Connect with us

Politika

Ekonomista izračunao: Ove godine imamo rekordan “višak” glasača na izborima, čak 513.509!

Na 41. sjednici održanoj danas Centralna izborna komisija je zaključila i potvrdila Centralni birački spisak za Opše izbore 2022. godine.

Ukupan broj birača upisanih u izvode iz Centralnog biračkog spiska za Opše izbore 2022. godine, sa stanjem na dan 18.08.2022. godine u 24.00 sata, je 3.368.666 ili ili 13.237 više nego što ih je bilo na izborima 2018. godine.

Ekonomista Faruk Hadžića je ova vijest CIK-a iznenadila jer je i bez urađene analize zaključio da nema ni teorijske šanse da toliko osoba danas, prvo živi u Bosni i Hercegovini, a drugo da ima pravo glasa.

Zbog toga je uradio analizu I pokušao doći do podatka koliko zaista građana ima pravo glasa i koliko je osoba viška na biračkom spisku. Ovi podaci su, naglasio je vrlo bitni, jer se kroz tu razliku stvara ogroman prostor za manipulacije i moguće lažiranje biračke volje u Bosni i Hercegovini.

“Prvi i logičan korak za procjenu tačnog broja osoba koje mogu biti na biračkom spisku jeste Popis stanovništva iz 2013. godine. Ako se krene od samog Popisa stanovništva Bosne i Hercegovine iz 2013. godine, onda znamo da je tada prikazan broj od 3.531.159 stanovnika. Dobra strana Popisa jeste što je naveden tačan broj stanovnika po godinama, što nam omogućava da precizno znamo koliko je tada građana bilo u dobnoj skupini 0-17, koja nema pravo glasa. Sabiranjem dolazimo do sume od 692.701 stanovnika u ovoj dobnoj skupini koji nije mogao glasati jer je bio maloljetan. U konačnici, broj stanovnika starijih od 18 godina, a ujedno i sa pravom glasa, iznosio je 2.838.458. Da su se te godine održali izbori, to bi bio broj osoba koje su mogle biti potencijalni glasači”, naveo je Hadžiću analizi objavljenoj na Nomad.ba.

Kako bih izračunao maksimalni potencijalni broj glasača na izborima svake dvije godine, koristio je podatke sa Popisa, dodajući broj novorođenih, oduzimajući broj umrlih, te računajući pomjeranje broja osoba za svaku dobnu skupinu u narednu za svaku godinu.

Uglavnom, podaci za 2014. godinu pokazuju da je maksimalni broj stanovnika mogao biti 3.525.582, mladih u dobnoj skupini 0-17 670.545, što znači da je broj mogućih glasača mogao biti 2.855.037. Međutim, tada je objavljeno da pravo glasa ima 3.278.908, što je razlika od čak 423.871! Evo čak i da dodamo broj osoba koje su mogle glasati iz inostranstva, opet je razlika nerealno visoka”, naveo je Hadžić.

Na isti način, ažurirao je podatke za svaku narednu godinu, pa je tako u 2016. godini razlika je bila nešto manja- maksimalni broj stanovnika mogao je biti 3.511.164, mladih u dobnoj skupini 0-17 631.148, što znači da je broj mogućih glasača mogao biti 2.880.016, ali je pravo glasa imalo 3.203.228, što je razlika od 323.212.

U 2018. godini broj stanovnika u Bosni i Hercegovini se smanjio na 3.496.236, dok je zvanično pravo glasa imalo 3.352.933, što je razlika od 464.707.

“Kako je za dvije godine došlo do velikog povećanja broja osoba sa pravom glasa, velika je misterija. Ova razlika je opet smanjena 2020. godine na 399.584 i onda dolazimo do izbora ove godine”, pita se Hadžić I dodaje

Za ove izbore, objavljeno je da pravo glasa ima rekordnih 3.368.666 osoba. U 2022. godini ipak, broj stanovnika će na kraju biti oko 3.417.759, gdje je broj mladih bez prava glasa 562.602, a onih sa pravom glasa 2.855.157. Razlika za ove izbore je rekordna i iznosi 513.509! Dakle, kada uključite i broj osoba koje glasaju iz inostranstva, opet je razlika preko 450.000 osoba koje imaju pravo glasa prema biračkom spisku i osoba kojih ima zaista u Bosni i Hercegovini. Ovaj broj upravo otvara nekoliko novih pitanja i mogućnosti za manipulacije”.

