Connect with us

Društvo

KOLIKO KOŠTA PRIMITIVIZAM?! Radnik Ministarstva finansija pametovao o “PRAVIM BANJALUČANIMA” pa fasovao DISCIPLINSKI POSTUPAK

Damjanu Trniću, radniku Ministarstva finansija Republike Srpske, koji je objavom na Twitteru o “pravim Banjalučanima” izazvao bijes javnosti, prijeti disciplinski postupak.

“Pravi Banjalučani su samo oni koji su rođeni i žive od prvog dana u Banja Luci, a bar jedna generacija iza njih ( odnosno roditelji) također moraju imati te ‘uslove’. Ovi ostali su svi ‘fejk’, a sve ih je više…”, doslovno, bez korekcija pravopisnih grešaka, glasi Trnićeva objava, nakon koje se “izvinuo”, a potom zaključao profil.

Kako je “Nezavisnim novinama” potvrđeno iz Ministarstva finansija Republike Srpske, Trnić je po osnovu ugovora na određeno vrijeme od 1. jula ove godine zaposlen na poslovima stručnog saradnika za računovodstvene operacije na nivou Glavne knjige trezora, sa srednjom stručnom spremom.

Upoznat je, rečeno je, sa Kodeksom ponašanja državnih službenika, kao i da je istupanje svakog pojedinca njegova lična odgovornost, koja sa sobom može snositi posljedice, jer se državni službenik svojim istupima ne smije ponašati na način da šteti ugledu službe.

“O uočenim nepravilnostima je informisan nadležni rukovodilac, koji će u skladu sa pozitivno pravnim propisima pokrenuti Inicijativu za pokretanje disciplinskog postupka radi utvrđivanja činjenica i odgovornosti”, rekli su iz Ministarstva finansija RS.

Naglašavaju da stavove zaposlenih u Ministarstvu finansija izneseni na društvenim mrežama ne predstavljaju zvanične stavove Ministarstva finansija Republike Srpske, jer se kao zvanični komunikacioni kanali koriste službena saopštenja, izjave ministra i pomoćnika ministra, kao i lica koja institucija odredi za iznošenje zvaničnih stavova.

“Takođe, zvanični komunikacioni kanal je internet stranica Ministarstva finansija, kao i komunikacioni kanali Vlade Republike Srpske: Twitter, YouTube, Instagram i Facebook nalog Vlade Republike Srpske”, rekli su iz Ministarstva finansija RS.

Related Topics:

Društvo

Amerikanac na Ostrogu zbog Đokovića: Osjećao sam se posebno

Vinaj Venkateš, novinar američkog magazina “Inside Tennis”, spojio je puteve i poistovetio svoje životno gledište sa jednim od najboljih igrača u istoriji Novakom Đokovićem.

Veliki je zaljubljenik u bijeli sport, a zbog Noleta je posjetio i Srbiju i Crnu Goru, pronašao dodatni duhovni mir i upoznao srpski narod u biti.

Amerikanac, porijeklom iz Indije, je za Telegraf podijelio svoju priču koja je usko vezana za Đokovića i njegove gigantske uspjehe, a priča je tekla uz predstavljanje.

“Da, ovdje sam na Rolan Garosu kao novinar, ali u takođe radim kao softverski inžinjer i vodim lokalni tim u Guglu u Kaliforniji. Ali, prije svega toga i nešto najbitnije, ogroman sam navijač Novaka Đokovića još od 2007. godine”,  počeo je Vinaj.

Otkrio je šta ga je privuklo da vatreno bodri i prati Novaka

“Prvi put sam ga vidio na TV-u, bio je Indijan Vels. Nisam čuo prije toga za njega. To je bilo vrijeme kada je Federer sve osvajao, a i kada nešto ne osvoji, onda to uzme Nadal. Nisam mogao da se povežem sa njima dvojicom. Svi oko mene su navijali za Federera i Nadala, a nisam htio da budem dio mase. Onda su Novak, Ana i Jelena zabriljirali upravo ovdje, na Rolan Garosu i sjećam se naslova u američkim novinama: ‘Srbi idu naprijed'”.

Kaže da je tu sve krenulo, da ga je to povuklo i počeo je da čita i istražuje o Srbima.

“Svo troje su pričali o ratu, o skloništima, da je veoma teško uspjeti u tenisu u Srbiji. Eto, te priče su me povukle gdje su udarali u praznom bazenu. Ostalo mi je u glavi da je Novak rekao da je trenirao tamo gdje je već pala bomba, jer bomba neće pasti dva puta na isto mjesto. To je učinilo svako parče mog tijela da se naježi. Novak i ja smo isto godište, to je bila instant konekcija”, ispričao je.

Otkriio je i koji meč najviše pamti.

“O, da, meč sa Federerom na US Openu. Sljedeći dan, kad sam došao u školu, bio sam u srednjoj školi. Sećam se tog klinca koji je sjedio ispred mene, pričao je kako je Federer počistio Novaka. Rekao sam mu odmah: ‘Ne, nije to učinio. Đoković je zamalo uzeo prva dva seta’. To je bilo prvi put da sam ga na taj način branio i od tog momenta sam znao da ću biti uz njega u budućnosti”, priča Amerikanac.

