliona KM.

Nastavi čitati

Uncategorized

STUDENTI SRPSKE PORUČILI: Naši generali nisu zločinci, a Srpska nije genocidna – Izdali ste nas!

“Naši generali nisu zločinci! Republika Srpska nije genocidna, izdali ste nas!”

Ovo su transparenti koji su večeras postavljeni na Studenskom domu u Palama.

Ovo je odgovor studenata Univerziteta u Istočnom Sarajevu, koji su, kako tvrde, reagovali na one pojedince i poličke stranke koji Republiku Srpsku nazivaju “genocidnom” i srpske generale zločincima u matici Srbiji.

Identični transparenti tokom noći postavljeni su i na Studentskom domu u Lukavici, Istočnom Sarajevu, kao i u kampusu u Banjaluci.

“Poruke, kojima Republiku Srpsku nazivaju “genocidnom”, a srpske generale “zločincima” slušamo u federalnom Sarajevu i na njih smo navikli, ali krajnje je drsko i bezobrazno da nas tako identifikuju u našoj matici Srbiji”, kazali su studenti koji su nam poslali fotografije.

Podsjetimo da su se takve poruke nedavno čule i na protestu u Novom Pazaru, koji je organizovala Studentska lista zajedno sa pojedinim opozicionim liderima u Srbiji.

Nastavi čitati

Uncategorized

“SUPERKOMPJUTER” spojio Srbiju i BiH u baražu za opstanak u Ligi nacija

Srbija je posljednja u grupi Lige nacija, ali ‘superkompjuter’ predviđa mogućnost baraža u kome bi im potencijalni rival bila selekcija Bosne i Hercegovine.

Fudbalska reprezentacija Srbije doživjela je četiri poraza na startu Lige nacija zbog čega je posljednjeplasirana u svojoj grupi, međutim to ne znači da su u potpunosti otpisani. “Superkompjuter” za sada procjenjuje da neće ispasti direktno iz “A” divizije, daju im solidne šanse da odu makar u baraž. Naravno, da bi se to uopšte dogodilo, potrebno je da se poklope određene stvari.

Kako Srbija opstaje u “A” Ligi nacija?

Pravila pred novu Ligu nacija su promijenjena zbog ideje da se ovo takmičenje igra u drugačijem formatu od idućeg izdanja, uz svega tri divizije umjesto četiri. Zbog toga, samo će dvije od četiri poslednjeplasirane ekipe iz “A” divizija ispasti direktno u “B”. Vjerovali ili ne, trenutno Srbi nisu najgori.

“Superkompjuter” procjenjuje da su gore i Turska i Češka, koje su odigrale po tri utakmice i sve tri izgubile. Imaju bolju gol-razliku od njih, dok su takođe one i u težim grupama i zato im se daju veće šanse za direktno ispadanje.

Naravno, one imaju prednost i što će odigrati meč više i imati priliku da poprave utisak, ali neće im biti uopšte lako.

Srbiji se smiješi baraž sa BiH

Preostale dvije četvrtoplasirane i dvije najgore trećeplasirane igraće baraž sa drugoplasiranima iz “B” divizije, za opstanak u “A”. To je izvesno najbolje mjesto kome može da se nada Srbija, pošto ima pet bodova manje od Njemačke, a osam manje od Grčke i Holandije u dosadašnjem dijelu takmičenja.

Za sada, to govori da bi mogli da igraju protiv Bosne i Hercegovine, Ukrajine i Škotske koje su na ovim “baražnim” pozicijama u “B” diviziji, dok bi UEFA zabranila meč protiv “Kosova”, u skladu sa odrednicama žrijeba.

Ove utakmice u baražu Lige nacija igrala bi se u martu 2027. godine.

Izvjesno da su “orlovi” drugi šešir

Podsjetimo, ubuduće će svaka od tri divizije imati po 18 reprezentacija. U svakoj od tih divizija, imaćemo po tri grupe od po šest timova, dakle više utakmica, dok će kao i do sada oni iz “A” divizije moći jedino do pehara. Ovaj sistem važiće od narednog ciklusa Lige nacija, poslije kvalifikacija za Evropsko prvenstvo – za koje je bitan plasman u ovogodišnjoj Ligi nacija.

Ovo je poslednji ciklus sa “starim” modelom kvalifikacija (12 kvalifikacionih grupa sa četiri ili pet učesnika), gdje Srbija cilja što bolji položaj u šeširima. Reprezentacije će biti podijeljene u pet šešira i za Srbiji se smiješi drugi, zbog loših rezultata u kom će izvjesno biti i BiH.

Prvi šešir: Portugal, Španija, Francuska, Holandija, Engleska, Grčka, Belgija, Danska, Nemačka, Italija, Norveška, Hrvatska
Drugi šešir: Vels, SRBIJA, Turska, Češka, Švajcarska, Švedska, Austrija, Severna Irska, Bosna i Hercegovina, Ukrajina, Škotska, “Kosovo”
Treći šešir: Poljska, Mađarska, Slovenija, Republika Irska, Gruzija, Izrael, Rumunija, Severna Makedonija, Crna Gora, Slovačka, Island, Finska
Četvrti šešir: Albanija, Estonija, Kipar, Moldavija, Belorusija, Luksemburg, Jermenija, Farska Ostrva, Kazahstan, Bugarska, Letonija, San Marino
Peti šešir: Malta, Azerbejdžan, Litvanija, Gibraltar, Andora, Lihtenštajn
Podsjetimo, Srbija igra još 13. novembra protiv Njemačke u Beogradu, a 16. novembra sa Grčkom u gostima.

Nastavi čitati

Aktuelno