ZAŠTO SE MANIPUILIŠE

Više je razloga za ovu manipulaciju navodi Hadžić- a sve one koriste političarima na vlasti.

Prva je izlaznost, navodi, koja se prema zvaničnoj statistici kreće nešto preko 50%.

Međutim ako bi se ona uporedila do podataka do kojih je Hadžić u analizi došao ona bi iznosila preko 62,% što nije ni tako malo.

Statistika je ta koja prikazuje malu izlaznost, koja na terenu i nije takva. Ako bismo otišli korak dalje, uračunali broj izdatih dozvola za naše državljane u EU, te preračunali na ovaj broj stanovnika sa Popisa, izlaznost u Bosni i Hercegovini stanovnika koji tu zaista žive bi bila preko 80%”, navodi Hadžić.

Drugi problem koji se javlja jeste kontrola biračkih odbora i zloupotreba izbora glasača. Trgovine članovima biračkih odbora su moguće kroz veliki broj političkih stranaka, koje onda, kada učestvuju u izbornom procesu, imaju pravo da dobiju određen broj mjesta u biračkim odborima širom države. Ipak, veliki broj stranaka su stranke koje nemaju nikakav potencijal i tu su samo radi ove funkcije.

Analiza poslovanja političkih subjekata sa prošlih izbora je pokazala da od 117 stranaka koje su učestvovale na prethodnim parlamentarnim izborima 2018. godine, njih 46 je imalo prijavljen godišnji prihod od 1.000 KM i manje! Drugim riječima, na svakih 5 stranaka, 2 su imale ovaj prihod. Ako bismo gledali ostvareni prihod do 10.000 KM, onda u tu kategoriju spada čak 60% svih prijavljenih stranaka”, ističe Hadžić navodeći da su ovi podaci nepoznati građanima, ali politici su itekako poznati i koriste se maksimalno za ostvarivanje vlastitog cilja – kontrolu budžetskih sredstava. U konačnici, zaključuje, nije uopšte bitno koliko ljudi živi u Bosni i Hercegovini i glasa, već je bitno samo ono što je prikazano od strane politike. I tako, od izbora do izbora.

buka

Politika

STANIVUKOVIĆ U DOBOJU: „Nema grada bez kulture“ – najavio velike promjene i prozvao lokalnu vlast

Nakon Bijeljine i Zvornika Pokret Sigurna Srpska jasno i SIGURNO predstavio je građanima svoj program i u Doboju.

Predsjednik Pokreta Sigurna Srpska Draško Stanivuković poručio je da ovaj grad mora postati mjesto razvoja, kulture i novih projekata, oštro kritikujući postupke aktuelne lokalne vlasti.

Stanivuković je istakao da je Doboj istorijski važno mjesto heroja i slave, ali da je danas fokus na stvaranju bolje budućnosti i zadržavanju ljudi u svojoj zemlji. On je naglasio da je jedan od ključnih prioriteta Pokreta Sigurna Srpska sveobuhvatna obnova i urbanistički, ali i kulturni preporod ovog grada.

„Nema grada bez kulture, nema grada bez pozorišta, nema grada bez filma, nema grada bez mjesta gd‌je se ne može umjetnost razvijati. Mora umjetnost da cvjeta. To je imperativ svakog dijela i regije Republike Srpske”, poručio je lider PSS-a, ukazujući na nedostatak kulturnog sadržaja i neophodnost izgradnje bioskopske i pozorišne sale, kao i nove zgrade gradske uprave.

Kao budući predstavnik Vlade, Stanivuković je najavio niz reformskih koraka koji se tiču direktno mladih i urbanog uređenja grada. Između ostalog, najavio je uklanjanje kladionica i kockarnica iz blizine škola, uvođenje školskih uniformi i obezbjeđivanje zdrave ishrane za učenike.

Da bi se ove promjene realizovale, pozvao je građane Doboja da pruže masovnu podršku lokalnom timu koji predvode kandidati unutar pokreta, kao i listama za NSRS i Parlament BiH.

Stanivuković se osvrnuo i na opstrukcije i pritiske sa kojima su se opozicija i građani suočaavali u Doboju, navodeći primjere uklanjanja stranačkih štandova i uskraćivanja električne energije. Iznio je i optužbe na račun lokalnog vodovoda i komunalnih službi, tvrdeći da se građanima koji ne podržavaju vlast uskraćuju osnovne životne potrebe poput vode i ulične rasvjete.

