Connect with us

Politika

Koliko vladajuća koalicija drži do potpisanog sporazuma: Slobodni strijelci miniraju dogovor

Od dogovora o formiranju vlasti na nivou BiH prošlo je šest mjeseci, a opšta ocjena je da domaća politička scena u ovom momentu izgleda bolje nego u ranijim mandatima, uprkos tome što i dalje ima “slobodnih strijelaca” koji podrivaju pomirljive tonove, zbog čega situaciju moraju “peglati” stranački lideri.

Stavljanjem potpisa na sporazum o principima za formiranje vlasti na zajedničkom nivou SNSD, HDZ BiH i tada partije “osmorke”, okupljene oko SDP-a BiH, dale su nagovještaj krajem prošle godine da bi ta ekipa u ovom mandatu, do 2026, mogla da uradi daleko više nego njihovi prethodnici tokom dvije decenije. Suština je da, kako od početka tvrde poznavaoci prilika u BiH, niko ne odstupi od onog što je potpisano.

Evidentno je da, na šta ukazuju i sagovornici “Glasa Srpske”, u njihovim redovima postoje i oni na stranačkim i pozicijama u institucijama vlasti koji povremeno iskaču, izjavama i stavovima iz dogovorenih okvira, što kasnije ispravljaju predsjednici stranaka koje čine vlast, tvrdeći da nema većih problema.

Član Stručnog tima Instituta za društveno-politička istraživanja iz Mostara Milan Sitarski ističe kako razlike moraju da postoje, ali podvlači da je razlika u odnosu na prethodne mandate u tome što ih, iako postoje i nekada dođu do izražaja, pokušavaju ublažiti.

– U ranijim periodima imali smo slučajeve da se pojavi neka razlika, ali da se ona potom uveličavala, produbljivala. SDA i DF su imale taj manir. Kao da su jedva čekale da se pojavi neka razlika i da to bude izgovor da se ništa ne radi. Sada vidimo da se, uprkos mnogim razlikama, na nivou BiH došlo i do odluka o gasnim interkonekcijama kroz FBiH i Srpsku. Imamo mi još, kako se kaže, duplih dna jer su se problemi godinama nagomilavali, upravo zbog manira da se koriste razlike kao izgovor za nerešavanje problema – izjavio je Sitarski za “Glas”.

Smatra da je dobro što je usvojen drugačiji pristup stvarima, odnosno da se ne negiraju razlike, već prime k znanju i vidi gdje su tačke o kojima je moguće postići dogovor.

– Da nije tako, ne bismo imali ni zajedničku sednicu vlada Srpske i FBiH. To nije baš čest slučaj kod nas. Važna je i uloga lidera. Oni ne smeju biti pasivni, a nisu ni sve stranke homogene. I u samom SDP-u imamo disonantne tonove između lidera Nermina Nikšića, koji je federalni premijer i Denisa Bećirovića koji je bošnjački član Predsjedništva BiH. Nekada i ministar odbrane BiH Zukan Helez odstupi od te pomirljive politike prema koalicionim partnerima. Tako da ništa to nije idealno, ali se čini da je sada manje ovih koji prave probleme ili koji ih koriste za izgovor od onih koji, ipak, pokušavaju nešto da naprave – zaključio je Sitarski.

Politikolog Mirko Matić za “Glas Srpske” kaže da je ključna razlika ako se poredi vlast u prošlom mandatu, konkretno kada je riječ o bošnjačkim partnerima, pristup u ostvarivanju političkih ciljeva.

– Čini mi se da je danas lakše pregovarati nego što je to bilo u prethodnom sazivu Saveta ministara BiH. Čak i uz određene poteškoće, prvenstveno u vezi sa zakonom o spoljnim poslovima i istočnoj gasnoj interkonekciji postoji dijalog i to su teme o kojoj se govori – rekao je Matić.

