Connect with us

Društvo

Kome bi koristio ulazak BiH na JEDINSTVENO EVROPSKO TRŽIŠTE?

Bosna i Hercegovina dobila je preporuku Evropske komisije za otpočinjanje pregovora za članstvo u Evropskoj uniji, a njena integracija na jedinstveno evropsko tržište bi, prema riječima naših sagovornika, donijela mnogobrojne benefite domaćoj privredi i ekonomiji, a tako i samim građanima, odnosno podizanje životnog standarda stanovništva.

Ursula fon der Lajen, predsjednica Evropske komisije, ranije je rekla da bi prvi korak mogao biti pridruživanje zemalja zapadnog Balkana digitalnom jedinstvenom tržištu Evropske unije u područjima kao što su e-trgovina i sajber sigurnost, a uslijedilo bi i olakšavanje trgovine robom i platnog prometa.

Ona je navela da bi njen plan praktično predstavljao novi pristup za EU jer se više ne bi tražilo od zapadnog Balkana da čini korake prema EU, već bi EU išla velikim koracima prema regionu.

“Naš zajednički cilj je da ubrzamo njihovo približavanje EU, a u tu svrhu dovodimo svoju Uniju bliže zapadnom Balkanu”, kazala je Fon der Lajenova.

Admir Čavalić, ekonomista i predsjednik Odbora za ekonomsku i finansijsku politiku Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH, kazao je za “Nezavisne novine” da je, pored ključnih institucionalnih EU reformi, svrha integracija u Evropsku uniju jedinstveno ekonomsko tržište.

“Na tome je i nastala ideja Evropske unije. Ono što je bitno naglasiti je da BiH predstavlja malu ekonomiju, te da ne treba imati bojazan da će veće ekonomije preplaviti tržište BiH. Upravo suprotno se dešava. To se vidi na primjeru Slovenije i zemalja Baltika i istočne Evrope, odnosno da proizvodi iz manjih tržišta idu u veća i ostvaruju svoju konkurentnost i imaju blagodeti od toga”, istakao je Čavalić.

On je dodao da BiH jedinstveno evropsko tržište treba gledati kao više od 500 miliona relativno bogatih potrošača.

“Šta to znači za građane? To znači da će kompanije shodno većem prometu moći obezbijediti i bolje radne uslove, veće plate i učestvovati u rastu BDP-a domaće ekonomije”, naglasio je Čavalić.

Dragana Kokot, generalni sekretar Privredne komore Republike Srpske, rekla je da bi ulazak BiH na jedinstveno evropsko tržište smanjio administrativne i sve druge barijere u pogledu izvoza domaćih proizvoda.

“Time bi se otvorilo na jednostavniji način mnogo veće tržište Evropske unije, a sigurno da uključivanje, odnosno učlanjenje u EU dovodi do toga da se određeni administrativni procesi digitalizuju, ubrzavaju, te time postižemo mnogo veći protok i robe i ljudi. Ključno je da se ubrzavaju i digitalizuju procedure, što je veoma bitno za rast i konkurentnost privrede”, pojasnila je Kokotova.

Prema njenim riječima, samo učlanjenje u EU znači pristup drugačijim fondovima.

“To znači pristup privredi i privrednim društvima, da mogu da apliciraju za određene fondove i podršku u smislu razvoja svojih proizvodnih i uslužnih kapaciteta, što vodi ka uvođenju novih tehnologija, savremenih procesa, razvoju radne snage, novim znanjima i konkurentnijoj poziciji na tržištu cijele EU. Ulazak BiH na jedinstveno evropsko tržište donijelo bi benefite i privredi i građanima, ali i nove izazove. Da bismo postigli ravnopravan odnos na tržištu EU, mi ćemo morati jačati svoje kapacitete. To znači digitalizaciju javnih usluga, unapređenje administrativnih procedura, unapređenje tehnoloških procesa u preduzećima i usvajanje novih znanja i vještina”, zaključila je Kokotova.

Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH, ističe da bi jedinstveno evropsko tržište mnogo značilo privrednicima jer su Evropa i EU i danas glavno tržište BiH.