„Ja sam za političku borbu. Ovo su moje ideje, oni imaju i druge ideje. Kom opanci, kom obojci, kome, kako narod odluči. Ali da ljudima ne date vodu, gasite rasvijetu, ne date štand, sklanjate štand i da ne dozvoljavate struju, ja ću doći da razgovaramo muški oči u oči.  Ako je to politika, onda možemo i drugačije. Hajdemo demokratski štand, dozvola štand. Ko plati vodu, ima vodu. Ko plaća struju, ima struju.

Grad plaća rasvjetu. Ako idu u takvu primitivnu, vulgarnu, prostačku politiku, ja moram stati uz narod i podržati narod. To je moj obaveza, izjavio je Stanivuković, pozivajući na fer i demokratske izborne uslove u kojima svi građani imaju jednaka prava.

“Večeras ovim sabiranjem smo pokazali da se Doboj budi iz jednog dubokog sna. Zato znam i vjerujem da ćemo 4. oktobra ustati na svoje noge i ponovo izboriti da Doboj bude regionalni centar, privredni centar, obrazovni centar i grad sporta.

Zato vjerujem da Dobojlije žele bolji Doboj, siguran Doboj, sigurnu Srpsku”, rekao je predsjednik GrO PSS Doboj Aleksandar Simić.

Nastavi čitati

Politika

STANIVUKOVIĆ IZ ZVORNIKA UDARIO NA TAJKUNE I VLAST: „Ne možemo dozvoliti da pojedinci kupuju fabrike da bi ih uništavali“

Ne možemo dozvoliti situacije u kojima pojedinci kupuju fabrike da bi ih uništavali-poručio je Stanivuković

Predsjednik Pokreta Sigurna Srpska Draško Stanivuković poručio je juče u Zvorniku, tokom početka izborne kampanje, da ovaj grad u budućnosti mora postati mjesto dostojanstvenog života svih građana.

Stanivuković je naglasio da je infrastrukturno povezivanje istoka Republike Srpske ključni preduslov za ekonomski oporavak i privlačenje investicija.

-Iz Zvornika mora biti moguće stići do Trebinja, Višegrada i Foče, duž cijelog istoka, modernim magistralnim i brzim cestama, a ne na način kako je to danas. Istok Republike Srpske se mora povezati, a auto-putem od Bijeljine do Banjaluke, te modernim saobraćajnicama od Zvornika do Trebinja, mora se uvezati cijela Republika Srpska. Bez moderne putne mreže nema privrede, nema proizvodnje niti novih fabrika- istakao je lider Pokreta Sigurna Srpska.

On se tokom svog obraćanja osvrnuo i na situaciju u zvorničkom privrednom gigantu, kompaniji „Alumina“, kritikujući dosadašnji odnos ovom preduzeću.

-Imperativ je vratiti ‘Aluminu’ i fabrike narodu i Republici Srpskoj. Ne možemo dozvoliti situacije u kojima pojedinci kupuju fabrike da bi ih uništavali. Mi danas ovdje ne odlučujemo samo o tome ko će voditi i vladati Republikom Srpskom, već odlučujemo o tome kako će se živjeti pod vođstvom onih koje izaberete da kroje vašu svakodnevicu-kazao je onn

Upozoravajući na dramatične demografske podatke, Stanivuković je naveo da je u proteklih 20 godina zemlju napustilo više ljudi nego tokom ratnih zbivanja, te da su gubici u miru postali alarmantni.

-Te stvari moraju da se promjene. Pokret Sigurna Srpska predstavlja sigurnu priču za ostanak, napredak, razvoj i bezbjednost građana. Ponosni smo na našu listu koju, uz mene, čine provjereni i kvalitetni ljudi poput Mile Matića, Nataše, Sanje Grubačić i drugih kandidata iz regije – od Milića, Vlasenice, Bratunca, Šekovića i Osmaka, pa sve do juga-naglasio je on.

-Meni je zadovoljstvo što sam danas ovdje u Zvorniku vidjela voliko ljudi, dakle ljudi osjećaju sigurnost uz Pokret Sigurna Srpska.

