Connect with us

Politika

Koliko vladajuća koalicija drži do potpisanog sporazuma: Slobodni strijelci miniraju dogovor

Od dogovora o formiranju vlasti na nivou BiH prošlo je šest mjeseci, a opšta ocjena je da domaća politička scena u ovom momentu izgleda bolje nego u ranijim mandatima, uprkos tome što i dalje ima “slobodnih strijelaca” koji podrivaju pomirljive tonove, zbog čega situaciju moraju “peglati” stranački lideri.

Stavljanjem potpisa na sporazum o principima za formiranje vlasti na zajedničkom nivou SNSD, HDZ BiH i tada partije “osmorke”, okupljene oko SDP-a BiH, dale su nagovještaj krajem prošle godine da bi ta ekipa u ovom mandatu, do 2026, mogla da uradi daleko više nego njihovi prethodnici tokom dvije decenije. Suština je da, kako od početka tvrde poznavaoci prilika u BiH, niko ne odstupi od onog što je potpisano.

Evidentno je da, na šta ukazuju i sagovornici “Glasa Srpske”, u njihovim redovima postoje i oni na stranačkim i pozicijama u institucijama vlasti koji povremeno iskaču, izjavama i stavovima iz dogovorenih okvira, što kasnije ispravljaju predsjednici stranaka koje čine vlast, tvrdeći da nema većih problema.

Član Stručnog tima Instituta za društveno-politička istraživanja iz Mostara Milan Sitarski ističe kako razlike moraju da postoje, ali podvlači da je razlika u odnosu na prethodne mandate u tome što ih, iako postoje i nekada dođu do izražaja, pokušavaju ublažiti.

– U ranijim periodima imali smo slučajeve da se pojavi neka razlika, ali da se ona potom uveličavala, produbljivala. SDA i DF su imale taj manir. Kao da su jedva čekale da se pojavi neka razlika i da to bude izgovor da se ništa ne radi. Sada vidimo da se, uprkos mnogim razlikama, na nivou BiH došlo i do odluka o gasnim interkonekcijama kroz FBiH i Srpsku. Imamo mi još, kako se kaže, duplih dna jer su se problemi godinama nagomilavali, upravo zbog manira da se koriste razlike kao izgovor za nerešavanje problema – izjavio je Sitarski za “Glas”.

Smatra da je dobro što je usvojen drugačiji pristup stvarima, odnosno da se ne negiraju razlike, već prime k znanju i vidi gdje su tačke o kojima je moguće postići dogovor.

– Da nije tako, ne bismo imali ni zajedničku sednicu vlada Srpske i FBiH. To nije baš čest slučaj kod nas. Važna je i uloga lidera. Oni ne smeju biti pasivni, a nisu ni sve stranke homogene. I u samom SDP-u imamo disonantne tonove između lidera Nermina Nikšića, koji je federalni premijer i Denisa Bećirovića koji je bošnjački član Predsjedništva BiH. Nekada i ministar odbrane BiH Zukan Helez odstupi od te pomirljive politike prema koalicionim partnerima. Tako da ništa to nije idealno, ali se čini da je sada manje ovih koji prave probleme ili koji ih koriste za izgovor od onih koji, ipak, pokušavaju nešto da naprave – zaključio je Sitarski.

Politikolog Mirko Matić za “Glas Srpske” kaže da je ključna razlika ako se poredi vlast u prošlom mandatu, konkretno kada je riječ o bošnjačkim partnerima, pristup u ostvarivanju političkih ciljeva.

– Čini mi se da je danas lakše pregovarati nego što je to bilo u prethodnom sazivu Saveta ministara BiH. Čak i uz određene poteškoće, prvenstveno u vezi sa zakonom o spoljnim poslovima i istočnoj gasnoj interkonekciji postoji dijalog i to su teme o kojoj se govori – rekao je Matić.

I sami partneri u vlasti u nekoliko navrata do sada su javno govorili o svojim vizijama i idejama za budućnost BiH, ali pokazuje se da, što ne kriju ni analitičari, lideri uspijevaju da drže pod kontrolom one kojima je cilj da raspiruju tenzije i idu u pravcu suprotnom od onog dogovorenog u startu, a to je da će u fokusu biti ekonomija i napredak, a ne one teme o kojima nema saglasnosti, kao što je NATO.

Blokovi

Mirko Matić je dodao i da ne vidi neku veliku promjenu u odnosu na ključna pitanja u državi između politike SDA i građanskog bloka.

– U spoljnopolitičkom pogledu, politika približavanja NATO-u i Zapadu ostala je nepromenjena, a na unutrašnjem političkom planu, u fokusu i jednih i drugih je jača centralizacija – zaključio je Matić.

Glas Srpske

Related Topics:

Politika

Da li brojna predstavništva služe privredi ili ličnim INTERESIMA POJEDINACA?

Milioni maraka iz budžeta BiH svake godine odlaze na održavanje diplomatske mreže širom svijeta, a stranih investicija u domaćoj privredi i dalje nema. Dok nas strani kapital zaobilazi, postavlja se pitanje: za koga zapravo rade naši ekonomski ambasadori? Da li brojna predstavništva služe privredi ili isključivo ličnim i stranačkim interesima?

Investicije, ulaganja, otvaranje fabrika, nova radna mjesta, jake veze sa dijasporom… sve su to ciljevi diplomatsko-konzularne mreže Bosne i Hercegovine, koja u svijetu broji ukupno 56 predstavništava i finansirana je novcem građana. Ali rezultata nema i sistem se mora mijenjati, smatra diplomata i ekonomista Draško Aćimović.