“Svaki slobodniji i lakši protok robe, kapitala i usluga je dobrodošao. Mi smo mala ekonomija, moramo se otvarati i biti izvozno orijentisani. Ovo je jedina šansa da napravimo neki ekonomski napredak”, kazao je Smailbegović.

Na pitanje da li bi potencijalni ulazak BiH na jedinstveno evropsko tržište uticao na bolji životni standard građana, odnosno veće plate u domaćoj privredi, Smailbegović odgovara da se kompanije moraju tehnološki dizati kako bi bile konkurentne u Evropi i kako bi isplaćivale veće plate.

“Trebaju nam ozbiljni strani investitori koji imaju novu halu, nove tehnologije i koji su spremni da investiraju. Naša industrija je devastirana u ratu, a poslije toga su se firme koje su opstale okrenule na radno intenzivne djelatnosti i najviše radnika je u tim granama. To je sve nizak tehnološki nivo i ne možemo na tome graditi strategiju visokih plata. Mi nemamo proizvod koji je visokog tehnološkog nivoa. Moramo da probamo da dižemo tehnološki nivo u našim kompanijama”, istakao je Smailbegović.

Inače, tržište EU je i sada glavno izvozno tržište za bh. ekonomiju.

Prema podacima Spoljnotrgovinske komore, tokom prošle godine BiH je na tržište Evropske unije izvezla 72,3 odsto od ukupnog izvoza proizvoda.

Društvo

Sud BiH odlučuje o “KUMOVSKOJ ZGRADI”! Hoće li Radišić postati bogatiji za skoro 100 miliona?

Kancelarija za razmatranje žalbi BiH nije donijela odluku o žalbi koju joj je uputilo Pravobranilaštvo BiH, a kojom su tražili da Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH obustavi kupovinu objekata u vlasništvu “Grand Tradea” u Banjaluci, vrijednih 99,5 miliona KM, te je žalba vraćena ugovornom organu, tj. UIO BiH.

Međutim, kako “Nezavisne novine” saznaju, predmet se trenutno nalazi pred Sudom BiH, koji će donijeti konačnu odluku o tome da li će se ovaj posao realizovati ili ne, odnosno da li će Mile Radišić, vlasnik “Grand Tradea”, biti solventniji za gotovo 100 miliona KM.

Pravobranilaštvo se obratilo Kancelariji za žalbe BiH i Sudu BiH

Podsjetimo, UIO BiH prihvatila je 24. jula 2025. ponudu da za potrebe smještaja svojih radnika i Regionalnog centra u Banjaluci kupi zgradu “Grand Tradea” za 99,5 miliona KM, a na javnom tenderu koji je objavljen, Radišićeva kompanija je bila jedini ponuđač.

Prema ovoj ponudi, predviđeno je da UIO za Glavnu kancelariju plati 66.607.346 KM sa PDV-om, a za smještaj Regionalnog centra Banjaluka 31.967.535 KM sa PDV-om.

Na ovo su odmah reagovali članovi Komisije za borbu protiv korupcije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine (PD PS) BiH, koji su se obratili Pravobranilaštvu BiH, tražeći da se kupovina obustavi.

Pravobranilaštvo im je izašlo u susret te je od UIO BiH tražilo da obustave sve aktivnosti po ovom pitanju dok se o njemu ne izjasne nadležne pravosudne institucije.

Sud BiH odmah odbio žalbu, Kancelarija ćutala mjesecima
Pravobranilac BiH je 12. avgusta 2025. poslao dvije žalbe, jednu prema Kancelariji za žalbe BiH, čime je po automatizmu zaustavljena kupovina, a drugu prema Sudu BiH, tražeći da se poništi osporeni akt zbog “nepotpunog i nepravilno utvrđenog činjeničnog stanja, nepravilne primjene zakona i povrede pravila upravnog postupka, kao i da tenderska dokumentacija nije sačinjena u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama”.

Međutim, Sud BiH, u Vijeću za upravne poslove, već 26. avgusta 2025. godine donio je rješenje kojim odbacuje tužbu Pravobranilaštva BiH kao nedopuštenu i preuranjenu jer u “trenutku njenog podnošenja Sudu nije uopšte bila donesena odluka po žalbi tužitelja protiv zaključka ugovornog organa”.

