Connect with us

Politika

Koliko je glasova potrebno za ulazak u Predsjedništvo BiH

Ako je suditi po ranijim opštim izborima, za mjesto u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine iz Republike Srpske biće potrebno najmanje 300.000 glasova, dok je u Federaciji BiH stvar malo kompleksnija jer su ranije kandidati zauzimali mjesto i sa malo više od 120.000 glasova, a neki su ostajali bez fotelje i sa više od 200.000 glasova.

Na izborima 2. oktobra za tri mjesta u Predsjedništvu BiH boriće se 10 kandidata, s tim da će se glavna borba voditi između šest kandidata, i to u Republici Srpskoj između Željke Cvijanović, kandidata SNSD-a, i Mirka Šarovića iz SDS-a, dok u Federaciji BiH iz reda Bošnjaka najviše šanse imaju Bakir Izetbegović iz SDA i Denis Bećirović iz SDP-a, a iz reda Hrvata biće borba između Željka Komšića iz DF-a i Borjane Krišto iz HDZ-a.

Kada je riječ o glasovima, na izborima 2010. godine SNSD-ov Nebojša Radmanović postao je član Predsjedništva BiH s osvojenih 295.629 glasova, dok je njegov najozbiljniji protivkandidat na tim izborima Mladen Ivanić osvojio 285.951 glas.

Te godine u Federaciji BiH za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH izabran je Bakir Izetbegović iz SDA koji je osvojio 162.831 glas, dok je Fahrudin Radončić iz SBB osvojio 142.387 glasova, a iz reda hrvatskog naroda te godine član Predsjedništva BiH postao je Željko Komšić koji je tada bio kandidat SDP-a, a koji je osvojio 337.065 glasova, dok je Borjana Krišto iz HDZ-a imala 109.758 glasova.

Četiri godine kasnije PDP-ov Mladen Ivanić sa 317.799 glasova postao je član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske, a tada je SNSD-ova Željka Cvijanović imala 310.867 glasova.

Mandat 2014. godine iz reda bošnjačkog naroda ponovo je osvojio Izetbegović, koji je ovaj put imao 84.000 glasova više, odnosno  247.235 glasova, dok je Radončić te godine osvojio 201.454 glasa, što mu nije bilo dovoljno da osvoji mjesto u Predsjedništvu BiH.

Kod Hrvata te 2014. godine mandat je osvojio Dragan Čović iz HDZ-a koji je imao 128.053 glasa, a njegov protivkandidat Martin Raguž iz HDZ 1990 tada je osvojio 94.695.

Na zadnjim opštim izborima održanim 2018. godine za člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske izabran je Milorad Dodik iz SNSD-a, koji je osvojio 368.210 glasova ili 76.145 glasova više od Ivanića.

Bošnjački član Predsjedništva BiH 2014. godine postao je Šefik Džaferović iz SDA koji je dobio 212.581 glas, dok je Denis Bećirović te godine osvojio 194.688 glasova.

Hrvatski član Predsjedništva BiH te 2018. godine postao je opet Komšić, ali ovaj put je osvojio 110.000 glasova manje nego na izborima 2010, dok je njegov protivkandidat Čović osvojio 154.819 glasova.

Politika

NEMA VIŠE KORIŠTENJA U PRIVATNE SVRHE! Službeni automobili dobijaju naljepnice

Borba da se stane u kraj zloupotrebama korišćenja službenih vozila u institucijama BiH u privatne svrhe, koja traje već četiri godine, uskoro bi mogla biti okončana.

Na prijedlog poslanika SDP-a u Predstavničkom domu Parlamenta BiH Saše Magazinovića još 2020. godine usvojena je inicijativa da budu obilježena službena vozila kako bi se izbjegle zloupotrebe pojedinaca koji ih koriste u privatne svrhe.

Nakon četiri godine konačno je učinjen korak naprijed jer je Savjet ministara BiH na posljednjoj sjednici zadužio Ministarstvo finansija i trezora da izmijeni Pravilnik o uslovima nabavke i načina korišćenja službenih vozila u institucijama BiH na način da riješi ovaj problem, koji je eskalirao.
– Bivši ministar komunikacija i transporta BiH Vojin Mijatović predlagao je da se ovaj problem riješi na način da se uspostavi registar službenih vozila. To nije rješenje, jer kada neko vidi u Makarskoj neki automobil, na primjer crni “pasat”, on ne zna da li je riječ o službenom vozilu ili nije – kazao je “Glasu” Magazinović.

Suština je, naglašava, da bude javno vidljivo ko zloupotrebljava korišćenje službenih automobila, odnosno da se odmah vidi da je riječ o vozilu neke od institucija na nivou BiH.

– Zbog toga je aktuelni ministar komunikacija i transporta Edin Forto proslijedio Savjetu ministara novi dokument u kojem je naveo da, pored registra koji je predložio Mitrović, bude i druga opcija, odnosno da se na službene automobile stave naljepnice kako bi se spriječilo korišćenje u privatne svrhe. Definisano je i kako naljepnice treba da izgledaju, odnosno sadržavale bi, između ostalog, i naziv institucije. Ta informacija je usvojena i za dalje korake zaduženo je Ministarstvo finansija i trezora – naglasio je Magazinović.
Ova pravila, poručuje, se ne bi odnosila na automobile štićenih ličnosti iz bezbjednosnih razloga, kao ni na vozila bezbjednosnih agencija.