I sami partneri u vlasti u nekoliko navrata do sada su javno govorili o svojim vizijama i idejama za budućnost BiH, ali pokazuje se da, što ne kriju ni analitičari, lideri uspijevaju da drže pod kontrolom one kojima je cilj da raspiruju tenzije i idu u pravcu suprotnom od onog dogovorenog u startu, a to je da će u fokusu biti ekonomija i napredak, a ne one teme o kojima nema saglasnosti, kao što je NATO.

Blokovi

Mirko Matić je dodao i da ne vidi neku veliku promjenu u odnosu na ključna pitanja u državi između politike SDA i građanskog bloka.

– U spoljnopolitičkom pogledu, politika približavanja NATO-u i Zapadu ostala je nepromenjena, a na unutrašnjem političkom planu, u fokusu i jednih i drugih je jača centralizacija – zaključio je Matić.

Glas Srpske

Related Topics:

Politika

Žmirić “Pad nataliteta je tihi alarm našeg društva – MLADI ODLAZE JER OVDJE NE VIDE BUDUĆNOST”

Jedan od najvećih i najopasnijih problema sa kojima se suočava naše društvo jeste kontinuiran pad nataliteta, poručila je Amira Žmirić iz Pokreta Sigurna Srpska.

–Već godinama se suočavamo sa činjenicom da broj novorođene djece opada, a da istovremeno ne postoje nikakve dugoročne strategije, niti konkretne mjere koje bi promijenile ovaj trend. Samo ćutke posmatramo kako se, kao posljedica toga, smanjuje broj učenika i studenata iz godine u godinu – istakla je Žmirić.

Ona je navela da su razlozi za ovakvo stanje brojni, ali je, iz ugla svoje struke, posebno naglasila problem nekvalitetnog obrazovanja, kojem su potrebne suštinske reforme.

–Trenutno stanje u kojem se nalazi školstvo direktno utiče na odlazak mladih ljudi u inostranstvo. Prvo odlaze da studiraju, a zatim tamo i ostaju, jer pronalaze bolje plaćene poslove i uslove za život, pa tamo zasnivaju i porodice – pojasnila je ona.

Prema njenim riječima, sveobuhvatna reforma obrazovanja, uz druge važne socijalne mjere usmjerene ka poboljšanju kvaliteta života mladih porodica, predstavljala bi značajan korak u rješavanju ovog pitanja.

–Ako želimo da sačuvamo naše društvo, moramo stvoriti sistem u kojem mladi ljudi imaju razlog da ostanu, da stvaraju i da osnivaju porodice ovdje, u svojoj zemlji – poručila je Žmirić, koja je i član Nezavisnog pokreta “Svojim putem”.

Nastavi čitati

Politika

Dodiku, Cvijanovićevoj i ostalima ukinute američke sankcije, ZA KOLIKO SU NAS PRODALI?

Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, Željka Cvijanović, srpski član Predsjedništva BiH, i ostali skinuti su sa crne liste Ureda za kontrolu imovine stranaca pri Ministarstvu finansija SAD-a (OFAC).

Sankcije su ukinute i svim ostalim bliskim saradnicima Dodika, uključujući i firme, poput ATV-a, Kaldere, Una TV-a, Agapea, Prointera, Infinity Grupe i drugih.

Sankcije su ukinute i Alenu Šeraniću, ministru zdravlja Srpske, Milošu Bukejloviću, bivšem ministru pravde, Nenadu Stevandiću, predsjedniku Narodne skupštine Srpske, Radovanu Viškoviću, bivšem predsjedniku Vlade, Igoru i Gorici Dodik, Petru Đokiću, ministru energetike, Srebrenki Golić, predsjedavajućoj Doma naroda RS, Staši Košarcu, ministru spoljne trgovine BiH, Siniši Karanu, bivšem ministru unutrašnjih poslova, Rajku Kuzmanoviću, bivšem predsjedniku Srpske, i drugima.

Pogledajte kompletnu listu OFAC.