“Tu bi jaku ulogu mogle odigrati trgovačke i privredne komore FBiH i Republike Srpske 01.05 tako da oni u diplomatsko konzularna predstavništva šalju svoje ljude koji bi se borili na određenom principu: ako radiš više pridoneseš svom entitetu više imaćeš bonuse, premije ili ako ne, imaćeš manja primanja ali ovako fiksirano fiksne plate na ovaj način to ne funkcioniše”, kaže Aćimović.

Republika Srpska godinama širi mrežu inostranih predstavništava, za čiji je rad ove godine izdvojeno rekordnih 15 miliona maraka. Samo za kancelariju u Moskvi daje se dva miliona, a prate je Beč i Vašington.
Ipak, taj novac nije privukao strane investicije, što dokazuje podatak da je u Srpskoj završilo tek 37 odsto ukupnog stranog kapitala u zemlji.

Milioni su poslužili za nešto drugo – ukidanje američkih sankcija, ocjenjuje politikolog Velizar Antić.

“Mi ne znamo ni šta rade, ni koliko se novca za njih izdvaja, ni kako troše taj novac. Međutim, vidimo da rezultate tog rada, njihovog rada, ima samo Milorad Dodik i ljudi oko njega, dok narod ima jako malo koristi od svih tih predstavništava i svog novca koji smo uložili u njih”, smatra Antić.

Investitore odbija cjelokupan društveno-politički ambijent u BiH, kao i činjenica da država još uvijek nije članica Svjetske trgovinske organizacije. Ekonomista Admir Čavalić podsjeća šta bi zapravo trebao biti osnovni zadatak ekonomske diplomatije.

“Šta bi trebalo da radi? Dakle, jača bilateralne odnose, da kreira nova tržišta za naše izvoznike, da dogovara nove uvoze, dakle, pogotovo kad govorimo o alternativama za energente ili neke druge kritične sirovine i slično”, kaže Čavalić.

Dok čekamo strane investitore i konkretne rezultate višemilionskih izdvajanja za ambasade i konzulate, i ono malo domaće radne snage pakuje kofere za zemlje u kojima se naša diplomatska predstavništva zapravo i nalaze.

Nastavi čitati

Politika

ŠEF EVROPSKOG VIJEĆA DANAS U BIH: Moja posjeta jasan signal

Predsjednik Evropskog vijeća Antonio Košta danas dolazi u Bosnu i Hercegovinu.

Održaće sastanke s članovima Predsjedništva BiH i predsjedavajućom Savjeta ministara Borjanom Krišto.

Najavljeno je da će Košta sa sagovornicima razgovarati o prilikama i izazovima u vezi s proširenjem, postepenom integracijom, regionalnom saradnjom, sigurnošću i stabilnošću.

Košta dolaskom u BiH započinje svoju drugu posjetu zemalja Zapadnog Balkana, a uoči dolaska je poručio da time želi poslati jasan signal da je posvećenost Evropske unije ovom regionu stvarna te da postoji prilika za proširenje Unije.

On na Zapadnog Balkanu ostaje do 5. juna, a kopredsjedavaće Samitom EU – Zapadni Balkan, koji se održava u Tivtu.

Nastavi čitati

Politika

HERCEGOVCI SRDAČNO DOČEKALI STANIVUKOVIĆA: Već ga proglasili PREDSJEDNIKOM SRPSKE

Predsjednik PSS i gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković i dalje obilazi Republiku Srpsku, a poseban doček imao je u Hercegovini gdje su ga već dočekali sa „predsjedniče“.

Stanivuković je tokom posjete prisustvovao obilježavanju krsne slave opštine Gacko i Hrama Svete Trojice, gdje sa načelnikom opštine Vukotom Govedaricom i ostalim zvaničnicima obilježio ovaj dan.

Tokom posjete Gacku brojni građani prilazili su da ga pozdrave i fotografišu se sa njim, pokazujući veliku zainteresovanost za njegov dolazak i pružajući mu podršku.

– Uvijek je posebno zadovoljstvo doći u Gacko, mjesto tvrdog kamena, jakih karaktera i dobrih domaćina. U duhu vjere, sabornosti i zajedništva, uz molitvu sa narodom, obilježili smo Trojičindan, krsnu slavu Hrama Svete Trojice i opštine Gacko – poručio je Stanivuković.

Kako je naveo, Trojičindan nas iznova podsjeća na snagu duhovnog jedinstva, značaj porodice i važnost očuvanja pravoslavne vjere i naše vjekovne tradicije, po kojoj je ovaj kraj nadaleko poznat, posebno po tradiciji guslanja, melodije koja je u najteža vremena, sačuvala priče o junaštvu našeg naroda.

Nakon razgovora sa građanima i obilaska svetinja, Stanivuković je obišao i sportske klubove.

Tokom fudbalski klub “Mladost” u Gacku i tom prilikom je od njih dobio dres sa svojim prezimenom i zahvalnicu, a već su ga nazvali i predsjednikom Republike Srpske.

Fudbalski klub „Mladost“ više od pola vijeka prestavlja važan dio sportske tradicije i identiteta Gacka. Čast je bila ponovo biti ovdje. Podrška neće izostati ni u budućnosti. Obećavam – kazao je Stanivuković.

Nastavi čitati

Aktuelno