– Ostali automobili treba da imaju oznaku jer zašto bi neki sekretar ministarstva imao automobil na korišćenje 24 sata? To je suludo, ali to se kod nas dešava. To vozilo ne možemo trenutno prepoznati na ulici – navodi Magazinović.

Suština je, ponavlja, da automobil bude vidno označen i da to oslikava da se radi o službenom vozilu institucija BiH.

– Pojedini ministri i direktori agencija kupuju naklonost ljudi tako što im daju vozilo na korišćenje 24 sata. To je kao da vam je neko dao 700 maraka jer ti ljudi ne plaćaju održavanje vozila i gorivo. Dakle, rukovodeći funkcioneri ovo koriste kao alat da kupuju sebi naklonost pomoćnika, sekretara, nekada čak i državnih službenika. Nije sporno da se službeni automobil koristi za službeni put, ali kada se završi to putovanje, onda bi trebalo i vratiti taj automobil na parking institucija. Međutim, to se ne dešava – kazao je Magazinović i dodao da ova pojava u institucijama BiH uzima sve više maha i dokaz je bahatosti i bezobrazluka.
Posljednji zadatak da bi se stalo u kraj toj bahatosti, navodi Magazinović, pripao je Ministarstvu finansija i trezora BiH koje treba da izmijeni aktuelni pravilnik i vrati ga Savjetu ministara na usvajanje.

– Šta će oni uraditi, ne znam, ali ja ću pokušati da stupim u kontakt i sa ministrom. Oni će možda predložiti neki drugi način da se označi službeno vozilo, ali mislim da je to najlakše naljepnicom – zaključio je Magazinović.

Bogat vozni park

Prema posljednjim podacima, institucijama na nivou BiH je na raspolaganju oko 4.100 vozila, a revizija je pokazala da nadležni te automobile ne koriste na efikasan i ekonomičan način.

– Samo na tekuće izdatke voznog parka godišnje na zajedničkom nivou bude utrošeno oko 15 miliona KM, dok je za nabavku automobila u posljednjih pet godina spiskano oko 34 miliona KM – navela je Kancelarija za reviziju institucija BiH koja je sprovela reviziju učinka s ciljem da se ispita da li institucije na zajedničkom nivou voznim parkom upravljaju na efikasan i ekonomičan način.

Nastavi čitati

Politika

ZA NJIH UVIJEK IMA PARA! Evo koliki će biti regres za zaposlene u institucijama BiH

Visina regresa za godišnji odmor u institucijama Bosne i Hercegovine u 2025. godini iznosi 631,50 KM.

Savjet ministara BiH, na prijedlog Ministarstva finansija i trezora, donijelo je Odluku o visini regresa za godišnji odmor u institucijama Bosne i Hercegovine za 2025. godinu.
Kako je navedeno, ova odluka je u skladu sa zahtjevima reprezentativnih sindikata u institucijama BiH, piše Avaz.

Srpskainfo

Nastavi čitati

Politika

SUD BiH NE ODUSTAJE! Dostavili poziv za NASTAVAK SUĐENJA Dodiku

Sud BiH je dostavio poziv za nastavak glavnog pretresa u krivičnom postupku protiv predsjednika Republike Srpske Dodika i v.d. direktora “Službenog glasnika” Miloša Lukića za srijedu, 25. decembar, pozivajući se na mišljenje sudskog vještaka doktora Harisa Vranića da je predsjednik Dodik zdravstveno sposoban za suđenje, rekao je Srni branilac predsjednika Srpske Goran Bubić.

Bubić je istakao da je dostavljeno vještačenje u potpunoj suprotnosti sa sadržinom otpusnog pisma predsjednika Dodika koje je potpisalo više univerzitetskih profesora, specijalista za abdominalnu hirurgiju koji su preporučili mirovanje u trajanju od 60 dana, a za određene aktivnosti i do tri mjeseca.

-Osim toga, u pitanju je individualni vještak u odnosu na tim ljekara. Vještak nije ni pregledao branjenika, a tim ljekara jeste. Vještačenje doktora Harisa Vranića je zato očigledno proizvoljno i kao takvo neprihvatljivo. Tim prije što je riječ o politički angažovanom ljekaru koji se bavio i bavi politikom više nego medicinskom strukom i naukom, kao svojevremeni ministar zdravlja u Kantonu Sarajevu – naglasio je Bubić.

On je istakao da se u ovom predmetu očigledno zanemaruju prava na odbranu, u normalnim okolnostima u kojima branjenik treba biti primarno zdravstveno sposoban za suđenje.

-Ovakvo postupanje po mišljenju branioca nije ni humano, branjeniku nisu izvađeni ni konci. Ne postoji nijedan stvarni ni pravni razlog za ovaku hitnost i ubrzavanje ovog krivičnog postupka na način da se suđenju daje prednost u odnosu na zdravlje predsjednika Dodika – rekao je Bubić.

Predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku i v.d. direktora “Službenog glasnika” Milošu Lukiću pred Sudom BiH sudi se zbog “nepoštovanja odluka Kristijana Šmita”.

Predsjednik Dodik operisan je 9. decembra u Beogradu.

Nastavi čitati

Aktuelno