Connect with us

Politika

Ekonomista izračunao: Ove godine imamo rekordan “višak” glasača na izborima, čak 513.509!

Na 41. sjednici održanoj danas Centralna izborna komisija je zaključila i potvrdila Centralni birački spisak za Opše izbore 2022. godine.

Ukupan broj birača upisanih u izvode iz Centralnog biračkog spiska za Opše izbore 2022. godine, sa stanjem na dan 18.08.2022. godine u 24.00 sata, je 3.368.666 ili ili 13.237 više nego što ih je bilo na izborima 2018. godine.

Ekonomista Faruk Hadžića je ova vijest CIK-a iznenadila jer je i bez urađene analize zaključio da nema ni teorijske šanse da toliko osoba danas, prvo živi u Bosni i Hercegovini, a drugo da ima pravo glasa.

Zbog toga je uradio analizu I pokušao doći do podatka koliko zaista građana ima pravo glasa i koliko je osoba viška na biračkom spisku. Ovi podaci su, naglasio je vrlo bitni, jer se kroz tu razliku stvara ogroman prostor za manipulacije i moguće lažiranje biračke volje u Bosni i Hercegovini.

“Prvi i logičan korak za procjenu tačnog broja osoba koje mogu biti na biračkom spisku jeste Popis stanovništva iz 2013. godine. Ako se krene od samog Popisa stanovništva Bosne i Hercegovine iz 2013. godine, onda znamo da je tada prikazan broj od 3.531.159 stanovnika. Dobra strana Popisa jeste što je naveden tačan broj stanovnika po godinama, što nam omogućava da precizno znamo koliko je tada građana bilo u dobnoj skupini 0-17, koja nema pravo glasa. Sabiranjem dolazimo do sume od 692.701 stanovnika u ovoj dobnoj skupini koji nije mogao glasati jer je bio maloljetan. U konačnici, broj stanovnika starijih od 18 godina, a ujedno i sa pravom glasa, iznosio je 2.838.458. Da su se te godine održali izbori, to bi bio broj osoba koje su mogle biti potencijalni glasači”, naveo je Hadžiću analizi objavljenoj na Nomad.ba.

Kako bih izračunao maksimalni potencijalni broj glasača na izborima svake dvije godine, koristio je podatke sa Popisa, dodajući broj novorođenih, oduzimajući broj umrlih, te računajući pomjeranje broja osoba za svaku dobnu skupinu u narednu za svaku godinu.

“Uglavnom, podaci za 2014. godinu pokazuju da je maksimalni broj stanovnika mogao biti 3.525.582, mladih u dobnoj skupini 0-17 670.545, što znači da je broj mogućih glasača mogao biti 2.855.037. Međutim, tada je objavljeno da pravo glasa ima 3.278.908, što je razlika od čak 423.871! Evo čak i da dodamo broj osoba koje su mogle glasati iz inostranstva, opet je razlika nerealno visoka”, naveo je Hadžić.

Na isti način, ažurirao je podatke za svaku narednu godinu, pa je tako u 2016. godini razlika je bila nešto manja- maksimalni broj stanovnika mogao je biti 3.511.164, mladih u dobnoj skupini 0-17 631.148, što znači da je broj mogućih glasača mogao biti 2.880.016, ali je pravo glasa imalo 3.203.228, što je razlika od 323.212.

U 2018. godini broj stanovnika u Bosni i Hercegovini se smanjio na 3.496.236, dok je zvanično pravo glasa imalo 3.352.933, što je razlika od 464.707.

“Kako je za dvije godine došlo do velikog povećanja broja osoba sa pravom glasa, velika je misterija. Ova razlika je opet smanjena 2020. godine na 399.584 i onda dolazimo do izbora ove godine”, pita se Hadžić I dodaje

“Za ove izbore, objavljeno je da pravo glasa ima rekordnih 3.368.666 osoba. U 2022. godini ipak, broj stanovnika će na kraju biti oko 3.417.759, gdje je broj mladih bez prava glasa 562.602, a onih sa pravom glasa 2.855.157. Razlika za ove izbore je rekordna i iznosi 513.509! Dakle, kada uključite i broj osoba koje glasaju iz inostranstva, opet je razlika preko 450.000 osoba koje imaju pravo glasa prema biračkom spisku i osoba kojih ima zaista u Bosni i Hercegovini. Ovaj broj upravo otvara nekoliko novih pitanja i mogućnosti za manipulacije”.