Prvi put uživo ga je vidio u u Indijan Velsu, čekao ga je tri sata na suncu.

“Samo sam viknuo ‘Novače, uzmi ponovo četiri Grend slema, molim te’, jer je u 2015. i 2016. godini povezao četiri Slema. Uzeo je peškir, ustao sa stolice i krenuo da trči do mene. Sve je zaobišao i došao do mene, htio je meni da pruži jer je rekao nešto lijepo. Nisam jeo i nisam spavao dok mu se sve ono dešavalo u Kovid eri, čak i kad sam tada zamišljao, krenula mi je suza, kroz šta je sve prolazio. Čista je duša, ne bi nikada nikog povrijedio. To me je motivisalo da postanem onakva osoba kakva jesam, u svakom teškom momentu se zapitam šta bi on uradio. Sve to me je dovelo do posla u Guglu”, priča Venkateš.

On je ispričao da je osjetio potrebu da dođe da ga bodrim na Serbia Openu.

“Za mene je taj put do Beograda izgledalo kao neko hodočašće. Svidjela mi se mnogo hrana tamo! Doduše, i sam sam vegetarijanac kao i Novak, ali mi se svidjela pita sa sirom. Šetao sam pijacom negde blizu Svetog Save. Ti ljudi tamo, prodavci, nisu znali jezik, ali su znali da sam posjetilac. Hteli su da probam sir, rakiju, rekli su mi da ništa ne moram da kupim, samo da probam, da uživam u srpskoj kulturi. Zaista sam bio dirnut. Putovao sam dosta u svom životu i nikada nisam osetio takvu povezanost”, priča novinar.

Kako je otišao za Crnu Goru?

“Čuo sam za manastir Ostrog koji Novak mnogo cijeni i poštuje. Čitao sam nešto o njegovoj posjeti, pa sam čitao i od samom manastiru. Shvatio sam da to moram da posetim. Odseo sam u Kotoru kod nekih crnogorskih domaćina, bili su jako dragi prema meni i bili su srećni kada su čuli da želim da idem tamo”, otkriva Novakov fan.

Rekli su mu, dalje priča on,  da tamo uzme nešto, jer će mu to biti zaštita za čitav život, gdje god se kreće.

“Zato imam, evo vidite, ikonu Svetog Vasilija i ove dvije brojanice koje nosim svakog dana od tog momenta. Imamo teških momenata, kao i svi ljudi, ali osjetim tu energiju koja mi pomogne. Osjećao sam se posebno, dobio sam i blagoslov od srpskog sveštenika. Osjećao se tamjan, ponio sam ga za Kaliforniju”, objašnjava novinar.

Amerikanac očekuje da Đoković osvoji ovaj Rolan Garos.

“Još uvijek verujem da može to učiniti. Nadal je bio taj koji ga je sputavao da ovde uzme više titula. Bio bih razočaran da ne učini to. Takođe bih bio razočaran ako bi stao na manji broj od 30 Grend slem titula! Znam da sam bijesan, ali znam njegov mentalitet. Uvijek se sejtim onoga kada je pričao da, kada publika skandira ‘Rodžer, Rodžer’ on čuje ‘Novak, Novak’. Sve njegove navike ga čine mlađim, elastičnim, vidim ga sa još osam titula Grend slema. Tu su sada ovi mlađi, znam da možda tražim previše, ali tome se nadam”,  zaključio je Vinaj,

Glas Srpske

Nastavi čitati

Društvo

Propala preduzeća nakalemila 89 miliona KM duga

Od ukupnih potraživanja za penzijsko i invalidsko osiguranje koja su na kraju prošle godine dostigla 480,5 miliona KM, naplata oko petine tog duga pod znakom je pitanja, jer pripada preduzećima u stečaju ili likvidaciji.

Prema podacima Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) RS ukupna potraživanja od javnog sektora po osnovu doprinosa za osiguranje na kraju decembra 2022. godine iznosila su 191,99 milion KM, dok je privatni sektor dugovao 288,60 miliona KM.

– U odnosu na 2021. godinu potraživanja po osnovu doprinosa na kraju prošle godine bila su manja za 242.455 KM. S druge strane potraživanja od preduzeća nad kojima je pokrenut postupak stečaja ili likvidacije lani su u odnosu na godinu ranije povećana za 2,19 miliona KM i njihov ukupan dug iznosi 89,09 miliona maraka i velika je neizvjesnost u naplati tih potraživanja – rekli su u Fondu.

Neizmirene obaveze za PIO osiguranje, prema podacima Fonda, imaju svi sektori pa tako javne zdravstvene ustanove duguju 145,65 miliona KM, privatna preduzeća 123,43 miliona, a samostalne djelatnosti 94,37 miliona maraka. Kada je riječ o akcionarskim društvima potraživanja Fonda PIO dostigla su 53,79 miliona KM, preduzeća sa većinskim državnim vlasništvom duguju 31,2 miliona KM, a firme u vlasništvu opština 9,41 milion.

