Connect with us

Politika

Koliko je glasova potrebno za ulazak u Predsjedništvo BiH

Ako je suditi po ranijim opštim izborima, za mjesto u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine iz Republike Srpske biće potrebno najmanje 300.000 glasova, dok je u Federaciji BiH stvar malo kompleksnija jer su ranije kandidati zauzimali mjesto i sa malo više od 120.000 glasova, a neki su ostajali bez fotelje i sa više od 200.000 glasova.

Na izborima 2. oktobra za tri mjesta u Predsjedništvu BiH boriće se 10 kandidata, s tim da će se glavna borba voditi između šest kandidata, i to u Republici Srpskoj između Željke Cvijanović, kandidata SNSD-a, i Mirka Šarovića iz SDS-a, dok u Federaciji BiH iz reda Bošnjaka najviše šanse imaju Bakir Izetbegović iz SDA i Denis Bećirović iz SDP-a, a iz reda Hrvata biće borba između Željka Komšića iz DF-a i Borjane Krišto iz HDZ-a.

Kada je riječ o glasovima, na izborima 2010. godine SNSD-ov Nebojša Radmanović postao je član Predsjedništva BiH s osvojenih 295.629 glasova, dok je njegov najozbiljniji protivkandidat na tim izborima Mladen Ivanić osvojio 285.951 glas.

Te godine u Federaciji BiH za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH izabran je Bakir Izetbegović iz SDA koji je osvojio 162.831 glas, dok je Fahrudin Radončić iz SBB osvojio 142.387 glasova, a iz reda hrvatskog naroda te godine član Predsjedništva BiH postao je Željko Komšić koji je tada bio kandidat SDP-a, a koji je osvojio 337.065 glasova, dok je Borjana Krišto iz HDZ-a imala 109.758 glasova.

Četiri godine kasnije PDP-ov Mladen Ivanić sa 317.799 glasova postao je član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske, a tada je SNSD-ova Željka Cvijanović imala 310.867 glasova.

Mandat 2014. godine iz reda bošnjačkog naroda ponovo je osvojio Izetbegović, koji je ovaj put imao 84.000 glasova više, odnosno  247.235 glasova, dok je Radončić te godine osvojio 201.454 glasa, što mu nije bilo dovoljno da osvoji mjesto u Predsjedništvu BiH.

Kod Hrvata te 2014. godine mandat je osvojio Dragan Čović iz HDZ-a koji je imao 128.053 glasa, a njegov protivkandidat Martin Raguž iz HDZ 1990 tada je osvojio 94.695.

Na zadnjim opštim izborima održanim 2018. godine za člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske izabran je Milorad Dodik iz SNSD-a, koji je osvojio 368.210 glasova ili 76.145 glasova više od Ivanića.

Bošnjački član Predsjedništva BiH 2014. godine postao je Šefik Džaferović iz SDA koji je dobio 212.581 glas, dok je Denis Bećirović te godine osvojio 194.688 glasova.

Hrvatski član Predsjedništva BiH te 2018. godine postao je opet Komšić, ali ovaj put je osvojio 110.000 glasova manje nego na izborima 2010, dok je njegov protivkandidat Čović osvojio 154.819 glasova.

Related Topics:

Politika

SVI KOJI GLASAJU ZA KARANA, glasaju za hrvatske interese, za ulazak u NATO, nastavak pljačke…

Svi koji glasaju za Sinišu Karana, glasaju za hrvatske nacionalne interese, ulazak u NATO, prenose nadležnosti, nastavak pljačke javnih preduzeća i trgovinu prirodnim bogatstvima Republike Srpske.

Poručio je ovo šef Kluba poslanika SDS u Narodnoj skupštini Republike Srpske Ognjen Bodiroga, na mreži “X”.

“Siniša Karan 07.02.2007. godine kao načelnik Finansijsko-obavještajnog odjeljenja SIPE je jasno rekao da će Državna agencija za istrage i zaštitu BiH (SIPA) vrlo brzo od Savjeta ministara BiH zatražiti da zamrzne imovinu porodicama haških bjegunaca i da će i članovi njihovih porodica takođe biti obuhvaćeni ovim zakonom”, istakao je Bodiroga i dodao:

“Ova njegova naredba je dokaz o kakvom čovjeku se radi.”

Srpska nacija, kako navodi, ima lak izbor pogotovo ako se na ovo doda i neodžavanje referenduma, povlačenja svih zakona u Narodnoj skupštini Republike Srpske kao što su zabrana djelovanja Suda i Tužilaštva BiH na teritoriji Republike Srpske, zabrana djelovanja SIPE i VSTS-a.