ZAŠTO SE MANIPUILIŠE

Više je razloga za ovu manipulaciju navodi Hadžić- a sve one koriste političarima na vlasti.

Prva je izlaznost, navodi, koja se prema zvaničnoj statistici kreće nešto preko 50%.

Međutim ako bi se ona uporedila do podataka do kojih je Hadžić u analizi došao ona bi iznosila preko 62,% što nije ni tako malo.

“Statistika je ta koja prikazuje malu izlaznost, koja na terenu i nije takva. Ako bismo otišli korak dalje, uračunali broj izdatih dozvola za naše državljane u EU, te preračunali na ovaj broj stanovnika sa Popisa, izlaznost u Bosni i Hercegovini stanovnika koji tu zaista žive bi bila preko 80%”, navodi Hadžić.

Drugi problem koji se javlja jeste kontrola biračkih odbora i zloupotreba izbora glasača. Trgovine članovima biračkih odbora su moguće kroz veliki broj političkih stranaka, koje onda, kada učestvuju u izbornom procesu, imaju pravo da dobiju određen broj mjesta u biračkim odborima širom države. Ipak, veliki broj stranaka su stranke koje nemaju nikakav potencijal i tu su samo radi ove funkcije.

“Analiza poslovanja političkih subjekata sa prošlih izbora je pokazala da od 117 stranaka koje su učestvovale na prethodnim parlamentarnim izborima 2018. godine, njih 46 je imalo prijavljen godišnji prihod od 1.000 KM i manje! Drugim riječima, na svakih 5 stranaka, 2 su imale ovaj prihod. Ako bismo gledali ostvareni prihod do 10.000 KM, onda u tu kategoriju spada čak 60% svih prijavljenih stranaka”, ističe Hadžić navodeći da su ovi podaci nepoznati građanima, ali politici su itekako poznati i koriste se maksimalno za ostvarivanje vlastitog cilja – kontrolu budžetskih sredstava. U konačnici, zaključuje, nije uopšte bitno koliko ljudi živi u Bosni i Hercegovini i glasa, već je bitno samo ono što je prikazano od strane politike. I tako, od izbora do izbora.

buka

Politika

„ČIKO U KARIRANOM SAKOU PONOVO DIJELI NAROD!“ Dragojević “Sad nas dijele na drva i struju, a sistem doveli pred PROPAST”

Nekadašnji gigant elektroenergetskog sektora, vodeći izvoznik struje i ključni pokretač razvoja Republike Srpske danas je sveden na gubitaša koji zavisi od međunarodnih kredita, a cijenu dugogodišnjeg lošeg upravljanja ponovo će iz svog džepa platiti građani, upozorio je sekretar Gradskog odbora Pokreta „Sigurna Srpska“ Prijedor, Dragan Dragojević.

Komentarišući najavljena poskupljenja električne energije i krizu u energetskom sektoru, Dragojević je istakao da je put od stuba privrede do zavisnika od pomoći MMF-a bio poražavajuće kratak.

„Nedomaćinsko poslovanje, pogrešna kadrovska rješenja, političko upravljanje umjesto stručnog i, nažalost, nepovoljne hidrološke prilike doveli su nas u situaciju da građani ponovo moraju da plaćaju ceh tuđih grešaka! Plaćamo i cijenu izborne kampanje, u kojoj su se, prema brojnim optužbama, glasovi kupovali i plaćali. A sada će račune plaćati svi – i oni koji su ‘pobijedili’ i mi koji smo ‘izgubili’“, poručio je Dragojević.