Ja želim da od Banjaluci do Trebinja, u svim gradovima, opštinama, da se svaki stanovnik osjeća sigurno. Da možete da kažete istinu, a da zbog toga nećete biti u situaciji da vam neko prijeti, jer ste rekli istinu i argumentovali ono što govorite. Dakle, tako možemo da živimo isključivo i jedino ako budemo sigurni, a to možemo da budemo uz ove ljude u našem Pokretu Sigurna Srpska.

-Mi ćemo nastaviti ovaj naš karavan kroz ovu izbornu jedinicu, ali i sve izborne jedinice ovdje u našoj Republici Srpskoj sa istom porukom. Budite uz nas, glasajte za naše kandidate i bićete sigurni u našoj Republici Srpskoj – rekla je Nataša Miljanović Zubac, nosilac liste PSS za Predstavnički dom PSBiH IJ3.

Mile Matić, nosilac liste za IJ7 PSS za Narodni skupštinu Republike Srpske je poručio:

-Možemo više, možemo bolje, možemo energičnije, imamo plan, imamo strategiju, imamo ljude, imamo resurse. Treba nam sam alat. Alat daje narod, dakle vrijeme za promjene, promjena je izvjesna. Ispoštovaćemo kao ekipa Sigurne Srpske sve ono što piše u programu.

Nastavi čitati

Politika

STANIŠIĆ UDARIO NA PARTIJSKU DRŽAVU: „Ako vam treba veza za ono što vam pripada – nemamo sistem“

Ogromna je razlika između toga da rušiš vlast i toga da uspostavljaš sistem.

Treba napraviti društvo u kojem ti ne treba poznanstvo da završiš ono što ti po zakonu pripada. Rekao je ovo Miloš Stanišić, nosilac liste Pokreta Sigurna Srpska za Parlamentarnu skupštinu BiH u IJ 2, ističući da je nepodnošljivo to što u ovom društvu previše stvari zavisi od toga koga poznaješ, kojoj stranci pripadaš i ko je trenutno na vlasti. „Ako ti treba ‘čovjek’ da završiš ono što ti po zakonu pripada – nemamo sistem. Ako sposoban čovjek mora da traži vezu da bi dobio priliku – nemamo sistem. Ako privrednik ne može da planira jer ne zna koja će pravila važiti sutra – nemamo sistem“, rekao je Stanišić.

On je dodao da se nepostojanje sistema vidi i po tome što razvoj lokalne zajednice zavisi od toga koja stranka je tamo na vlasti. „Ne može biti normalno da građani jedne opštine dobijaju manje investicija, podrške ili razvojnih projekata samo zato što su na izborima glasali drugačije. Bijeljina je jedan od živih dokaza za to. SNSD je vlast i u Republici Srpskoj i na nivou BiH i ponašaju se kao da institucije i javni novac pripadaju samo opštinama u kojima vlada SNSD. Država i institucije moraju jednako pripadati svima“, rekao je Stanišić.

On je rekao da je Pokret Sigurna Srpska juče predstavio Ugovor sa narodom upravo zato što ne žele da traže povjerenje na lijepe riječi. ”Hoćemo da kažemo šta preuzimamo kao obavezu i po čemu nas građani sutra mogu mjeriti. Za mene je jedna od tih obaveza jasna – institucije moraju pripadati svima, bez obzira na stranačku knjižicu, poznanstvo ili to ko je na vlasti u njihovoj opštini“, poručio je Stanišić.

On je poručio da Pokret Sigurna Srpska, ako dobije povjerenje građana da preuzme odgovornost za vlast, ne želi da zamijeni jedan partijski sistem drugim. „Ne želim Republiku Srpsku u kojoj će naši ljudi raditi isto što danas rade njihovi. Hoću Republiku Srpsku u kojoj to više niko ne može da radi. Kad PSS bude vlast, ne smije biti važno imate li našu člansku kartu, poznajete li našeg funkcionera ili je li načelnik vaše opštine iz naše stranke. Ako vam nešto pripada po zakonu – moraćete to dobiti zato što vam pripada”, rekao je Stanišić.

On je dodao da sistem nije kad imate dobrog čovjeka na pravom mjestu, pa se nadate da će biti pošten. „Sistem je kada ni loš čovjek na tom mjestu ne može da radi šta hoće. Vlast se mijenja. Pravila moraju ostati i moraju važiti jednako za sve. To je sistem koji želimo da uspostavimo“, zaključio je Stanišić.

Nastavi čitati

Aktuelno