Nastavi čitati

Politika

CIK U PROBLEMU: Glasački listić prepreka za raspisivanje tendera

Centralna izborna komisija pokrenula je inicijativu za donošenje izmjena Izbornog zakona BiH, između ostalog i za izmjenu izgleda glasačkog listića, jer je to neophodno kako bi se raspisao tender za nabavku opreme za nove izborne tehnologije.

Naime, da bi se raspisao tender za nabavku skenera za glasačke listiće neophodno je znati dimenzije samih listića. Postojeći glasački listić praktično je nemoguće skenirati, a ako bi se kojim slučajem i nabavile mašine koje to mogu, na sam dan izbora došlo bi do brojnih problema.

“Dovedeni smo pred zid. Intervencijom u Izborni zakon mi bismo imali mogućnost da taj listić svedemo na razuman format. Bez toga, imali bismo dugačke listiće i vjerovatno probleme u provođenju izbora na izborni dan uz pomoć optičkih skenera. Da bismo objavili tender on mora sadržavati neke podatke koji moraju ponuditi odgovor kakav format listića ćemo imati na izborni dan. Ako imamo A4 format listića, a metar dugačak, pitanje je šta će stajati u tenderskoj dokumentaciji. Dobili smo novac, dobili smo zakon i mi tender moramo raspisati”, rekao je Željko Bakalar, član Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine.

Na samoj sjednici CIK-a istaknuto je da bez izmjena Izbornog zakona BiH nije moguće izvršiti implementaciju onih odredaba koje se odnose na uvođenje specifičnih izbornih tehnologija, a koje su dio Izbornog zakona BiH.

“Svi u parlamentu, razmatrajući ovu inicijativu, imaće mogućnost zapravo pokazati ko je spreman podržati uvođenje novih izbornih tehnologija u izborni proces, a ko to deklarativno samo javno tvrdi”, rekla je Vanja Bjelica Prutina, član CIK-a.

Inače, nakon što je Kristijan Šmit nametnuo izmjene Izbornog zakona BiH, omogućeno je uvođenje novih tehnologija u izborni proces. Te nove tehnologije podrazumijevaju biometrijsku identifikaciju birača i skeniranje glasačkih listića. Nakon toga, Šmit je nametnuo i odluke kojima se Centralnoj izbornoj komisiji BiH omogućava 112,5 miliona KM za uvođenje novih tehnologija. I pored toga što je ovaj novac već odobren i operativan, CIK još nije raspisao tender za nabavku novih tehnologija, a plan je bio da se to uradi još prije dvije sedmice. Kao problem sada se pojavio izgled samog glasačkog listića. Postojeći glasački listići su obimni i na njima se nalaze stotine kandidata iz različitih političkih partija.

“Druga stvar je skeniranje glasačkih listića, to je glupost koja ne znači ništa. Šta ćemo skenirati glasačke listiće kad ih imamo u tvrdoj kopiji. Dalje, ne postoje skeneri koji mogu skenirati format glasačkog listića A1 plus za Kantonalnu skupštinu Sarajevskog kantona, recimo. Ako su to i samo brojači, opet se isti problem pojavljuje. To je papir veličine stola za ručavanje, mašina bi trebalo da bude kao frižider ili veš-mašina”, rekao je nedavno za “Nezavisne novine” Branko Petrić, bivši predsjednik Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine.

Da li će i kada Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine postupiti po inicijativi CIK-a da se mijenja Izborni zakon BiH – još nije poznato. Ako je suditi po ranijim sličnim inicijativama biće potrebno nekoliko mjeseci da se o tome uopšte odlučuje, a ako uzmemo u obzir da u proceduri ima nekoliko izmjena Izbornog zakona BIH, nije teško zaključiti da inicijativa CIK-a u skorije vrijeme neće doći pred poslanike.

“Inicijativa zaslužuje veću pažnju. U hitnoj inicijativi traži se dopuna samo 11 članova. Ovo je hitno i alarmantno u svjetlu ne samo primjene novih tehnologija, već jačanja komisije i jačanja manje zastupljenog pola”, rekla je Irena Hadžiabdić, član Centralne izborne komisije BiH.

Nastavi čitati

Aktuelno