On upozorava da se udar na kućne budžete neće zaustaviti samo na većim ciframa na računima za struju, već da slijedi opšti talas poskupljenja koji će pogoditi najugroženije slojeve društva.

„Poskupljenje električne energije neće se zaustaviti samo na većim računima za struju. Ono će, poput domino efekta, pokrenuti novi talas poskupljenja robe i usluga i dodatno ugroziti ionako nizak životni standard građana. Bilo bi logično očekivati da penzioneri, borci, studenti, preduzetnici i privrednici dignu glas protiv ovakve politike. Ali, nažalost, kao da smo kolektivno oboljeli od stokholmskog sindroma – narod trpi, ćuti i plaća!“, ističe sekretar prijedorskog odbora PSS-a.

Dragojević se posebno osvrnuo na javne istupe i pokušaje da se odgovornost sa rukovodstva prebaci na navike i način života samih građana.

„Umjesto da objasni ko je odgovoran za ovakvo stanje, gospodin kojeg su prozvali ‘čiko u kariranom sakou’ ponovo dijeli narod! Ovoga puta na one koji se griju na struju i one koji se griju na drva. Kao da nas nisu dovoljno podijelili, pa je sada i način grijanja postao razlog za podjele! Nije problem u tome ko se na šta grije, već ko je i kako doveo elektroenergetski sektor na ivicu propasti“, naglasio je on.

Zaključujući svoje obraćanje, Dragojević je poručio da građani ne smiju pristati na ulogu trajnih talaca neodgovorne politike.

„Građani ne smiju biti dežurni krivci za nesposobnost i neodgovornost onih koji upravljaju javnim resursima. Za ovakvo stanje neko će morati da položi račune. I to ne samo račune za struju, već i račune za godine lošeg upravljanja! Nadam se – uskoro!“, zaključio je Dragan Dragojević.

Banjaluka24

Nastavi čitati

Politika

OPASAN PLAN DODIKA I ČOVIĆA! Ciljaju na Centralnu banku, na stolu je nevjerovatnih 20 MILIJARDI MARAKA!

– Nakon nedavnog sastanka sa predsjednikom HDZ-a BiH Draganom Čovićem, predsjednik SNSD-a Milorad Dodik je najvio da će pored diplomatije jedan od prioriteta nakon formiranja vlasti na nivou BiH biti i Centralna banka Bosne i Hercegovine.

S obzirom da Centralna banka čuva monetarnu stabilnost i upravlja deviznim rezervama, ovo je otvorilo pitanje šta se zapravo krije iza ovih najava? Hoće li Dodik i Čović da kontrolišu banku ili su kako neki tvrde zainteresovani za desetine milijardi maraka deviznih rezervi u toj instituciji?

Da li je krajnji cilj politička kontrola nad kadrovima ili opasan pokušaj pristupa deviznim rezervama? U vremenu praznog budžeta Republike Srpske i sve većih finansijskih obaveza, Dodik i Čović su nakon posljednjeg sastanka jasno poručili da će se i te kako baviti Centralnom bankom Bosne i Hercegovine.

“A onda i Centralna banka kao što znate Predsjedništvo ima apsolutno pravo upravljanja, a u okviru toga i sistem odbrene, vojske i svega onoga što je potrebno”, poručio je Dodik.

“Središnju banku kao takvu i ono što jesu ovlašćenja Predsjedništva s obzirom da 8 godina nismo bili u toj instituciji naravno da nam je stalo da to zaživi”, rekao je Čović nakon sastanka sa Dodikom.

Šta Dodik i Čović planiraju za sada je rano govoriti, smatra narodni poslanik Igor Crnadak, međutim kako navodi, zbog prethodnih iskustava strahuje da bi ovo moglo da dovede do ekonomske destabilizacije u BiH.

“Ono što znamo iz njegovih ranijih nastupa da će to vjerovatno biti pokušaj stavljanja potpuno pod kontrolu i ove institucije što bi moglo čak da vodi i ka na neki način rušenju ili destrukciji karensi borda tj monetarnog sistema na kojem počiva Bosna i Hercegovina”, kaže Crnadak.