Pravni stručnjaci u razgovoru za “Nezavisne” tom prilikom su kazali da je Sud BiH u pravu, te da je Pravobranilaštvo BiH napravilo procesnu grešku, jer je tužbu poslalo Sudu, umjesto da prvo sačeka šta će po ovom predmetu odlučiti Kancelarija za razmatranje žalbi BiH.

Ali za razliku od Suda BiH, iz Kancelarije za razmatranje žalbi nisu donijeli odluku u roku.

Naime, iako je na zahtjev Pravobranilaštva BiH trebalo da odgovore u roku od 30 dana, odnosno do 12. septembra, oni su predmet zadržali tri mjeseca, da bi na kraju saopštili da se nisu izjasnili, te da su žalbu vratili ugovornom organu, tj. UIO BiH.

Ova informacija potvrđena je “Nezavisnim” iz UIO BiH, te navode da su, nakon što im je dostavljena dokumentacija, donijeli konačan upravni akt, a protiv kojeg je Pravobranilaštvo BiH pokrenulo upravni spor pred Sudom BiH.

U toku postupak pred Sudom BiH
Iz UIO su dalje naveli da kao ugovorni organ očekuju ishod postupka pred Sudom BiH, a napominju da su u kontaktu sa Pravobranilaštvom BiH.

Da je predmet pred Sudom BiH trenutno otvoren, potvrđeno je za “Nezavisne novine” iz ove pravosudne institucije.

Ipak, na naša pitanja o daljim procedurama i rokovima u kojim Sud BiH treba da odgovori po žalbi Pravobranilaštva, te šta se dešava ukoliko Sud BiH prihvati ili odbije tužbu, nisu željeli da detaljišu.

“S obzirom na to da se u konkretnom slučaju radi o aktivnom predmetu ovog Suda, koji nije pravnosnažno okončan, nismo u mogućnosti odgovoriti na Vaša pitanja u odnosu procesne radnje koja će se poduzimati u okviru istog kao i na pitanje o radnjama koje će nadležni organi eventualno poduzimati nakon okončanja postupka, a sve u cilju zaštite integriteta ovog sudskog postupak i donošenja konačne odluke”, rečeno je iz Suda BiH za “Nezavisne”.

Pravobranilaštvo ranije upozorilo na određene rizike
Način na koji je u ovom slučaju odreagovala Kancelarija za razmatranje žalbi BiH vjerovatno nije iznenađenje za pojedine u BiH.

Ovom prilikom podsjetićemo se na izjavu koju je prije nekoliko mjeseci dala Magdalena Papić, pravobranilac BiH, koja je istakla da je ishod žalbenog postupka pred Komisijom za razmatranje žalbi BiH neizvjestan zbog činjenice da je neizvjesno da li će ta Komisija kao i Sud BiH prihvatiti Pravobranilaštvo BiH kao ovlašćenog podnosioca žalbe.

Ona je tom prilikom upozorila da postupak prikupljanja i analize dokumentacije potrebne za pokretanje upravnog spora iziskuje dodatno vrijeme, zbog čega, tvrdi, postoji realna opasnost od isteka roka važenja ponude izabranog ponuđača.

Ako se to desi, poručila je tada, moguć je veliki problem.

“Usljed prolongiranja postupka i neizvjesnosti konačnog ishoda, upozoravamo da bi mogla nastupiti šteta po ugovorno tijelo, uključujući i mogućnost da izabrani ponuđač (Grand Trade) pokrene tužbu protiv BiH radi naknade štete zbog nemogućnosti realizacije ugovora, jer je ponuđač izabran”, navela je Papićeva tom prilikom.

Nezavisne novine

Nastavi čitati

Društvo

DAKIĆ: “Dok drugi djeci dijele udžbenike i prave Zimzobal, Ugljevik GASI NASTAVU ZBOG HLADNIH RADIJATORA!”

Dok drugi dijele besplatne udžbenike i organizuju Zimzobal za djecu, u Ugljeviku OŠ obustavlja rad zbog hladnih radijatora!

