Mljekari od Vlade Republike Srpske traže da se hitno odobre dodatna sredstva u iznosu od 2 miliona KM za izgradnju mljekare u Prnjavoru, kako bi je što prije pustili u rad i minimalizovali potencijalne krize u budućnosti slične trenutnoj krizi u ovoj oblasti.

o je jedan od zaključaka koje je Udruženje poljoprivrednih proizvođača mljekara Republike Srpske uputilo Anđelki Kuzmić, ministarki poljoprivrede Srpske, nakon redovne godišnje skupštine Udruženja, održane 4. marta.

Osim toga, mljekari traže i hitnu isplatu svih zaostalih dugovanja. Upoznali su Kuzmićevu da su zaključili da sačekaju 10 dana da se uplate dugovanja za prošlu godinu i podsjetili je da je pred brojnim gostima i članovima Udruženja rekla da će isplate krenuti od ponedjeljka.

– Do dana današnjeg nije bilo nikakve uplate za mljekare. Treba naglasiti da je na sastanku sa predsjednikom Vlade Republike Srpske Savom Minićem, 27. januara, dogovoreno da se novembarska premija uplati 15. februara, a decembarska do 25. februara. Nijedna još nije izmirena. Ističemo da je zaista teška situacija. Rastu cijene goriva, đubriva i svih inputa, a već je došlo i do rasta cijena usluga. Nama su, s druge strane, značajno smanjeni prihodi, odnosno otkupne količine i cijene mlijeka, i do 25 odsto na nekim gazdinstvima – naveli su mljekari.

Oni su ministarki iznijeli i prijedlog mjera za očuvanje života na selu, navodeći da Austrija svakom registrovanom gazdinstvu isplaćuje 1.700 evra mjesečno, uz obavezu da proizvodi i prodaje na tržištu.

– Naš prijedlog je da u Republici Srpskoj to bude pola od iznosa u Austriji, odnosno 1.700 KM mjesečno, uz očuvanje ostalih mjera podsticaja koje sada postoje i njihov rast u skladu sa trendovima na tržištu i u okruženju. Očekujemo da bi nekih 8.000 do 10.000 gazdinstava moglo biti korisnik ove mjere, od ukupno 18.500 aktivnih gazdinstava u 2025. godini. Prijedlog je da korisnici mogu biti samo ona gazdinstva čiji članovi uže porodice nisu zaposleni u državnim ili opštinskim organima i preduzećima, a koji mogu dokazati da prodaju svoje poljoprivredno-prehrambene proizvode na tržištu ili na gazdinstvu. Dodajmo i da je do prije samo desetak godina bilo 13.000 proizvođača mlijeka u Srpskoj, dok danas ukupno aktivnih poljoprivrednih gazdinstava ima 18.500 – naveli su iz Udruženja.

Opravdanost ove mjere potkrijepili su podacima Saveza sindikata da u sindikalnoj potrošačkoj korpi hrana učestvuje sa 45 odsto u mjesečnim troškovima domaćinstva, odnosno sa 1.298,95 KM, što ukupno iznosi 519.580.000 KM.

– Na godišnjem nivou to iznosi 6.234.960.000 KM na oko 400.000 domaćinstava (popis iz 2013. godine). Samo iznos PDV-a u okviru ovog iznosa je 935.244.000 KM. To je bez stvaranja dodatne vrijednosti, ulaganja poljoprivrednika, njihovih troškova i poreza, što ukupno iznosi blizu dvije milijarde KM. Kada bi svih 18.500 aktivnih gazdinstava dobilo ova sredstva, to bi iznosilo 377.400.000 KM, što je nešto manje od jedne trećine samo naplaćenog PDV-a – navodi se u objašnjenju.

– Mjera bi stimulisala veliki broj stanovnika naših sela da ostanu tu i dugoročno smanjila odliv ljudi sa sela, te pomogla u njegovom očuvanju. Vjerovatno bi se otvorila i nova radna mjesta na selu, a povećali bi se i prihodi u posebno izrazito nerazvijenim opštinama u Srpskoj – istakli su iz Udruženja.

Dodali su da bi ova mjera zasigurno motivisala i veliki broj zaposlenih u državnom sektoru da daju otkaz i pokrenu vlastiti biznis na selu, rasteretila bi državni aparat, smanjila pritisak na budžet, pomogla u stvaranju nove vrijednosti i povećala investicije i inovativnost kod stanovništva, kao i prihode Republike.

– Mjera bi pomogla povećanju investicija u selo, povećala vrijednost imovine na selu i pomogla da se u veliki broj naših sela koja su zarasla vrati život. Porast broja investicija znači i povećanje prihoda Republike, što otvara prostor za podršku novim investicijama i razvoju realnog sektora – naveli su iz Udruženja mljekara Srpske.