Među dužnicima su i brojna udruženja građana, sportski klubovi čiji je dug 7,86 miliona KM, dok je dug preduzeća iz kožarsko-tekstilne industrije težak 4,54 miliona maraka.

– Od ukupno 44.793 registrovanih uplatioca doprinosa krajem prošle godine njih 39.003 je redovno izmirivalo obaveze za osiguranje, dok 5.790 uplatilaca nije svoje obaveze izmirivao na vrijeme. Od ukupno 327.784 osiguranika prijavljena na osiguranje, podaci od posljednjeg dana decembra pokazali su da se za 6.456 radnika doprinosi neredovno uplaćuju – naveli su u Fondu i podsjetili da potpisan reprogram u otplati imaju javne zdravstvene ustanove, preduzeća u vlasništvu države i opština te mnogi drugi koji na taj način redovno izmiruju svoje tekuće obaveze.

Da će Fond PIO teško uspjeti da ikada naplati sav dug od propalih preduzeća smatraju upućeni, koji kažu da je naplata potraživanja u postupku stečaja manja od deset odsto.

Dugogodišnja stečajna upravnica Nataša Kosić navodi da prednost u isplati potraživanja tokom stečaja imaju troškovi postupka i razlučni povjerioci koji su osigurani hipotekom.

– Te vrste potraživanja koje se odnose na fondove zdravstva i penzijsko- invalidskog osiguranja, te potraživanja radnika za plate svrstavaju se u viši isplatni red, ali budući da većina firmi u stečaju imaju neku hipoteku, razlučni povjerioci uzimaju novac od prodaje imovine. Osim toga troškovi stečaja uvijek budu veliki, jer postupci dugo traju, tako da u najvećem broju slučajeva doprinosi uopšte ne budu naplaćeni, jer ne dođu na red – objasnila je Kosićeva.

Najniža plata

U Fondu PIO RS kažu da je tokom prošle godine po osnovu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje naplaćeno 1,178 milijardi maraka.

– U decembru prošle godine na najnižu platu bilo je prijavljeno 12.182 osiguranika, od čega 5.751 u privatnim preduzećima i 5.419 u samostalnim djelatnostima – navode iz Fonda PIO.

Glas Srpske

Nastavi čitati

Društvo

Američki magazin preporučio BiH kao idealnu za turiste

Američki magazin “Travel off path” nedavno je odlučio podijeliti zanimljiv članak o BiH. Naime, oni preporučuju Amerikancima zašto bi trebali posjetiti BiH.

Prema njihovom mišljenju, Evropa nije naručito gostoljubiva prema turistima koji je svakodnevno posjećuju. Posebno ističu da ljubaznost nećete pronaći kod Italijana i Francuza, ali kako kažu, “srećom postoji jedno posebno odredište” gdje su mještani uzbuđeni što imaju turiste.

“Bosna i Hercegovina inače ne bi bila visoko na vašoj listi mjesta za posjetiti, osim ako niste dobro upućeni u geopolitiku i ako ste čuli za bosanski rat devedesetih”, napisali su na početku.

Na početku su naveli da je BiH bila dio Jugoslavije te da je prilikom raspada došlo do rata na tim područjima, ali su dodali da je BiH mnogo stabilnija nego što je to bilo devedesetih godina prošlog vijeka.

“Zemlja je prošla kroz mračni period, ali je iz pepela izašla puno stabilnija nego što je bila. Sada je to jedna od najsigurnijih zemalja u istočnoj Evropi za strance”, istakli su.

Ali, ono što posebno ističu jeste gostoljubivost i velikodušnost, ali i da BiH još uvijek nije toliko popularna kao neke zemlje u regionu te da je mnogi ne vide kao ljetnu destinaciju.

“Nije neobično da se mještani sprijatelje s gostima i veselo ih pozovu u svoju porodičnu kuću na domaći sir i rakiju, suštinsko balkansko piće, budući da su mnogi mali gradovi i sela u srcu Hercegovine zadržali svoje stogodišnje ugostiteljske vrijednosti”, objasnili su.

Navode i mjesta koja vrijedi posjetiti kao što je nacionalni park Sutjeska, te rijeka Una. Takođe, nezaobilazne destinacije su Sarajevo i Mostar te brojni srednjovjekovni dvorci širom zemlje.

Na kraju ističu da je BiH pristupačnija ljetna destinacija, budući da nije dio “zapadnjačke Evropske unije niti evrozone”, gdje noćenje u boljim hotelima možete pronaći i po cijeni od 67 američkih dolara (oko 120 KM), a za one koji žele noć provesti u hostelu mogu platiti između osam i 19 dolara (između 14 i 35 KM), prenosi “Klix”.

NEZAVISNE

Nastavi čitati

Aktuleno