Connect with us

Društvo

Koliko četvoročlanoj porodici u BiH treba novca za normalan život?

Da bi jedna četvoročlana porodica u BiH mogla normalno živjeti u današnje vrijeme neophodna su minimalna mjesečna primanja, odnosno kućni budžet od bar 3.800 konvertibilnih maraka.

Pokazuje ovo prosta matematička računica, uzimajući u obzir vrijednost potrošačke korpe u maju ove godine, ali i dodatne troškove koje jedna ovdašnja porodica napravi, a da bi sebi obezbijedila minimalne, a normalne uslove za život.

Vrijednost sindikalne potrošačke korpe trenutno iznosi 2.500 maraka, a ona podrazumijeva troškove prehrane, stanovanja i komunalnih usluga, tekuće održavanje domaćinstva, troškove kupovine odjeće, obuće i higijene te stavki – prevoz, obrazovanje i kultura.

Ako ovome dodamo i minimalne troškove jednog sedmodnevnog odlaska na more ili planinu, vannastavne aktivnosti djece i eventualne kreditne obaveze – dolazimo do pomenute svote. U današnje vrijeme vjerovatno nema porodice koja nema bar jedan kredit, da li onaj za kupovinu stana ili automobila ili neki potrošački.

Definicija

Prilikom ove analize uzeli smo u obzir i troškove spremanje zimnice, porodičnih slavlja i slava, ali i kafansku i roštiljsku priču, koje su dio naše kulture. Kao normalnu stavku računali smo i troškove porodičnog odlaska, bar jednom u 15 dana, na ručak ili večeru u neki od restorana. Pretpostavili smo i da ova porodica ima samo jedan automobil.

Kada se podvuče crta, dolazi se do iznosa od minimalno 3.800 maraka koji je jednoj četvoročlanoj porodici sa dvoje djece potreban za normalan život. I sa ovom svotom novca nema mjesta luksuziranju i razbacivanju, kao što je, primjera radi uživanje u duvanskom dimu.

Ljudi, odnosne porodice koje sve ovo mogu da priušte smatraju se srednjim staležom. U prevodu to su porodice koje bez problema mogu podmiriti mjesečni trošak potrošačke korpe, ali im ostane i nešto novca za druge normalne životne troškove i potrebe, što naravno ne podrazumijeva kupovinu jahti ili odlazak na Havaje.

Prema Kembridž rječniku, srednja klasa je društvena grupa koju čine obični ljudi koji imaju dobre poslove i nisu ni bogati, ni siromašni. Ima još raznih definicija, ali sve dijele jedan imenilac – obični ljudi koji su što dalje od bilo kakvih ekstrema, ne naginju ni plus, ni minus.

Inače, da bi neka porodica imala taj status, u slučaju BiH, onda bi trebalo da ispuni sljedeće uslove – da je oboje supružnika zaposleno sa fakultetskom diplomom, po mogućnosti u elektro, finansijskom ili IT sektoru, u kojima se prosječna mjesečna primanja kreću od 1.800 do 1.900 maraka. Druga opcija – da se jedan, ili oba supružnika bave privatnim poslom. Naravno uspješno. Treća – da je bar jedan od bračnih partnera profesionalni političar, direktor u nekoj državnoj instituciji ili dobrostojećem i uspješnom privatnom preduzeću. I na kraju četvrta – kombinacija, prve, druge i treće.

Hod kroz maglu

Koliko je takvih porodica u BiH? Nažalost, takva istraživanja su nalik onim o NLO, ali ako znamo da je prosječna plata kod nas oko 1.270 maraka, onda je zaključak vrlo jasan – vrlo malo.

Koliko? Teško je reći bez analize koja bi obuhvatila jednu veću anketu sprovedenu među porodicama. Ali ono što ipak ukazuje na to da situacija nije nimalo ružičasta, naprotiv, jeste podatak da od ukupnog broja zaposlenih u BiH čak polovina ne može zaraditi platu veću od 1.000 maraka. Tim i takvim porodicama, čak i u slučaju da oboje rade, nedostaje minimum 2.000 maraka da bi mogle normalno živjeti, po standardima srednje klase.

Prethodna računica o minimalnim troškovima za normalan život donekle se poklapa i s onom s portala “Nimbeo”, koji se bavi izračunavanjem životnih troškova jedne prosječne porodice u svijetu.