“Šlag na tortu je izlazak na izbore iako su im puna usta bila da će svi oni koji budu sproveli prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske krivično odgovarati i da tako izabranog predsjednika Republike Srpske Narodna skupština neće priznati.

Ne postoje definitivno veće nesreće za srpski narod od sadašnjih manipulatora i lažova, 23.11.2025. godine imamo referendum na kojem možemo da ozdravimo kao društvo i riješimo se ovog nakaradnog sistema, a to ćemo uraditi ako glasamo za Branka Blanušu”, naglasio je Bodiroga.

Nastavi čitati

Politika

NJEMAČKI ŠEF DIPLOMATIJE DOLAZI U BIH S PORUKOM: Šmit ostaje, Bonska ovlaštenja ostaju

Njemački ministar vanjskih poslova Јohan Vadeful tokom nedjeljne posjete Bosni i Hercegovini prenijeće jasan stav Berlina: nema govora o reduciranju uloge OHR-a, ukidanju Bonskih ovlaštenja niti o smjeni Kristijana Šmita, saznaje se iz diplomatskih izvora.

Vadeful će se, kako je ranije najavljeno, u Sarajevu sastati sa Šmitom te članom Predsjedništva BiH Željkom Cvijanović.

Iako je postojala mogućnost da se posjeta prolongira zbog odsustva predsjedavajućeg Predsjedništva Željka Komšića i člana Predsjedništva Denisa Bećirovića, koji će se početkom sedmice nalaziti u Njujorku, njemački ministar je odlučio da ipak dođe i lično prenese poruku Vlade Njemačke.

Prema saznanjima Klixa, Berlin želi otkloniti sve dileme koje je vlast u Srpskoj pokušavala otvoriti kroz politički pritisak i kampanju protiv Šmita. Administracija u Srpskoj već duže vrijeme insistira na tome da se OHR zatvori, da se Bonska ovlaštenja ukinu te da se Šmit proglasi “nelegitimnim”. Ti zahtjevi redovno su praćeni blokadama, institucionalnim opstrukcijama i političkom retorikom koja ide protiv odluka PIC-a i međunarodnog okvira Dejtonskog sporazuma.

U Berlinu je takva retorika ocijenjena destabilizirajućom, a Njemačka, koja je jedna od najutjecajnijih članica PIC-a, želi jasno staviti do znanja da se neće tolerisati pokušaji podrivanja međunarodnog poretka u BiH, a posebno ne kampanje usmjerene na delegitimizaciju visokog predstavnika.

Vadefulova posjeta, naglašavaju diplomatski izvori, ima za cilj stabilizovati političke odnose i osnažiti poziciju OHR-a u trenutku kada se sve češće postavljaju pitanja o jedinstvu međunarodne zajednice, ali i o unutrašnjim tenzijama u BiH.

Poruka koju će ministar prenijeti Cvijanovićevoj biće, kako se saznaje, direktna i nedvosmislena: Šmit ostaje, Bonska ovlaštenja ostaju, a Njemačka neće podržati nijedan zahtjev Srpske koji vodi potkopavanju ustavnog poretka i evropskog puta Bosne i Hercegovine.

Nastavi čitati

Politika

PETROVIĆ NE ODUSTAJE! Klavir od POLA MILIONA MARAKA u Bijeljinu stiže iz Zagreba

Konzorcij „Piano centar“ iz Zagreba i „AAP Electronic“ iz Banjaluke isporučiće gradu Bijeljina klavir vrijedan pola miliona maraka.

Ovaj konzorcij bio je jedini ponuđač na nedavno okončanom tenderu, a imaju rok od 90 dana za isporuku.

Oko ove nabavke u javnosti se proteklih mjeseci podigla velika prašina ali gradonačelnik Bijeljine Ljubiša Petrović koji je bio inicijator ove nabavke nije odustao do kraja.

Ranije je u rekao da je klavir namijenjen za djecu u Muzičkoj školi, piše Capital.

Podsjetimo, Petrović je donio Odluku o pokretanju postupka javne nabavke klavira, vrijednosti do 500.000 maraka sa PDV.

Kako se navodi u odluci, klavir će biti nabavljen za potrebe Odjeljenja za društvene djelatnosti.

Sredstva su obezbijeđena, navedeno je u odluci, te se dodaje da je rok za realizaciju ugovora 90 dana od dana potpisivanja.

– I ta činjenica me boli jer je to jedno od mojih prvih obećanja i to dato djeci koja pohađaju Muzičku školu. Imali smo veliki broj problema sa tom javnom nabavkom, ali ono što znam je da će sljedeće godine prva javna nabavka koju ćemo raspisati biti upravo za koncertni klavir – rekao je Petrović prije godinu dana.

 

Nastavi čitati

Aktuelno