Connect with us

Politika

Ekonomista izračunao: Ove godine imamo rekordan “višak” glasača na izborima, čak 513.509!

Na 41. sjednici održanoj danas Centralna izborna komisija je zaključila i potvrdila Centralni birački spisak za Opše izbore 2022. godine.

Ukupan broj birača upisanih u izvode iz Centralnog biračkog spiska za Opše izbore 2022. godine, sa stanjem na dan 18.08.2022. godine u 24.00 sata, je 3.368.666 ili ili 13.237 više nego što ih je bilo na izborima 2018. godine.

Ekonomista Faruk Hadžića je ova vijest CIK-a iznenadila jer je i bez urađene analize zaključio da nema ni teorijske šanse da toliko osoba danas, prvo živi u Bosni i Hercegovini, a drugo da ima pravo glasa.

Zbog toga je uradio analizu I pokušao doći do podatka koliko zaista građana ima pravo glasa i koliko je osoba viška na biračkom spisku. Ovi podaci su, naglasio je vrlo bitni, jer se kroz tu razliku stvara ogroman prostor za manipulacije i moguće lažiranje biračke volje u Bosni i Hercegovini.

“Prvi i logičan korak za procjenu tačnog broja osoba koje mogu biti na biračkom spisku jeste Popis stanovništva iz 2013. godine. Ako se krene od samog Popisa stanovništva Bosne i Hercegovine iz 2013. godine, onda znamo da je tada prikazan broj od 3.531.159 stanovnika. Dobra strana Popisa jeste što je naveden tačan broj stanovnika po godinama, što nam omogućava da precizno znamo koliko je tada građana bilo u dobnoj skupini 0-17, koja nema pravo glasa. Sabiranjem dolazimo do sume od 692.701 stanovnika u ovoj dobnoj skupini koji nije mogao glasati jer je bio maloljetan. U konačnici, broj stanovnika starijih od 18 godina, a ujedno i sa pravom glasa, iznosio je 2.838.458. Da su se te godine održali izbori, to bi bio broj osoba koje su mogle biti potencijalni glasači”, naveo je Hadžiću analizi objavljenoj na Nomad.ba.

Kako bih izračunao maksimalni potencijalni broj glasača na izborima svake dvije godine, koristio je podatke sa Popisa, dodajući broj novorođenih, oduzimajući broj umrlih, te računajući pomjeranje broja osoba za svaku dobnu skupinu u narednu za svaku godinu.

“Uglavnom, podaci za 2014. godinu pokazuju da je maksimalni broj stanovnika mogao biti 3.525.582, mladih u dobnoj skupini 0-17 670.545, što znači da je broj mogućih glasača mogao biti 2.855.037. Međutim, tada je objavljeno da pravo glasa ima 3.278.908, što je razlika od čak 423.871! Evo čak i da dodamo broj osoba koje su mogle glasati iz inostranstva, opet je razlika nerealno visoka”, naveo je Hadžić.

Na isti način, ažurirao je podatke za svaku narednu godinu, pa je tako u 2016. godini razlika je bila nešto manja- maksimalni broj stanovnika mogao je biti 3.511.164, mladih u dobnoj skupini 0-17 631.148, što znači da je broj mogućih glasača mogao biti 2.880.016, ali je pravo glasa imalo 3.203.228, što je razlika od 323.212.

U 2018. godini broj stanovnika u Bosni i Hercegovini se smanjio na 3.496.236, dok je zvanično pravo glasa imalo 3.352.933, što je razlika od 464.707.

“Kako je za dvije godine došlo do velikog povećanja broja osoba sa pravom glasa, velika je misterija. Ova razlika je opet smanjena 2020. godine na 399.584 i onda dolazimo do izbora ove godine”, pita se Hadžić I dodaje

“Za ove izbore, objavljeno je da pravo glasa ima rekordnih 3.368.666 osoba. U 2022. godini ipak, broj stanovnika će na kraju biti oko 3.417.759, gdje je broj mladih bez prava glasa 562.602, a onih sa pravom glasa 2.855.157. Razlika za ove izbore je rekordna i iznosi 513.509! Dakle, kada uključite i broj osoba koje glasaju iz inostranstva, opet je razlika preko 450.000 osoba koje imaju pravo glasa prema biračkom spisku i osoba kojih ima zaista u Bosni i Hercegovini. Ovaj broj upravo otvara nekoliko novih pitanja i mogućnosti za manipulacije”.