Ekonomsko blagostanje

Da situacija nije nimalo ružičasta u BiH, ophrvanoj političkim blokadama i “ratovima”, ukazuju i nedavno objavljeni podaci o ekonomskom blagostanju, koji se izračunava na osnovu BDP-a po glavi stanovnika. On je u BiH daleko ispod svjetskog prosjeka, manji za oko 60 odsto, a slučaju evropskog, podaci su još porazniji. Prema podacima Međunarodnog monetarnog fonda, BDP po glavi stanovnika u BiH kreće se oko 8.200 dolara, što je daleko manje od svjetskog prosjeka, koji iznosi 13.440. Ta razlika je još veća ukoliko se napravi poređenje sa “naprednim ekonomijama”, u kojima se on kreće čak oko 55.540 dolara.

Kada je u pitanju BiH, oni su došli do podatka da je to 3.460 maraka (bez troškova stanovanja). Prema podacima s ovog portala ovi mjesečni troškovi u Sloveniji, bez troškova stanovanja, iznose 4.860 maraka, Hrvatskoj 4.480, Crnoj Gori 3.960, Srbiji 3.770, a Sjevernoj Makedoniji 3.000.

Upoređujući to sa prosječnim platama u ovim državama zaključak je da su Slovenci u daleko najpovoljnijem položaju. Najveća prosječna plata isplaćena u zemljama bivše SFRJ je upravo u ovoj zemlji i ona trenutno iznosi oko 1.420 evra. U Hrvatskoj je oko 1.000, Crnoj Gori 757, Srbiji 729, a Sjevernoj Makedoniji 568 evra.

Ono što zabrinjava, ali i ugrožava ionako mali procenat srednje klase kod nas, a koja bi po nekom pravilu trebalo da bude nosilac razvoja društva, u svakom pogledu, jeste da je potrošačka korpa u posljednje dvije godine poskupjela za više od 500 maraka, odnosno za oko 30 odsto, dok su plate u isto vrijeme skočile za dvadesetak odsto.

To znači da je to samo u posljednje dvije godine u dobroj mjeri dodatno ugrozilo standard velikog broja građana, pa i onih koji su do 2021. godine imali koliko-toliko normalan život.

Nestanak

Ukazuje na ovo i banjalučki socilog Duško Vejnović, navodeći da smatra da u BiH gotovo da i nema srednje klase, da je ona gotovo iščezla te ostala samo u tragovima i da većina građana jedva sastavlja kraj, s krajem.

Kako kaže, u teškim i neizvjesnim vremenima, izazvanim prvo pandemijom, onda energetskom, finansijskom i ekonomskom krizom, sve više domaćinstava u BiH prinuđeno je da kreše svoje troškove po gotovo svim kućnim stavkama. Prema nekim procjenama čak dvije trećine građana moraće da napravi velike i bolne rezove po životni standard.

– Osiromašenje je galopirajuće. Sve više je onih koji se po standardima Ujedinjenih nacija nalaze na ivici siromaštva. Ljudi sa strane, koji nekim poslom dođu ovdje čude se kako mi, s obzirom na visinu ličnih primanja i troškove života, uopšte uspijevamo da životarimo, jer rijetke su porodice koje mogu da obezbijede mjesečni kućni budžet od 4.000 maraka. Vlasti u BiH stoga moraju što ozbiljnije da se posvete praktičnom poboljšanju standarda građana i da zaborave na isprazno politikanstvo. Oni treba da budu svjesni da je postojanje srednje klase uslov za opšti napredak države, ali i da građani ne mogu živjeti od verbalizma i isprazne retorike – poručio je Vejnović.

Istakao je da sve ovo utiče na sve veći odlazak mladih, ali i sve manji broj novih bračnih parova i novorođene djece, jer postoji strah od finansijskih obaveza koji sa sobom nosi život u bračnoj zajednici, pogotovo zbog malih plata, a sve većih životnih troškova.

– To se mora što prije promijeniti, inače od nas neće ostati ništa. Nema srednje klase, nema napretka, nema nataliteta, nema države – kaže Vejnović.

 

(Glas Srpske)

Related Topics:

Društvo

GRAĐANI U BIH NA UDARU NOVOG RASTA CIJENA: Poskupljuje grijanje, struja, voda, prevoz…

Znate li šta je zajedničko računima za vodu u Sarajevu, grijanje u Bijeljini i odvoz smeća u Cazinu? Odgovor je – poskupljenje.

U prvim danima ljeta, uz nepodnošljivo visoke temperature, građani BiH se preznojavaju i zbog divljanja cijena, koje se bilježi u sve više gradova.

Top tema među Sembercima, koji se “kuvaju” na gotovo 40 stepeni, jeste namjera tamošnje “Gradske toplane”, čije rukovodstvo traži od odbornika saglasnost za povećanje cijene grijanja za 25 odsto.

