Generalni inspektor Bundesvera Karsten Brojer rekao je da bi njemačka vojska trebala da dostigne punu borbenu gotovost do 2029. godine.

– Moj najveći zadatak u ovom trenutku jeste da brzo osiguram spremnost vojske za borbu, a to moram da uradim svim sredstvima koja su dostupna na tržištu. Naš cilj je 2029, do tada moramo biti spremni – rekao je Brojer za list “Velt am zontag”.

On je ponovio i da njemačkoj vojsci trenutno nedostaje oko 100.000 vojnika. Prema Brojeru, cilj ostaje da se poveća vojna snaga na oko 200.000 aktivnog osoblja.

Brojer je istakao da Njemačka treba da dovede svoje oružane snage u punu borbenu gotovost zbog navodne prijetnje koju predstavlja Rusija. Ova izjava je u skladu sa izjavama zapadnih političara i vojnih komandanata koji redovno govore da vjeruju da bi Rusija mogla da napadne NATO.

Moskva je više puta demantovala takve tvrdnje. Ruski predsjednik Vladimir Putin odbacio je tu zabrinutost kao besmislicu kada se sastao sa čelnicima globalnih novinskih agencija na marginama Međunarodnog ekonomskog foruma u ​​Sankt Peterburgu, podsjeća TASS.

Predstavnici Rusije i Ukrajine održaće direktne pregovore u Ankari naredne sedmice o bezbjednosti na Crnom moru, javio je CNN Turk, pozivajući se na neimenovane izvore u turskom Ministarstvu odbrane.

Iz turskog Ministarstva odbrane saopšteno je da će sastanci o bezbjednosti Crnog mora, nakon dogovora o mogućem prekidu vatre između Ukrajine i Rusije, biti održani 15. i 16. aprila u štabu mornaričkih snaga.

Sastanci će biti održani u sjedištu turskih mornaričkih snaga u Ankari, prenosi “Raša tudej”.

Tokom razgovora ruskih i američkih eksperata u Rijadu krajem marta dogovoreno je da se krene u pravcu oživljavanja Crnomorske inicijative za žito, koja bi, prema Kremlju, trebala da uključi ukidanje zapadnih ograničenja protiv Ruske poljoprivredne banke i drugih finansijskih institucija uključenih u međunarodnu prodaju hrane i đubriva.

Moskva i Vašington vide pomorski prekid vatre kao korak ka diplomatskom rješenju ukrajinskog sukoba.

Crnomorska inicijativa za žito, u kojoj su prvobitno posredovale UN i Turska u julu 2022, predviđala je bezbjedan prolaz ukrajinskih poljoprivrednih proizvoda u zamjenu da SAD i EU ukinu svoja ograničenja na izvoz ruskog žita i đubriva.

Moskva se povukla iz sporazuma godinu dana kasnije, navodeći da Zapad nije ispunio svoje obaveze.

Sastanak ruskog i američkog predsjednika Vladimira Putina i Donalda Trampa biće održan u odgovarajuće vrijeme, nakon priprema, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

– Ovaj sastanak će biti održan. Predsjednici su javno izrazili političku volju za održavanje sastanka – rekao je Peskov ruskom novinaru Pavelu Zarubinu.

On je napomenuo da su razgovori Putina i specijalnog izaslanika američkog predsjednika Stivena Vitkofa bili dodatni korak ka susretu ruskog i američkog lidera.

Putin se u petak, 11. aprila, sastao sa Vitkofom u Predsjedničkoj biblioteci u Sankt Peterburgu. Sastanak je trajao četiri i po časa i obuhvatio je određene aspekte ukrajinskog rješavanja sukoba.