ZAŠTO SE MANIPUILIŠE

Više je razloga za ovu manipulaciju navodi Hadžić- a sve one koriste političarima na vlasti.

Prva je izlaznost, navodi, koja se prema zvaničnoj statistici kreće nešto preko 50%.

Međutim ako bi se ona uporedila do podataka do kojih je Hadžić u analizi došao ona bi iznosila preko 62,% što nije ni tako malo.

“Statistika je ta koja prikazuje malu izlaznost, koja na terenu i nije takva. Ako bismo otišli korak dalje, uračunali broj izdatih dozvola za naše državljane u EU, te preračunali na ovaj broj stanovnika sa Popisa, izlaznost u Bosni i Hercegovini stanovnika koji tu zaista žive bi bila preko 80%”, navodi Hadžić.

Drugi problem koji se javlja jeste kontrola biračkih odbora i zloupotreba izbora glasača. Trgovine članovima biračkih odbora su moguće kroz veliki broj političkih stranaka, koje onda, kada učestvuju u izbornom procesu, imaju pravo da dobiju određen broj mjesta u biračkim odborima širom države. Ipak, veliki broj stranaka su stranke koje nemaju nikakav potencijal i tu su samo radi ove funkcije.

“Analiza poslovanja političkih subjekata sa prošlih izbora je pokazala da od 117 stranaka koje su učestvovale na prethodnim parlamentarnim izborima 2018. godine, njih 46 je imalo prijavljen godišnji prihod od 1.000 KM i manje! Drugim riječima, na svakih 5 stranaka, 2 su imale ovaj prihod. Ako bismo gledali ostvareni prihod do 10.000 KM, onda u tu kategoriju spada čak 60% svih prijavljenih stranaka”, ističe Hadžić navodeći da su ovi podaci nepoznati građanima, ali politici su itekako poznati i koriste se maksimalno za ostvarivanje vlastitog cilja – kontrolu budžetskih sredstava. U konačnici, zaključuje, nije uopšte bitno koliko ljudi živi u Bosni i Hercegovini i glasa, već je bitno samo ono što je prikazano od strane politike. I tako, od izbora do izbora.

buka

Related Topics:

Politika

BODIROGA OŠTRO: Da se Dodik pitao, Republike Srpske ne bi ni bilo

-Što se tiče navoda Milorada Dodika da SDS radi pod kontrolom OHR-a, ja opet moram podsjetiti da je Dodik javno priznao da je 1998. godine bio u koaliciji sa visokim predstavnikom i podržavao smjenu Nikole Poplašena i visokih funkcionera SDS-a od strane visokog predstavnika.

Napisao je ovo šef Kluba poslanika SDS-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Ognjen Bodiroga na mreži X reagujući na izjavu predsjednika SNSD-a Milorada Dodika da je SDS zajedno sa “Trojkom” spasio OHR.

Bodiroga je podsjetio da je u Odbranmbeno-otadžbinskom ratu Milorad Dodik bio poslanik Reformskih snaga Anta Markovića i da je jedini je glasao u skupštini za izdajnički Vens-Ovenov plan kojim je bilo predviđeno da srpski narod većinom ostane u muslimanskim i hrvatskim regijama.

Nakon završetka rata, dodaje Bodiroga, nastavio je da djeluje protiv svog naroda i udružio se sa NATO snagama u BiH, pa ga je tako osvjedočeni srbomrzac Medlin Olbrajt nazivala daškom svježeg vjetra na Balkanu.

-Prvi put je došao na vlast 1998. godine klasičnim državnim pučem i na tenkovima NATO snaga. Drugi put je došao na vlast 2006. godine i to tako što je tadašnji visoki predstavnik u BiH Pedi Ešdaun smijenio oko 60 vodećih ljudi tada najvećoj stranci SDS-u i blokirao joj račun pod izgovorom da pomaže u skrivanju optuženih za ratne zločine, istakao je Bodiroga.

On je podsjetio da je Dodik jedini srpski političar, uz Dragana Čavića, u BiH koji je priznao genocid u Srebrenici što je po njemu težak akt veleizdaje i da je sreće zbog toga ne bi smio više nikad da se bavi politikom.

Tako je istakao da je SNSD do sada prenio najviše nadležnosti koje je visoki predstavnik nametnuo, čak dvadeset u jednom danu(mart 2007. godine).