Na istim su mukama i Sarajlije, gdje će poskupjeti grijanje za korisnike “Toplana” za 3,98 odsto, s tim što neće “skočiti” samo računi za toplotnu energiju. Od 1. jula je, naime, u gradu na Miljacki na snazi i odluka o povećanju cijena za komunalnu djelatnost snabdijevanja pitkom vodom.

Cijena vode za domaćinstva, za najveći broj korisnika, iznosiće 1,66 KM po metru kubnom umjesto 1,25 KM, a fiksni dio cijene koji je do sada iznosio dvije KM ide na 3,26 KM. I to nije sve – Vlada Kantona Sarajevo je usvojila nove, veće cijene usluga u javnom prevozu, koje su na snagu takođe stupile 1. jula.

Osim toga, u narednim sedmicama se u Sarajevu očekuje i poskupljenje usluga odvoza smeća, a povećanje cijena usluga je zatražilo i Komunalno preduzeće “Pokop”, s tim što je najavljeno poskupljenje i usluge vrtića.

Da Sarajlije ne budu usamljene u mukama, već su se pobrinuli davaoci komunalnih usluga u Cazinu. U toj lokalnoj zajednici povećane su cijene odvoza otpada, vode, kao i naknade za mjerno mjesto. Cazin u tome, međutim, nije izuzetak. Cijene komunalija su u proteklim mjesecima povećane u svim lokalnim zajednicama u USK.

A da građani ostalih dijelova u FBiH ne budu privilegovani, pobrinula se “Elektroprivreda BiH”, koja je predstavila prijedlog poskupljenja električne energije, a kako stvari sada stoje, struja će u FBiH poskupjeti najmanje 4,8 do osam odsto.

I kao šlag na tortu – na udaru su i vozači: ovih dana na benzinskim pumpama širom BiH zatiču “masnije” cijene goriva.

Prema obavještenjima o promjeni, koje pumpe dostavljaju Federalnom ministarstvu trgovine, prosječna maloprodajna cijena 30. juna je u FBiH za premium bezolovni benzin 95 iznosila 2,37 KM/l, koliko je koštao i dizel.

“Vidljivo je da su maloprodajne cijene premium bezolovnog benzina 95 na dan 30. juna porasle za 0,06 KM/l u odnosu na 30. maj. Maloprodajne cijene dizela porasle su za 0,13 KM/l u odnosu na 30. maj”, kažu iz Federalnog ministarstva trgovine.

Ali, ne, ovaj obimni spisak se ne završava ni na gorivu, jer su unazad nekoliko sedmica poskupjele na desetine vrsta cigareta, od čega samo u ponedjeljak – 21 vrsta. “Čestitka” bi, vrlo lako, mogla stići građanima još jedne opštine.

“U Novom Gradu hoće da poskupe odvoz smeća za 20 odsto, a traže i povećanje cijene vode za 35 odsto. Strašno”, kaže Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana DON Prijedor.

Evidentno je, dodaje, da svi imaju “opravdanja” za povećanja cijena, pa i javna komunalna preduzeća, koja se pravdaju povećanjem cijene rada.

“Tako je i u drugim gradovima. Nema tu ni realnog osnova, ne postoji nikakav plan, bilo šta, nego samo hoće da se to prelije preko leđa potrošača. Ovo je jedan novi udar, a koje svakodnevno doživljavamo – od cijena goriva, do onog u trgovinama, a onda i usluga. Velika je odgovornost na gradskim i opštinskim skupštinama. Treba imati na umu i povećanje cijena struje koje smo ranije imali. Šta nam ostane dnevno da bismo imali za osnovne životne potrebe”, pita Marićeva u izjavi za “Nezavisne novine”.

Adis Kečo, šef Stručne službe u Savezu samostalnih sindikata BiH, poručuje da i sindikalce brine konstantan rast troškova života.

“Definitivno, ono što možemo reći jeste da sva povećanja plata koja smo imali sada će otići na prehranu, režije i sva ova poskupljenja koja nam se dešavaju u posljednje vrijeme. Tome svakako treba dodati i onu standardnu inflaciju koju bilježimo”, istakao je Kečo u izjavi za “Nezavisne novine”

Nastavi čitati

Društvo

MISTERIJA GRADIĆA U SRCU ROMANIJE: Izgubljeno utvrđenje čeka arheologe

U srcu romanijske šume, nedaleko od poznate planinarske staze “Sokolov put”, otkriveni su ostaci misterioznog utvrđenja na lokaciji poznatoj kao Gradić.

U srcu romanijske šume, nedaleko od poznate planinarske staze “Sokolov put”, otkriveni su ostaci misterioznog utvrđenja na lokaciji poznatoj kao Gradić.

