U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti sunčano vrijeme uz umjerenu oblačnost, a poslije podne mogući su slaba kiša i snijeg.

Ujutro će na sjeverozapadu biti oblačno, a u ostalim krajevima vedro uz mraz, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

U nastavku dana očekuje se toplije vrijeme uz oblačnost koja će se sa sjeverozapada do večeri premještati ka jugoistoku.
Padaće slaba kiša koja će u višim predjelima prelaziti u susnježicu i snijeg, dok će na krajnjem jugu biće pretežno sunčano uz prolaznu oblačnost.

Duvaće slab do umjeren vjetar, u Hercegovini na udare jak, sjevernih smjerova.

Jutarnja temperatura vazduha biće od minus tri do dva, u višim predjelima od minus devet, a dnevna od sedam do 12, na jugu do 14, u višim predjelima jedan stepen Celzijusov.

Inspektor je donio mjeru zabrane korištenja dječijeg vrtića “Pčelica” u Kozarskoj Dubici dok se ne ustanovi da li je objekat bezbjedan ili dok se ne otklone nedostatci ako ih utvrde ovlaštena lica, izjavio je danas šef Odsjeka za inspekcijske poslove grada Prijedora Aleksandar Bradić.

On je naveo da je urbanističko-građevinski inspektor prijedorskog Odsjeka za inspekcijske poslove konstatovano da je dio maltera sa stropa pao u jednoj od prostorija vrtića “Pčelica” u kojoj borave djeca, te je zabranio korištenje s obzirom na to da je riječ o objektu u kojem borave djeca, njih 125.

“U slučaju da se isto ponovi, može doći do nesagledivih posljedica”, rekao je Bradić Srni.
Urbanističko-građevinski inspektor grada Prijedor uvid u stanje na terenu u dubičkom vrtiću obavio je po saglasnosti Republičke uprave za inspekcijske poslove Banjaluka.

Građani Bosne i Hercegovine imaju kredite u bankama u visini od 12,9 milijardi KM, pokazuju podaci Centralne banke za januar ove godine.

U ovim podacima se navodi da je poredeći januar ove sa januarom prethodne godine u sektoru stanovništva zabilježen rast kredita za 1,11 milijardi KM ili 9,4 odsto.

“Ukupni krediti domaćim sektorima na kraju januara 2025. godine iznosili su 25,76 milijardi KM, u odnosu na prethodni mjesec zabilježeno je smanjenje kredita od 64,6 miliona KM (0,3%). Kreditni rast je registrovan kod sektora stanovništva za 41 milion KM (0,3%) i kod ostalih domaćih sektora za 10,1 milion KM (3,3%). Krediti su na mjesečnom nivou smanjeni kod privatnih preduzeća za 88,5 miliona KM (0,8%), kod vladinih institucija za 12,7 miliona KM (1,0%), i kod nefinansijskih javnih preduzeća za 14,5 miliona KM (2,1%)”, stoji u podacima Centralne banke BiH.

Ovo znači da od ukupnih kredita u Bosni i Hercegovinu polovinu čine krediti stanovništvu.

“Godišnja stopa rasta ukupnih kredita u januaru 2025. godine iznosila je 9,8%, nominalno 2,29 milijardi KM. Godišnji rast kredita registrovan je kod sektora stanovništva za 1,11 milijardi KM (9,4%), kod privatnih preduzeća za 846,1 milion KM (8,7%), kod vladinih institucija za 177,4 miliona KM (16,1%), kod nefinansijskih javnih preduzeća za 74,9 miliona KM (12,3%) i kod ostalih domaćih sektora za 84,7 miliona KM (36,2%)”, piše u podacima.

Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, kazao je za “Nezavisne novine” da ključni razlog za veću zaduženost stanovništva leži u raskoraku između potrošačke korpe i dohotka građana.

“Stoga, svako povećanje zarada vodi rastu kreditne sposobnosti i većem zaduživanju. Sa druge strane, banke radije odobravaju kredite stanovništvu sa dobrim kolateralom u vidu plata zaposlenih u javnom sektoru ili hipoteka za kupovinu nekretnina. Zato je i procenat nenaplaćenih kredita stanovništvu nizak. Iz tih razloga banke radije kreditiraju stanovništvo nego privredu jer nisu skloni preuzimanju rizika”, naglasio je Mlinarević.

Admir Arnautović, predsjednik Udruženja kluba potrošača srednje Bosne Travnik iz Travnika, naveo je da se nastavlja trend rasta cijena na tržištu Bosne i Hercegovine koji ne prati rast i prosječnih primanja, što sve više i više predstavlja ozbiljan problem za većinu građana BiH. “Nažalost, kreditna zaduženja predstavljaju jedno od najčešćih rješenja ovog problema. Ekstreman rast cijena nekretnina uslovio je i potrebu da stambeni krediti budu sve viši i na duži rok, čak i za male stanove. Rast cijena života prisiljava građane na sve češće dizanje nenamjenskih kratkoročnih kredita”, istakao je Arnautović.

On je dodao da se preživljava od plate do plate sve češće i korištenjem kreditnih kartica.

Prema njegovim riječima, ovo sve zajedno vodi građane BiH u još nepovoljniji položaj, jer često bankarski troškovi i kamate prelaze i 10% mjesečnih primanja.

“O tome malo potrošača vodi računa prilikom zaduženja, ali je to često omča oko vrata koje se jako teško riješiti. I, nažalost, predstavlja iz godine u godinu sve veći problem za veliku većinu građana”, dodao je on.