Zajedno sa brojnim mještanima i vjerujućim narodnom, gradonačelnik Draško Stanivuković prisusvovao je maslima u Golešima, kao i osvećenju Časnog krsta kod Gajića.

Kako je poručio gradonačelnik, često prisusvuje maslima jer su upravo ona dio naše tradicije i identiteta našeg naroda.

-Masla se dešavaju u mjestima gdje se naš narod na selima moli Bogu za blagorodne i plodne njive, žito i usjeve, odnosno da sve ono što se u zemlju posadi nikne i svake godine donosi sve više plodova. To je tradicija koja se prenosi sa generacije na generaciju. Danas je moja generacija tu, ali i mlađi ljudi preuzimaju ulogu domaćina i čuvara običaja. Drago mi je što ovdje dolazim već više od jedne decenije. Dolazio sam kao odbornik, kao narodni poslanik, a gotovo u kontinuitetu i kao gradonačelnik. Volim Goleše i Pervan, jer je i ovo moj rodni kraj – rekao je gradonačelnik.

Istakao je kako je ovdje ranije dolazio i kada nije bilo infrastrukture, koja je danas izgrađena.

-U svakom malom dijelu razvoja ovog mjesta učestvovao sam kao čovjek, jer sam želio da pomognem. Za svaki rad i trud domaćina koji su se okupljali da nešto urade, imali su slobodu da me pozovu, a mi smo nastojali da pomognemo koliko god smo mogli. Danas imamo dvije ladare, pecanu i Časni krst koji smo osveštali uz molitvu. Prije nekoliko godina uradili smo ovdje i dio puta. Ostaje nam da izgradimo glavnu saobraćajnicu od Čokorskih polja prema Golešima i očekujem da to završimo što prije – rekao je on.

Podsjetio je i na to da je mnogo toga urađeno kada je riječ o vodosnabdijevanju ali i podsticajima u poljoprivredi.

Naime, Časni krst je visine osam metara, te je osveštan u prisustvu vjrujućeg naroda i sveštenstva

Kada je prije nekoliko godina u Banjaluci počelo uvođenje besplatnih udžbenika, subvencija za privatne vrtiće, podrške porodiljama, besplatne legalizacije objekata i drugih pogodnosti za građane, mnogi su tvrdili da je riječ o nemogućim i neodrživim mjerama.

Danas, međutim, sve više lokalnih zajednica širom Republike Srpske primjenjuje upravo one modele koji su prvo zaživjeli u Banjaluci.

Po dolasku na vlast, gradonačelnik Draško Stanivuković započeo je politiku usmjerenu na direktnu podršku građanima, sa ciljem da se značajan dio gradskog budžeta vrati onima kojima je i namijenjen – porodicama, roditeljima, učenicima i mladim ljudima.

Tako su besplatni udžbenici, koji su u Banjaluci postali jedna od najprepoznatljivijih mjera podrške porodicama, vremenom dobili svoju primjenu i u drugim lokalnim zajednicama. Slično je i sa subvencijama za privatne vrtiće, koje su nakon Banjaluke uvedene i u Prnjavoru.

Još jedan primjer je podrška porodiljama. Ono što je Banjaluka pokrenula kao vid konkretne pomoći porodicama danas je praksa i u drugim gradovima.

Posebnu pažnju javnosti privukla je i ideja o dodjeli besplatnih placeva mladim bračnim parovima i porodicama. Iako je ova inicijativa u Banjaluci godinama bila predmet političkih sporova i osporavanja, izmjenama Zakona o stvarnim pravima otvorena je mogućnost da ovu pogodnost uvedu sve lokalne zajednice u Republici Srpskoj. Tako danas besplatne placeve mogu dobiti građani ne samo u Banjaluci, već i u Trebinju i Prijedoru.

Slično je i sa besplatnom legalizacijom objekata, koja je u Banjaluci predstavljala jednu od najznačajnijih mjera za rasterećenje kućnih budžeta građana, a kasnije je dobila i zakonski okvir koji je omogućio njenu širu primjenu.

Upravo zato Banjaluka danas važi za lokalnu zajednicu koja je u proteklih nekoliko godina uvela najviše konkretnih pogodnosti za građane. Ono što je u početku predstavljano kao ambiciozna vizija, vremenom je postalo model koji su počeli da slijede i drugi gradovi i opštine.

Stanivuković tvrdi da bi po dolasku na republičku vlast ovakve mjere zaživjela u cijeloj Srpskoj, a spisku dodaje uniforme za školarce, civilni rok, zabranu korištenja društvenih mreža, udaljavanje kladionica od škola kao i mnoge druge.

Od udžbenika i vrtića do placeva i pomoći porodicama, primjeri pokazuju da su brojne mjere prvo zaživjele u Banjaluci, a potom pronašle put i do drugih sredina. Zbog toga ne čudi što se najveći grad Srpske sve češće navodi kao primjer lokalne zajednice čije politike postaju inspiracija i drugima.

Srpskainfo

Na društvenim mrežama ovih dana kruži vijest da Gradski odbor SNSD Banjaluka za svoje članove organizuje besplatne izlete na Zlatibor i da svim putnicima dodatno dijeli po 50 KM, a aktivnijim članovima ta cifra se, kako saznajemo, kreće i do 200 KM.

Srećan put na izlet poželio im je predsjednik GrO SNSD Banjaluka Goran Maričić, koji je i direktor Poreske uprave Republike Srpske.

-Ako dijeli svoj novac, ima pravo, kao što dijeli i ovdje gradonačelnik, gledao sam svojim očima kad djeci daje novac. Treba provjeriti, trebate ga prijaviti, evo konkretno odmah možemo putem ovih medija, tražiti od policije da provjeri čiji novac dijeli. Ako dijeli svoj novac onda nek dokaže njegovo porijeklo, ako dijeli tuđi novac onda je već u krivičnom djelu, kazao je Minić.

Izleti i podjela novca u organizaciji banjalučkog SNSD-a, čiji je predsjednik Goran Maričić su aktivnosti koje naginju korupciji i još jedna potvrda da je predizborna kampanja u Republici Srpskoj uveliko u toku.

Maričić nije samo predsjednik Gradskog odbora SNSD, nego i direktor Poreske uprave Republike Srpske što je još jedna zloupotreba, jer se radi o važnoj finansijskoj instituciji Republike Srpske na čijem čelu ne bi smio biti neko ko je aktivan u politici.

Zbog manjkavosti Izbornog zakona BiH, preuranjena kampanja nije kažnjiva sve do okončanja procedure ovjere političkih subjekata za učešće na Opštim izborima.

(BN) Foto: BN/Društveme mreže