Ovo otkriće, visoko na 1396 metara nadmorske visine, moglo bi da promijeni mapu praistorijskih i vojnih lokaliteta u istočnom dijelu Republike Srpske i Bosne i Hercegovine.

Kompleks, koji su prvi otkrili članovi Planinarskog društva “Glasinac”, okružen je kamenim zidinama debljim od jednog metra, koje se protežu u nepravilnoj liniji dužoj od 300 metara. Unutar zidina nalaze se ostaci tri objekta, od kojih jedan podsjeća na osmatračnicu sa pogledom na Ravnu Romaniju. Svi objekti su građeni tehnikom suvog zida, bez maltera, što je karakteristično kako za praistorijsku, tako i za kasniju vojnu arhitekturu.

“Ono što su tamo zatekli, mnoge je dovelo u nedoumicu i rasplamsalo želju ze novim saznanjima”, navode autori članka sa portala “Palelive”.

Posebno iznenađuje pravilan kvadratni oblik dva veća objekta unutar kompleksa, što je neobično za ilirska utvrđenja pronađena u Sarajevsko-romanijskom regionu. To postavlja pitanje da li je riječ o objektu novijeg datuma.

Moguća austrougarska tvrđava na ilirskim temeljima?
Ključ za razumijevanje “Gradića” možda leži u austrougarskoj vojnoj karti iz 1887. godine, na kojoj je lokacija jasno ucrtana. To otvara mogućnost da su Austrougari podigli artiljerijsku poziciju na temeljima starijeg objekta.

“Istorijski kontekst podržava ovu tezu – na Romaniji su bile razmještene brojne karaule, žandarmerijske stanice i artiljerijske tačke, koje su kontrolisale puteve i branile carevinu od hajdučkih napada”, navode autori.

Nepoznata nekropola i neistraženi lokalitet
Na samo 180 metara od utvrđenja, prema Crvenim stijenama, otkrivena je nekropola sa najmanje deset praistorijskih gromila, od kojih je jedna već bila meta pljačkaša. Zapanjujuće je da ni arheološki leksikoni, ni akademske baze podataka ne pominju ni “Gradić” ni ovu nekropolu.

“To znači samo jedno – pred nama je otkriće koje još uvijek čeka da bude naučno istraženo”, ističu autori.

Većina glasinačkih gradina datira iz poznog bronzanog i ranog gvozdenog doba, perioda jačanja ilirskih plemena. Smatra se da je izgradnja ovakvih utvrđenja bila odgovor na pojačane sukobe među plemenima ili pritiske sa sjevera.

“Istorija najčešće leži zakopana pod zemljom, i možda je upravo ova gradina karika koja nedostaje u razumijevanju praistorijske mreže naseobina, osmatračnica i svetilišta koja su ispisivala prostor Glasinca i Romanije prije više od dvije i po hiljade godina”, zaključuje se u saopštenju.

“Gradić” sada nestrpljivo čeka detaljna arheološka istraživanja koja bi mogla da rasvijetle njegovu pravu svrhu: da li je bio svetilište, stražarnica, ilirsko uporište, austrougarska artiljerijska pozicija, ili možda čak skrovište hajduka.

Nastavi čitati

Društvo

SPAS NA POMOLU! Srpski meteorolog najavio OSVJEŽENJE – evo kada stiže kiša!

Srpski meteorolog Đorđe Đurić navodi da će sve do sredine sljedeće sedimice u Srbiji biti vedro i vrelo.
Maksimalna temperatura biće uglavnom od 35 do 40 stepeni, što su vrijednosti za 10 stepeni više od prosjeka za ovaj dio godine.

Najvrelije će biti u nedjelju i početkom sljedeće sedmice.

Očekuju se i tropske noći, a minimalne temperature početkom sljedeće sedmice u Beogradu neće padati ni ispod 25 stepeni, prenosi Telegraf.

Narednih dana potreban je poseban oprez zbog veoma visokih vrijednosti UV indeksa, posebno u periodi od 10 do 16 časova. Tada se ne treba izlagati suncu duže od 10 minuta bez adekvatne zaštite.

Prema trenutnim prognozama, nakon 9. jula očekuje se sa sjeverozapada prodor hladnog fronta, uz osvježenje za 10 stepeni i pad temperature vazduha ispod 30, a očekuje se i naoblačenje sa kišom i pljuskovima i grmljavinom.

Za sada je rano precizirati o padavinama, ali ono što je sigurno, najmanje do 9. jula nastaviće se vrlo jaka suša, što će se nepovoljno odraziti po poljoprivredne i ratarske kulture, a uz kombinaciju vrlo visokih temperatura, drastično povećati i opasnost od požara.

Nastavi čitati

Aktuelno