Najave predsjednika SNSD-a da ova stranka treba da preuzme puno upravljanje Centralnom bankom i da pristupi deviznim rezervama nisu novost. Međutim, ekonomista Igor Gavran podsjeća da se politički u ovoj instituciji biraju Upravni odbor i guverner odnosno viceguverneri.

“Njeno operativno upravljanje je do sada ipak bilo manje više nezavisno i nepolitičko i možemo biti zadovoljni njenim doprinosom stabilnosti u monetarnom smislu. I mislim da se to neće promijeniti ni u budućnosti da bi se to radikalno promijenilo bio bi neophodan konsenzus političkih vlasti. Ne mislim da iko drugi osim ovih pomenutih političara je spreman da ugrozi stabilnost Centralne banke”, kaže Gavran.

Ipak odavno je jasno, smatra Gavran, zbog čega Dodik uz pomoć Čovića stalno pominje ovu instituciju: Devizne rezerve Centalne banke BiH ove godine iznose skoro 20 milijardi maraka.

“Pokušava se i ono malo što ima sredstava u domaćim izvorima iskoristiti, nenamjenski utrošiti i onda dođemo do još većih ekonomskih problema”, smatra Gavran.

Dodik je do sada nebrojeno puta pokušavao da se približi Centralnoj banci odnosno novcu iznad nivoa obaveznih rezervi. Posljednja najava je stigla u vremenu nikad praznijeg budžeta Republike Srpske.

BN

Nastavi čitati

Politika

MUTNI POSLOVI PREKO LEĐA SRPSKE! Dodikov lobista i trgovac oružjem iz Čikaga otvorio firmu u Višegradu!

Vlasnik firme za trgovinu oružjem „Redstar ordnance LLC“ iz Čikaga Ranko Ristić koji je jedan od lobista lidera SNSD-a Milorada Dodika otvorio je poslovnicu svoje firme u Višegradu, otkriva CAPITAL.

U registar poslovnih subjekata Okružnog privrednog suda u Istočnom Sarajevu upisano je osnivanje poslovne jedinice stranog pravnog lica „Redstar ordnance LLC“ koja će poslovati pod nazivom „Crvena Zvezda municija i oružje“, Poslovna jedinica Višegrad.

„Osnivač poslovnog subjekta Redstar ordnance LLC Ranko Ristić je izvršni direktor i zastupnik Poslovne jedinice Višegrad bez ograničenja u skladu sa odlukom kompanije i važećim propisima“, navodi se u registru.

Podsjećamo, sarajevski portal Raport u aprilu ove godine objavio je da je Ranko Ristić najvažnija karika u Dodikovom lobističkom lancu u SAD.

Raport je objavio da je Ristić najzaslužniji što je Dodik tokom Forum svjetskih lidera 2026. godine koji je organizovao Judson univerzitet u državi Ilinois dobio priznanje „za liderstvo i zalaganje za demokratiju“.

Ovaj sarajevski portal objavio je da je Ristić 2020. godine otvorio kompaniju „Zastava Arms USA“ koja je postala ekskluzivni uvoznik oružja za firmu „Zastava Oružje“ iz Srbije.

„Uz jače poslovne, Ristić je jačao i političke veze kako u SAD, tako i u RS i u Srbiji. Svoj put u američke političke vode Ristić je počeo kao donator i sponzor događaja tokom kampanja američkog predsjednika Donalda Trumpa, gdje je novcem kupio ulaznice na brojne važne događaje i poznanstva s ljudima koji su danas dijelom američke administracije“, objavio je Raport, navodeći da je „Ristić glavna spona između svih Dodikovih lobista i stoji iza organizacije dolazaka osoba različitih profila iz SAD u RS“.

Ranko Ristić je u januaru ove godine zajedno sa bivšim guvernerom Ilinoisa Rodom Blagojevićem i Trampovim saradnikom Džozefom Šmicom boravio u Republici Srpskoj i prisustvovao svečanoj akademiji povodom Dana Republike.

(Capital)

Nastavi čitati

Aktuelno