-Dakle, cijeli politički život Dodika i SNSD-a je obilježen prekrajanjem istorije, kupovinom poslanika i medija, diktaturom i atmosferom koja je dovela do ekonomskog, moralnog i demografskog urušavanja Republike Srpske. Ljude koji su najviše zaslužni za postojanje Republike Srpske, kao što su Radovan Karadžić i Ratko Mladić, je nazivao zločincima i pozivao na predaju.

Po svom političkom djelovanju Dodika bih mogao slobodno nazvati i agentom hrvatskih interesa, pogotovo ako znamo za njegovu predaju jasenovačke građe, zalaganje za hrvatski treći entitet, proglašenje hrvatskog projekta Pelješki most za srpski nacionalni interes- naglasio je Bodiroga.

Ističe da licemjerno kada se Dodik poziva na našu svetu srpsku zemlju Kosovo i Metohiju kada je on sam prije nekoliko godina za stranu televiziju izjavio da treba mijenjati Kosovo i Metohiju za Republiku Srpsku, a davao je podršku za nezavisnost Crne Gore.

BN

Nastavi čitati

Politika

VLADA RS DONIJELA ODLUKU: 4. avgust proglašen Danom žalosti

Vlada Republike Srpske je danas, 21.jula, na 16. telefonskoj sjednici, proglasila 4. avgust 2026. godine Danom žalosti u Republici Srpskoj, povodom obilježavanja Dana sjećanja na stradale i prognane Srbe u akciji “Oluja”.

Dan žalosti obilježava se na način propisan Zakonom o obilježavanju dana žalosti, saopšteno je iz Vlade.

Nastavi čitati

Politika

PSS PALE PORUČIO SNSD-u: Smjestite Apelaciono odjeljenje Suda BiH u Pale

Opštinski odbor PSS-a Pale uputio je poziv SNSD-u da ispravi nepravdu prema Palama i smjesti Apelaciono odjeljenje Suda BiH u ovu opštinu.

– Klub SNSD-a u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH danas je ponovo zaobišao Pale kada je riječ o tome da sjedište Apelacionog odjeljenja Suda BiH bude u Palama, jer su predložili amandmane kojima se predviđa da sjedište ove pravosudne institucije bude u Banjaluci, a sjedište VSTS-a u, kako kažu, Istočnom Sarajevu, ali nisu definisali u kojoj konkretno opštini – saopštili su iz PSS-a Pale.

Dodaju da je ovim nastavljena politička praksa SNSD-a da godinama marginalizuje Pale i stavlja ih u drugi plan u odnosu na druge lokalne zajednice.

– Pokušaj da se uspostavi politička ravnoteža tako što će jedna institucija biti u Banjaluci, a druga u Istočnom Sarajevu samo je paravan za suštinsku namjeru SNSD-a da „kazni“ Paljane jer su odlučili da jednom zauvijek kažu NE pogubnoj politici ove stranke – navodi se u saopštenju.

Iz PSS-a podsjećaju da je prošle godine i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik predlagao da sjedište Apelacionog odjeljenja Suda BiH bude u Palama, dok danas, kako navode, „stari SDP-ovac Radovan Kovačević i vječiti funkcioner Sredoje Nović kroje sudbinu“.

– Pozivamo rukovodstva opštinskog i gradskog odbora SNSD-a, kao i narodne poslanike sa Pala, da utiču na delegate SNSD-a u Domu naroda da predlože i izglasaju da sjedište odjeljenja bude u Palama, kako biste bar donekle povratili povjerenje Paljana i ispravili nepravdu učinjenu prema Palama kada je riječ o izmještanju institucija.

Zamolićemo vas da ovaj put ne ostanete nijemi na naš poziv, kao što ste ostali nijemi na poziv načelnika opštine Pale koji je prošle godine u decembru, radeći u interesu Pala, insistirao da Pale budu sjedište ove institucije. Umjesto da ste ga poslušali, optužili ste ga da se bavi populizmom i visokom politikom, pa bi sada bilo mnogo bolje da uvažite naš, odnosno zahtjev svih stanovnika naše opštine.

Paljani su zagledani u vas i sa velikom pažnjom čekaju vaše naredne poteze – poručili su iz PSS-a Pale.

Nastavi čitati

Aktuelno