Rekao je ovo Nikola Dakić odbornik u SO Ugljevik, dodajući da roditelji čija djeca pohađaju OŠ “Aleksa Šantić” u Ugljeviku sinoć su porukom obaviješteni da škola danas neće raditi.

-Poražavajuća je činjenica da je OŠ “Aleksa Šantić” u Ugljeviku danas jedina osnovna škola u cijeloj Republici Srpskoj koja je obustavila rad zbog hladnih radijatora. Iako skoro godinu dana imamo upozorenja roditelja da je OŠ “Aleksa Šantić” neophodan alternativni sistem grijanja, u novu grejnu sezonu ova škola ponovo ulazi nepripremljena – rekao je Dakić, te dodaje:

– Podjećam da su još u januaru roditelji nudili direktoru škole da sopstvenim radom i sredstvima obezbijede alternativno grijanje u školi, organizovali su proteste, nastava je obustavljana ali sve se završilo obećanjem da će se problem riješiti – naveo je on.


Skoro godinu dana kasnije, kako kaže, ponavljaju se tužne scene iz prošle školske godine, radijatori hladni, škola zatvorena.

– Da li je godinu dana bilo dovoljno da su u školi riješi ovaj gorući problem? Zašto se tek kada je krenula nova školska godina i nova grejna sezona potpisuje ugovor kojim se treba rješiti pitanje grijanja? Hoće li biti postavljeno pitanje odgovornosti, zbog neodgovornog pristupa ovom problemu? – upitao je Dakić.

Biti direktor OŠ, kaže Dakić, ne znači samo baviti se đačkim ekskurzijama i “najpovoljnijim” ponuđačima, već biti odgovoran za najmlađe za sve vrijeme koje provode u ovoj ustanovi.

– Dozvoliti da posljedice partijskog kadriranja podobnih a ne sposobnih trpe najmlađi predstvalja poraz naše lokalne zajednice i društva uopšte. Ugljevik kao opština koja spada u kategoriju “razvijenih” dovedena je u situaciju da nije u stanju organizovati nastavu u svojoj centralnoj školi, dok se u drugim mjestima bave inovacijama kako olakšati boravak u školama djeci, dijele besplatni udžbenici, organizuju zimske aktivnosti i još mnogo toga – rekao je Dakić.

Dakić je pozvao opštinu Ugljevik da se hitno uključi u rješavanje ovog problema, jer iako nije opštinska nadležnost, OŠ se nalazi u Ugljeviku, istu pohađaju ugljevička djeca.

– Školom se treba baviti i kada je u problemu, a ne samo kada se potrebno slikati na slavama i džačkim predstavama – zaključio je Dakić.

Nastavi čitati

Društvo

CIFRE OD KOJIH SE VRTI U GLAVI! Evo koliko će pjevači iz BiH zaraditi tokom praznika

Većina pjevača doček Nove godine provodi radno jer je ovo svojevrsna prilika da zarade ogromne honorare, koji su nerijetko i po nekoliko puta veći u odnosu na standardne.

Najpopularniji pjevači u regionu uveliko su dogovorili svoje novogodišnje angažmane, a svi najveći gradovi i turistički centri organizovat će i doček na otvorenom.

U zavisnosti od pjevača honorari se kreću od 25.000 evra, pa sve do nevjerovatnih 150.000 evra, koliko već godinama u najluđoj noći zarađuje Dino Merlin, piše Nova. On će 2026. dočekati sa publikom na trgu u Dubrovniku, dok je prošle godine pjevao u Budvi i prema pisanju domaćih medija i tada zaradio sličnu cifru.

Merlin godinama važi za najplaćeniju domaću zvijezdu, ali s obzirom na to da njegovi nastupi privlače veliku pažnju, nema sumnje da će se organizatorima ovo isplatiti.

Takođe, velike zvijezde poput rođenog Sarajlije, a danas Beograđanina Zdravka Čolića, Lepe Brene i Aleksandre Prijović zaradit će više od 100.000 eura. Kako je poznato, Prijović i Lepa Brena će pjevati u glavnom gradu Srbije, dok će Čola poput Merlina dočekati 2026. u Dubrovniku.

Nastavi čitati

Aktuelno